Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Preskupi bilans neoliberalizma

Komentari (24) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 petak, 22 jun 2012 14:26
Aleksandar
Očigledno je da Erik Rejnert predstavlja onu granu mislilaca koja teži obnovi teorije i prakse dela DŽona Majnarda Kejnza.
Ova je intecija opravdana u kontekstu krize koja je svet zahvatila posle 2008. god. i ima svoje osnove u onome što se naziva "Vašingtonski konsenzus".
Međutim, zaboravlja se mnogo šta. Da se kejnzijanska ekonomija pokazala manje superiornom u odnosu na neoliberalnu. Zaboravlja se da su globalni odnosi kejnzijanstva podupirali odnosno pomagali države trećeg sveta da "stanu na noge" što su iskoristili brojni korumpirani diktatori tako da pomoć nije dolazila do najsiromašnijih građana nego do lidera najsiromašnijih država koji su tu pomoć iskoristile da ojačaju svoje diktature.
Svakako, međutim, mislim da je potrebno preispitati neoliberalni koncept privrede posebno na globalnom nivou.To se mora činiti jačanjem globalnih institucija i njihovom demokratizacijom a ne povratkom u autarkične nacionalne države.
Preporuke:
5
22
2 petak, 22 jun 2012 15:54
Vlada
Odličan i poučan tekst i prikaz. Samo ima li to ovde ko da čuje?
Preporuke:
14
1
3 petak, 22 jun 2012 16:25
Obilažnje u širokom krugu
Autor mrtav hladan prolazi pored Marksa i njegove analize, pominjući pri tome Smita i Rikarda i tek usput svrstavajući Marksa uz učenja pomenute dvojice. priznajem, trebalo bi imati hrabrosti ovako šta učiniti. Pa, upravo se kod Marksa može naći objašnjenje i današnje krize u reprodukciji kapitala. Ono je u suštinskoj protivrečnosti između upotrebne i razmenske vrednosti robe.
Preporuke:
17
5
4 petak, 22 jun 2012 17:40
@Obilažnje u širokom krugu
Kod Marksa se može naći objašnjenje ali ne i rešenje savremene krize. Tačnije, rešenje koje nudi Marks je isto tako utopijsko kao i rešenje liberala. I za marksiste i za liberale idealno društvo je društvo bez države. Kod marksista to društvo bi trebalo da bude totalno netržišno a kod liberala totalno tržišno. Ali poenta i jedne i druge doktrine je mržnja prema nacionalnoj državi. I odatle veličanje internacionalizma i kod jednih i kod drugih.Elem, ideja internacionalizma se u praksi svodi na Velikog brata čije sedište je ili u Moskvi ili u Vašingtonu.
Preporuke:
15
4
5 petak, 22 jun 2012 17:44
Nemac
Lep prikaz zanimljive knjige. Trebalo bi ipak, po meni, ponesto i dodati. Na primer, nove tehnologije, odnosno nove vestine otvaraju i nove percepsije, sto materijalne, sto mentalne i duhovne. Jos bolje receno: one su spregnute. To znaci da postoje i novi koncepti i nova shvatanja starih koncepata. Simptomaticno je da se na ovom mestu nije izvrsila promena. Sta ce ovakav Marks u informativno, bio-roboticko, doba? Isto kao neoliberalizam, i svi ostali pravci kao da su vakcinisani od promena. Konacno, postoji nedrzavni konglomerat raznih industrija, koje nisu u ovom prostoru. Jednostavno, onda i drzave stavljaju virtuane granice, odnosno polako i one postaju virtualne. Na zalost, ne znamo kuda idu nove tehnologije, a preduzetnistvo je uvek bilo potrebno, u nekom obliku.
Preporuke:
13
0
6 petak, 22 jun 2012 17:50
..
Ovakve knjige i tekstovi su dragoceni protivotrov protiv neoliberalnog ludila koje vlada našim medijima, politikom i intelektualnom scenom. A NSPM i ovim potvrdjuje da je jedna od poslednjih oaza zdrave kritičke misli.
Preporuke:
20
2
7 petak, 22 jun 2012 18:10
Istoricar
Ne znam sta je pesnik hteo da kaze ali realnost je sasvim drugacija. Statistika govori da za vreme krize bogati postaju sve bogatiji a da srednja klasa sve siromasnija. Drustvo sigurno nece ici u pravcu jacanja srednje klase a slabljenje burzoazije i hiperburzoazije. To znaci da kriza ne pogadja svakog. Lecno, meni je odvratna srednja klasa a posebno sve sto je vezano za njen moral, shvatanje sveta, politike, ekonomije i realnog zivota. Pod uslovom ako hocete da zivite normalno onda budite preduzetnici, lideri, kreirajte nova radna mesta, povecajte produtivnost itd. Koliko je devijantna srednja klasa govori i podatak da je vecina izdrzavana od poreskih obaveznika. Na kraju, dacu vam jedan lep primer. Cena maline u svetu je izmedju 10-15 evra/kg. Koliko od te cene dobijaju proizvodjaci? Gde su inzinjeri, ekonomisti, lideri i strucnjaci da od toga naprave biznis. Srbija je na stadijumu razvoja da izvozi sirovine a svi se kao ljute kako im je tesko...
Preporuke:
5
4
8 petak, 22 jun 2012 19:03
Aleksandar
Na ovu temu mnogo bolja (u istorijskom smislu ekonomske nauke pogotovu) je sledeca knjiga:Ha-Joon Chang, Bad Samaritans:The Myth of Free Trade and the Secret History of CapitalismU ovom prikazu je autor bar mogla da pomene da je nepotrebno povampiren Rikardo u doba neoliberalizmo s obzirom da ga je Marx vec davno argumentativno sahranio.
Preporuke:
5
5
9 petak, 22 jun 2012 19:45
Karl Marks-naš duhovni vođa
Zapad je pobedio Istok.
Zapad je kreditirao kupovnu moć svog stanovništva, a Istok kreditirao školsko-zdrastveno-penzionu sigurnost svog stanovništva. Ovakva slika nametnute lažne stvarnosti potrošačkog mentaliteta od strane Zapada, kod Istočnog čoveka stvorilo je iluziju i destruktivnu pohlepu, i on je srušio svoju državu koja ga je hranila putem samoodrživog rasta i proizvodnje.
Sada je i Zapadu stigla cena lažnog prosperiteta (kreditiranog) radi rušenja Istoka, a profesori to nazvali "KRIZA".
Banke su postali vlasnici i Istoka i Zapada.
A debele knjige se pišu da zarade velike pare.
Kakav Marks i profesori. Bankari najbolje poznaju ljudsku dušu i njenu pohlepu. Oni žive od tuđe pohlepe. Krediti su odradili svoje.
Kraće nisam mogao da napišem.
Preporuke:
17
2
10 petak, 22 jun 2012 22:03
sa kim polemisati?
teorija radne vrednosti još važi, ako se ne varam. Otuda je i marks više nego aktuelan.
Preporuke:
5
2
11 subota, 23 jun 2012 03:13
Misa
Jos jedna od teorija kako je kapitalizam "savrsen" i jedino moguc sistem, samo mi ne znamo da ga primenjujemo.
Nije liberalizam kriv za krizu, one su redovne jos od nastanka kapitalizma, kapitalizam je problem.
Kada se kapital i nauka sretnu nastaje progres. Potpuno pogresno, nauka se krece u skokovima, a ne linearno, danas nema novih naucnih otkrica koja bi generisala stvaranje novih proizvoda. Prezvakavanje Teorije talasa, iako je i ona pogresna, ne objasnjava velike krize.
Drzava koja treba da upravlja ekonomijojom u kapitalizmu, danas nemoguce, drzava je samo instrument kojim vladajuca klasa, kapitalisti, ostvaruju svoje interese. Danas njima nije potrebna drzava, ona je cak i smetnja sirenju kapitala, zato je vec izgubila znacaj, a nadnacionalna udruzenja jacaju: EU, ASEAN....
Citav prikaz knjige pokazuje koliko je knjiga suplja,
Treba citati Marksa, samo njegovi radovi objasnjavaju krize kapitalizma i samo nam on daje resenje.
Preporuke:
4
4
12 subota, 23 jun 2012 06:17
ZV
Ozbiljan je posao voditi države, a pogotovo na ekonomkom nivou. Zato to rade ljudi koji završe odgovarajući zanat. Što se tiče odnosa prema ljudima i novcu, odnosno, instrumenata koji taj odnos opisuju, mnogi ljudi nikako da prihvate da je to jedan od najkomplikovanijih fenomena. Zato će u prvi plan povući svoja uverenja: pohlepa, socios, preduzetništvo, određena klasa(e), život itd i pakovati ih u ideologije i slično. Ja to nazivam umetničkom slobodom. Ima toga da je ovakav tip shvatanja preovlađujući, ali, kad dođe do imati-nemati, druge pesme se pevaju, i to one realne. A to onda postane smrtno ozbiljno. Nestaju klase, zakoni, korektno ponašanje, razni Rokfeleri i Rotšildi itd.
Preporuke:
4
0
13 subota, 23 jun 2012 06:26
Milan Purić
Autor: „Verovatno ćemo dugo morati da plaćamo za tržišnu ludost iz doba vukova.”

http://www.nspm.rs/savremeni-svet/neoliberalna-hobotnica.html
Preporuke:
12
1
14 subota, 23 jun 2012 10:05
jj
subota, 23 jun 2012 03:13
Misa

Marks je dao najbolju kritiku kapitalizma ali nije dao resenje, ili ga je dao u obrisima, zbog cega je makrsizam u praksi postao Lenjinizam i Staljinizam...
Kejnzijanski model je najbolji primer na koji nacin se moze ukrotiti kapitalizam, naravno uz par promena skladno vredmenu u kome zivimo.
Preporuke:
2
4
15 subota, 23 jun 2012 10:23
odličan tekst
Ozbiljan tekst o, izgleda, ozbiljnoj knjizi i velikoj temi koja nas skoro sve pogađa. Ali neki momentatori izgleda sve sameravaju samo iz jedne jednostrane vizure da li i koliko neka teza odgovara ili ne odgovara (njihovom!) Marksu i ulapa se ili ne u marksističku teoriju. Lično visoko cenim dotičnog mislioca, ali takva vrsta obogtvoravanja i nekritičnosti i jeste od njega napravila kult i ideologiju mi i indirektno omogućila pobedu ovog "neoliberalnog" zla protiv kojeg se sada bore sve slobodoljubive snage širom sveta.
Preporuke:
6
1
16 subota, 23 jun 2012 12:18
Misa
@JJ

Marks je jasno objasnio da je problem u profitu. Profit je novac koji je izvucen iz potrosnje, tako da uvek imas vecu ponudu roba od moguce potrosnje. Kako takva roba vremenom propada, kapitalisti se ponasaju trzisno i smanjuju proizvodnju, otpustaju visak radnika i tako jos vise smanjuju potrosnju.
Kapitalizam ulazi u krizu kad izgubi mogucnost sirenja, danas ju je izgubio, niti moze da poveca potrosnju davanjem novih kredita, (i danasnji krediti se ne mogu vratiti), niti moze da osvaja nova trzista (stigao je u svaki kutak planete). Zato se sada moramo ili resiti profita, ili unisstiri visak sredstava za proizvodnju, nema druge.

Staljinov put se pokazao najbolji i pored rata ostvario je najbrzu stopu rasta u 20 veku. Oko 12,4% godisnje racunajuci i ratne godine i to skoro 30 godina za redom. I danasnja Kina je daleko od ovih rezultata. Kako Cercilrece nasao je drzavu drvenih plugova i ostavio je u atomskom dobu.
Preporuke:
4
1
17 subota, 23 jun 2012 13:22
analiza i rešenje
@jj
Čovek stvarno nije u stanju da odgovori na vašu tvrdnju. Ona je potpuno detinjasta. Marksova analiza robe, novca, reprodukcije kapitala, viška vrednosti najjasnije utire put rešenju u kome se našao savremeni kapitalizam. I vi opet isto.....nije dao rešenje. Vi, izgleda, rešenje zamišljate u nekoj retorti ili kao neki veliki prasak. Uzmite konačno u ruke ono što je davno napisao pa ako ste u stanju da pratite njegovu analizu reći će vam se samo a ako niste onda odustanite samo ne zamarajte nas ovakvim tvrdnjama. MIsa vam je relativno dobro odgovorio.
Preporuke:
2
2
18 subota, 23 jun 2012 16:37
Jovan
Odličan prikaz jedne veoma značajne knjige napisane od strane aktuelnog ekonomiste.Sve pohvale za autorku prikaza.
Preporuke:
3
0
19 subota, 23 jun 2012 18:32
Mikoš
E.Rejnvart kvalifikuje greškom šok terapiju i deindustrijalizaciju bivših soc.država,kasnije čitav neoliberalni koncept naziva tržišnom ludošću.Po njemu to su zablude ili NESVESNE GREŠKE.NE,to je PROMIŠLjENO I SVESNO.Na taj način su te države pretvorene u neokolonijalnu sirovinsku bazu i stalnog kupca proizvoda zapadnih država koje otplaćuju svojim resursima i stalnim zaduživanjem.Kada E.R potencira jaku državu to isto kaže pre njega B.PAVLOVIĆ u intervjuu starom Nin-u,da država kada je ugrožena gađa u glavu.Podrazumeva se da je ima i da nije do te mere atrofirala odnosno odumrla kako žele marksisti i neoliberali.Smanjenje kupovne moći znači smanjenje proizvodnje jer nemate kome prodati proizvod,začarani krug i KOLAPS.V.Klaus:,,Evroamerička civil.još nije dospela do kraja i mogla bi još određeno vreme da opstane. To ne želim,ali verujem da će taj krah biti STRAVIČAN."Domaći bolesnik kao da nema želje da se leči.Nesvestan bolesti ili bezživotan.Kako je lako živeti na račun tuđe gluposti
Preporuke:
3
0
20 subota, 23 jun 2012 18:44
Lorna Štrbac
Za Aleksandra.....Suština autorovog pristupa je odbacivanje ekonomske teorije Adama Smita i Dejvida Rikarda, kao i ideja njihovog naslednika u ekonomije Fridriha fon Hajeka (1899-1992, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1974. godine zajedno s njegovim političkim rivalom Gunar Mirdalom, za pionirski rad u teoriji novca i ekonomskih fluktuacija). Organizacija Drugi Kanon, okuplja heterodoksne ekonomiste, uglavnom protivnike ekonomskog liberalizma i neoliberalizma. Njihov rad je pod uticajem ideja Jozefa Šumpetera, Worner Zombarta, Kejnza(naravno),Marksa, Gunar Mirdala itd.Dakle, radilo se o veoma ozbiljnom sukobu imajući u vidu ''ekstremizam neoliberalizma nakon pada Berlinskog zida'', kao i činjenicu da su neoliberalno orijentisani mislioci uspostavili monopol od ''nacionalnih'' do globalnih ustanova, kao i od ekonomije do kulture i umetnosti. Autor knjige afirmativno govori o Kejnzu, i u tome on danas, kad evropska ekonomija i ekonomija SAD bukvalno tonu, nije usamljen.
Preporuke:
9
0
21 subota, 23 jun 2012 19:07
Lorna Štrbac
Za Aleksandra, nastavak...Međutim, autor iako afirmativno govori o Kejnzu, i sam ističe ograničenost kejnzijanizma u savremenom svetu, u kojem je jedno od ključnih obeležja prelazak s nacionalne na globalnu privredu. On smatra, imajući u vidu promenjen kontekst, da je potreban kejnzijanizam ali na svetskom nivou. I tu se dolazi do sadržaja prethodno objavljene knjige istog autora: ''Globalna ekonomija'' ( u Norveškoj je knjiga objavljena 2004. god, a kod nas 2006.god. )Ovaj ekonomista ne spada u antiglobaliste ili suvereniste, ali smatra da, međunarodna trgovina zasnovana na idejama Fridriha fon Hajeka, kao i model po kojem su države Trećeg sveta i bivše socijalističke države uključivane u međunarodnu trgovinu, vode ka nestanku oko 50 država kao i još većoj polarizaciji između bogatih i siromašnih zemalja. Logično, iz toga proističe njegovo određenje globalizacije po neoliberalnom modelu (Morgentauovom modelu) kao neokolonijalnog projekta.
Preporuke:
9
0
22 subota, 23 jun 2012 22:11
Analize......
Toliko su jadne analize koje upućuju na države kao ključne aktere u ovim dešavanjima da je to prosto smešno. Niko da se poduhvati analize robe, savremenog novca, reproduktivnog aspekta kapitala, sve iz bojazni da bi mogao ili morao da ukrsti rukavice sa Marksovom teorijom. Beže ko miševi od velikog mačka. Vlada užasna praznina. Uostalom to je karakteristično za ceo nobelovski serijal još od samog ustanogvljenja nagrade za ekonomiju, tamo daleke 68. ako se ne varam. Sve ovo potonje što je saopšteno je najobičniji luk i voda.
Preporuke:
2
4
23 subota, 23 jun 2012 23:34
Petar
Prikazi ovakvih knjiga su nam potrebni danas kad se svet,posebno zemlje Evropske unije, nalazi na ivici ekonomske katastrofe. a šta tek reći za ekonomsku situaciju u Srbiji..
Preporuke:
8
0
24 ponedeljak, 25 jun 2012 23:48
Lorna Štrbac
Još jedna ''replika'' na Aleksandrov komentar....''Svakako, međutim, mislim da je potrebno preispitati neoliberalni koncept privrede posebno na globalnom nivou.''

Za preispitivanje neoliberalnog koncepta privrede, ili drugim rečima Hajekove ekonomske filozofije, to jest nemačkog ordoliberalizma (Frajburška škola-karakteristika:veberijanski koreni i bliskost s Frankfurtskom školom)je apsolutno kasno. Epilog ovog koncepta je sledeći; Javni dug u milijardama dolara: Austrija-277,Belgija-448,Francuska-1872, Nemačka-1593,Italija-2267,Holandija-449,Hrvatska-61, Španija-884 itd, itd..Dakle, ukratko, radi se ekonomskoj katastrofi. Međutim, ovo nije jedini problem. Politička kriza koja se nalazi u pozadini ekonomske krize verovatno je čak i ozbiljnija. I konačno, treći, možda najznačajniji problem je odsustvo organizovanih alternativnih-autonomnih pokreta, grupa koje bi bile u stanju da artikulišu postojeću krizu u ekonomiji, politici i kulturi.
Preporuke:
3
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner