Početna strana > Rubrike > Dokumenti > Susret Meri Vorlik sa Vukom Jeremićem – 2010. je „godina rešenja“
Dokumenti

Susret Meri Vorlik sa Vukom Jeremićem – 2010. je „godina rešenja“

PDF Štampa El. pošta
Vikiliks   
petak, 13. maj 2011.

1.(C) Tokom njihovog prvog susreta 2. Februara ministar inostranih poslova Jeremić je potvrdio skorašnje izjave predsednika Tadića da će 2010. godina biti „godina rešenja“ za zapadni Balkan. Ipak, kada je naveden da govori o detaljima „rešenja“ se čine vezanim za očekivanje da će ostale strane u velikom meri prići srpskim pozicijama pre nego za bilo kakvo značajano pomeranje pozicija Srbije:

Kosovo – Zahtevaće soluciju koja je manje „ponižavajuća za Srbiju“, uključujući i kontinuirano insistiranje da Kosovo u međunarodnim forumima učestvuje samo sa predstavnikom UN.

Hrvatska – Složio se da izbor dolazećeg predsednika Josipovića predstavlja ovu priliku da se poradi na teškim pitanjima, ali sa očekivanjem da bi Hrvatska trebalo da prizna etničko čišćenje u Krajini („kako drugačije objasniti egzodus 250000 Srba?)

Crna Gora – „Naša prava braća, ali Srbi su ozbiljno diskriminisani pri zapošljavanju u državi i mi to nećemo prihvatiti.“

2.(C) Jeremić je bio najproduktivniji kada je govorio o Bosni-Hercegovini, rekavši da je dolazeća rezolucija o Srebrenici „strateška“ u svojem eksplicitnom priznanju suvereniteta (Bosne-Hercegovine) i teritorijalnog integriteta u celosti (uključujući Republiku Srpsku)

EU – Naš prioritet

3.(C) U formi koja odstupa od tradicije i protokola ministar inostranih poslova ugostio je pri prvom susretu ambasadora na veoma vidljivom ručku u restoranu „Madera“ u centru Beograda. (Tokom sledećeg susreta, ministar odbrane Šutanovac – koji je „slučajno“ prisustvovao ručku u isto vreme – napomenuo je da je to bio prvi put da je on video Jeremića u „Maderi“.)

Uzdižući uspeh (ostvaren, prim. prev) 2009 godine Jeremić je metaforički rekao „Mi se uspinjemo na ATP (skala uspeha profesionalnih tenisera, prim. prev.) listi i nećemo dozvoliti da naš rejting padne u 2010.“ Jasno preuzimajući zasluge za viznu liberealizaciju, prelazni trgovinski sporazum i predaju kandidature, Jeremić je prigovarao što bi razmatranje kandidature Srbije moglo da bude odloženo do juna. „Mart bi bio bolji“ rekao je, napomenuvši da bi Evropski savet (EU Council) u bilo koje vreme mogao da odluči da deluje po srpskoj aplikaciji. U odgovor na ambasadorovo komentar da bi sledeći izveštaj glavnog tužioca Serža Bramerca o saradnji Srbije sa međunarodnim tribunalom za ratne zločine verovatno mogao da bude važan pri proceni sledećih koraka Jeremić je zapitao kakav je dodatni potreban EU koji bi demonstrirao da Srbija čini sve što je moguće da uhvati begunca (od optužbe za ratne zločine, prim. prev.) Ratka Mladića. Ambasador je napomenuo da je hvatanje Mladića ostao najvažniji cilj. Jeremić je okarakterisao nedavno putovanje u Brisel gde se susreo sa evropskim visokim predstavnikom za inostranu politiku Ešton kao „uspešnu“ i rekao da mu je zadovoljan njenim interesom za zapadni Balkan, a naročito za Bosnu-Hercegovinu, nadajući se u isto vreme da će bilo koja poseta Ešton regionu uključiti i zaustavljanje u Beogradu.

Kongres SAD je takođe prioritet

4.(C) Jeremić je potvrdio da planira da putuje u SAD 24-25 februara i rekao da će biti usmeren ka održavanju kontakta sa srpskim kokusom u Kongresu. Rekavši da mu za Kongres nije potrebna podrška Stejt departmenta, zatražio je pomoć u organizovanju susreta sa Nacionalnim savetom za bezbednost i pomoćnikom sekretara za Evropu Gordonom. Takođe je rekao da se nada da bi mogao da održi predavanje bilo na Univerzitetu DŽordž Vašington ili Univerzitetu DŽordžtaun. U odgovor na ambasadorov pregled (organizacije posete, prim. prev.) dolazećih delegata Kongresa Vojnovića/Šahina i Pomeroja Beogradu sredinom februara Jeremić je rekao da pozdravlja svaku kongresnu posetu Srbiji te da će da učini sve što je u njegovoj moći da se sa svima susretne. Jeremć je rekao da se nada da će se zvanične posete između Srbije i SAD nastaviti „na visokim nivoima i više učestano.“ Gvoreći u vezi sa potpredsednikovom (Bajdenovom, prim. prev.) porukom da se „slažemo da se ne slažemo o Kosovu“ Jeremić je rekao da se unapred raduje poboljšanju bilateralnih odnosa u svim ostalim oblastima.

Regionalni odnosi

5. (C) Jeremić se složio sa ambasadorovom izjavom da je Srbija ključ za održanje Balkana stabilnim i demokratskim i ocenio da je reakcija Srbije na unilateralnu deklaraciju o nezavisnosti Kosova u 2008 prekretnica u istoriji Balkana. „600 godina je odgovor na takve akte bio rat. Ovo je prvi put da je činilac u regionu odgovorio pravnim i diplomatskim sredstvima, a ne vojskama.“ (Komentar: Srpski sagovornici su izgleda gluvi za efekat kojeg takvi komentari imaju u zapadnjačkim ušima i još uvek insistiraju da bi trebalo da budu nagrađeni zbog toga što nisu posegli za nasiljem.)

6.(C) Ambasador je preneo tačke sadržane u (referentnom telegramu, reftel demarche) demaršu naglašavajući protivljenje SAD bilo kakvim planovima Srbije da podnese rezoluciju Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda koja bi mogla da pozove na ponovno otvaranje pregovora o statusu Kosova nakon savetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde (koje će biti saopšteno, prim. prev.) kasnije ove godine. Pozvala je Srbiju da radi na rešavanju važnih praktičnih pitanja na Kosovu i da počne da razmišlja o konstruktivnim koracima za vreme nakon (odluke, prim. prev.) Međunarodnog suda pravde, onima koji neće voditi ka nestabilnosti u regionu. Bez ulaženja u detalje Jeremić je insistirao da će Srbija delovati odgovorno, potpuno svesna scojih regionalnih odgovornosti, ali prigovarajući da je sadašnja situacija „ponižavajuća za Srbiju“.

7. (C) Istovremeno, Jeremć je naglasio želju Predsednika da traži pozitivna rešenja za važna pitanja u 2010. godini i rekao da Srbija namerava da bude od veće pomoći, na primer, u dovođenju predstavnika Kosova za (isti, prim. prev.) sto u međunarodnim forumima te u odnosu prema carinskim i sudskim pitanjima na Kosovu. Njegova solucija za učešće Kosova u međunarodnim forumima je jednostavna, rekao je: biće potrebno prisustvo predstavnika UN da promrmlja (u originalu, to utter) neku kratku uvodnu rečenicu. Osim toga Jeremić kaže da bi Srbija mogla da prihvati jednostavne tabele sa imenima, sa imenom i prezimenom, ali bez oznake države. Jeremić nije ponudio detalje o tome kako on vidi proceduru saradnje u oblasti carina i pravde rekavši da su ta pitanja u domenu saznanja kosovskog ministarstva.

8. (C) Jeremić je rekao da je u ovom trenutku on više zabrinut za razvoj događaja tokom perioda prethodećeg odluci Međunarodnog suda pravde nacodeći skorašnje probleme povezane sa posetama zvaničnika Srbije Kosovu, uključujući ministra za pitanje Kosova Bogdanovića. Bogdanović, insistirao je, jeste stanovnik severnog Kosova koji ima svako „pravo“ da putuje svojoj kući. Takođe je rekao da bi bilo veoma nesrećno da kosovski zvaničnici izaberu da ne omoguće postavljanje novog patrijarha 25. aprila u Pećkoj patrijaršiji. Ambasador je naglasio značaj (toga, prim. prev.) da se obezbedi da sve posete srpskih zvaničnika Kosovu budu unapred najavljene kroz uspostavljene procedure, istovremeno uveravajući Jeremića da mi ohrabrujemo kosovske zvaničnike da takve posete omoguće kada god je to moguće. Dao je Jeremiću uveravanja da smo već u kontaktu sa našom misijom u Prištini povodom postavljenja patrijarha kao i u pogledu planirane posete gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa manastiru Dečani 6-7 februara. Jeremić je takođe prigovarao zbog u javnost procurelog „Fejtovog plana“ za integraciju severnog Kosova, ocenjujući da bi to moglo da „izazove katastrofu.“ Nova realnost ne može se napraviti na Severu, rekao je. „Mi ćemo se lepo ponašati“ rekao je Jeremić „ali vi i EU treba da priznate da je Kosovo za nas posebno mesto.“

9.(C) Odgovarajući na ambasadorovu preporuku da se sa Hrvatskom obnovi dijalog o značajnim pitanjima Jeremić je pozdravio skorašnji izbor hrvatskog predesdnika Josipovića komentarišući da Josipović i predesednik Tadić već jesu u dobrim odnosima. „U svakom slučaju, svako je bolji od (sadašnjeg hrvatskog predsednika) Mesića.“ Jeremić se složio da su poboljšani hrvatsko-srpski odnosi takođe ključ za pristup stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Rekao je da će pitanje srpskih izbeglica nastaviti da okužuje bilateralne odnose sa Hrvatskom, ali je priznao da postoji potencijal za napredak na nizu pitanja na tehničkom nivou, pozdravio podršku SAD, uključujući i posetu zamenika asistenta sekretara Robinsona (PRM DAS Robinson) tokom marta. I dalje međutim insisitira da „Srbija nije jedina odgovorna za 1990. godine“ dodajući „Kako možete da opišete egzodus 250000 Srba iz Hrvatske osim kao etničko čišćenje?“

10.(C) Jeremić je opisao Crnu Goru kao Srbiji najbližeg komšiju i rekao sa Srbi Crnogorce smatraju braćom. Odbacio je skorašnje uspostavljanje diplomatskih odnosa Crne Gore sa Kosovom kao nesrećno, ali manje zabrinjavajuće od toga kako Crna Gora tretira svoju manjinsku srpsku populaciju. „Srbi čine 35% populacije Crne Gore gde država i dalje najveći poslodavac; ipak samo 6% uposlenih u državi su Srbi; to je neprihvatljivo.“ Jeremić je takođe naveo nevolje Crne Gore sa organizovanim kriminalom kao opasnost za stabilnost Srbije.

Rezolucija o Srebrenici

11.(C) Odgovarajući na ambasadorovo visoko mišljenje o angažovanju Srbije prema stranama u Bosni-Hercegovini, Jeremić je potvrdio da će ono da se nastavi naglašavajući da srpski parlament Rezoluciju o Srebrenici smatra za prelomnu tačku. Tvrdeći da je ministarstvo spoljnih poslova načinilo nacrt rezolucije, Jeremić je rekao da tekst sadrži jezik kojim se eksplicitno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne-Hercegovine „u njenoj celovitosti“ ("in its entirely"). Jeremić je rekao da je to naznačajniji element u rezoluciji, dodajući da se konsultovao sa članom bosanskog predsedništva Harisom Silajdžićem, koji je podržao gest. Jeremić je rekao da se premijeru Republike Srpske Miloradu Dodiku rezolucija „ne sviđa“ i rekao da planira da putuje u Tursku 9-og februara radi konsultacija o rezoluciji i ustavnoj reformi u Bosni. Jeremić je oštro odbacio Dodikove pretnje referendumom kojim bi se odredila budućnost Republike Srpske rekavši da „ne gubite nerve zbog referenduma, on nije o izdvajanju, već ide ka reafirmaciji entitetskog statusa Republike Srpske.“

12. (SBU) U ličnoj napomeni, Jeremić je rekao ambasadoru da je on napola Bošnjak te da je imao rođake ubijene u Srebrenici.

(Napomena: Jeremićeva majka je sestra ranijeg bosanskog člana saveznog predsedništva Hamdije Pozderca. Kraj napomene.) Jeremić je takođe prokomentarisao da je Srbija pozdravila novog kandidata Bosne za ambasadora u Srbiji, Borisa Arnauta, rekavši da je Bosna isuviše dugo bez ambasadora u Beogradu.

Komentar

13.(C) Jeremićev izbor tako uglednog mesta za prvi sastanak sa ambasadorom govori koliko i njegovi komentari. On jasno traži novi početak i želi da u javnosti bude viđen kao prijatelj Sjedinjenih država. Iako ostaju značajni izazovi, mi bi trebalo da gledamo da izvučemo korist iz tog potencijalnog novog otvaranja i da nastavimo da u svakoj prilici istražujemo konstruktivno mišljenje o periodu nakon (odluke, prim. prev.) Međunarodnog suda pravde -što može da bude pravi test njegove posvećenosti planu predsednika Tadića da 2010-u učini godinom rešenja. Kraj komentara.

 

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner