Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Mihailo Đurić – trideset godina do pravde

Komentari (17) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 subota, 23 januar 2010 17:11
Ala
Duboko postovanje za delo,hrabrost i covecnost prof.Djurica.
Hoce li se bar postideti oni koji su ga osudili(ako su zivi)?
Katarzu nisu doziveli ni oni koji su slali rodjenu bracu na Goli otok.Njih,nas prezir ne dotice ni malo,dok mirno ispijaju kafu u kaficima u centru Beograda.
Preporuke:
0
0
2 subota, 23 januar 2010 17:49
Šarlo Akrobata
Baš bih voleo da znam šta uvaženi profesor danas misli. Rehabilituju ga oni koji nastavljaju da cepaju Srbiju.Sve više postajemo Apsurdistan.
Preporuke:
0
0
3 subota, 23 januar 2010 18:49
Ultravisitor
To sto je rekao bolje da ne govori. Sedamdesete i devedesete su nase dvehiljadite. Jezik za zube i put pod noge u EUropu, majku svih njenih naroda i narodnosti.
Preporuke:
0
0
4 subota, 23 januar 2010 19:58
Nimbus
Ne `rehabilituju` oni profesora Đurića, nego sebe.
Grade alibi.
Najradije bi da nimbusa nahere sami sebi na(d) glavu, pa ko im kaže da nisu sveci, mogu da ga mrcvare do mile volje.
Velika je greška prihvatati oprost od BoTinog režima. Tako se samo savremenim disidentima otežava život.
Preporuke:
0
0
5 subota, 23 januar 2010 23:22
Filozof
U samom društvu već postojikritična masa za novi koncept politike. Na političkoj sceni, međutim, još ne postoji.Zbog toga se demokratske promene neće desiti prostim stranačkim savezima i koalicijama,nego mobilisanjem pozitivne društvene energije.
Preporuke:
0
0
6 nedelja, 24 januar 2010 04:24
BB jedan
Rečenica „Nastavno-naučno veće Pravnog fakulteta u Beogradu odlukom od 16.10.1989. vratilo je (M. Đurića) u nastavu zajedno sa još nekoliko nastavnika odstranjenih sa Fakulteta početkom sedamdesetih godina (Kosta Čavoški, Vojislav Koštunica, Danilo Basta) - je dvosmislena. Iz tako formulisane rečenice nije jasno da li su ovi nastavnici zajedno sa Đurićem odstranjeni ili su zajedno sa Đurićem vraćeni u nastavu. Istina je sledeća. Zajedno sa Đurićem je odstranjeno sedam nastavnika. To su: Andrija Gams, Vojislav Koštunica, Kosta Čavoški, Ružica Guzina, Branislava Jojić, Danilo Basta i Stevan Vračar. Vojislav Koštunica 1989. nije želeo da se vrati u nastavu na taj fakultet upravo zato što nije želeo da prihvati oprost od onih koji su ga odstranili sa fakulteta. Dakle, Koštunica je zajedno sa M. Đurićem odstranjen ali se nije zajedno sa M. Đurićem vratio na fakultet.
Preporuke:
0
0
7 nedelja, 24 januar 2010 07:01
Jasna Simonovic
"Očekujući da će se u ime dobitnika ovog priznanja zahvaliti na nagradi, Đurić je pripremio tekst koji, međutim, nije pročitao. Naime, iz nepoznatih razloga, poznatom filozofu ovo je pravo uskraćeno."...

Mozemo li negde pročitati negde šta je prof Đurić napisao i KO mu je uskratio pravo...

Da li su sudije koje su sramno učestvovale u "progonu" prof Đurića osuđene ili opomenute odstrane nadležnih i strukovnih organizacija?

Da li je prof Đurić dobio materijalnu nadoknadu za pretrpljenu nepravdu?
Preporuke:
0
0
8 nedelja, 24 januar 2010 07:58
Aleksandar
Andjelka, molim vas, kako bre Djuric medju nasim najznacajnijim filozofima? Covek predavao na pravnom fakultetu sociologiju i istoriju polticke teorije. Nije ni studirao samo filozofiju vec i istoriju i pravo i politiku. Doktorirao na jednoj pricici o "prirodnom pravu" kod sofista. Znate sofisti su vrlo bitni za filozofiju. Najgore od svega, najveci deo zivota posvetio je Niceu i Hajdegeru; prvi preteca a drugi pravi, kompletni i do kraja zivota odani Nacista. Hajdeger je opskurantista najgore vrste cija je kobajagi filozofija u svojoj potpunosti stavljena u funkciju legitimizovanja nacisticke ideologije. Za to sada iomamo i potpuno ciste arhivske dokaze na osnovu dokumentacije o kursevima koje je Hajdeger drzao, jasno obradjene u knjizi Emanuela Faje (l'introduction du nazisme dans la philosophie, Albin Michel, 2005.) koji za Hajdegera opravdano kaze da je "strano telo u filozofiji" i zalaze se da se u bibliotekama Hajdegerove knjige presele iz odeljka za filozofiju u deo gde su knjige iz istorije nacizma. Djuricevo baktanje Hajdegerom, nazalost, je izgubljen zivot, a ne dokaz filozofske velicine.
Preporuke:
0
0
9 nedelja, 24 januar 2010 11:25
Dijasporac
I pre ovog teksta razmišljao sam o profesoru Djuriću i ostalim profesorima koji su se kritički postavili i prezentirali istinu o tom Ustavu iz 1974 godine.Za većinu ljudi prof. Djurić je antologijska priča o umu,kompetencijama i časnosti naučnika ali za mene je bolno da aktuelna vlast dezavuiše naučni opus ovog profesora,statut Vojvodine je dokaz.Opet je sofizam na srpskoj političkoj sceni ispred hegelovskog promišljanja i dokaza,da budem sarkastičan prof. Djurić treba da drži sliku Pajtić docenta Bojana u svojoj radnoj sobi...!!!
Preporuke:
0
0
10 nedelja, 24 januar 2010 12:19
Joviša Vidić
Ko su i gde su današnji mihaili đurići? Ko o njima danas i na koji način sudi i prosuđuje? Srećom, osude za sada, ne dolaze od državnih instirucija, već od fragmenata bivših institucija, raspodeljenih na razne NVO. Dali ćemo opet čekati decenije, kako bi se ponovo opametili i rehabitovali mišljenje nekog današnjeg Mihajila Đurića? Joviša Vidić od Rudina.
Preporuke:
0
0
11 nedelja, 24 januar 2010 13:56
paja patak
Trebalo je oružano se dići protiv Ustava FNRJ iz januara 1946.g. Pošto je to propušteno, sve ostalo je uzalud.
Preporuke:
0
0
12 nedelja, 24 januar 2010 15:15
@Aleksandar
Nije jasno na komentar koje Andjelke se osvrcete?!Nema ga.
Preporuke:
0
0
13 nedelja, 24 januar 2010 15:19
Petar
Da pravda, a sada statut Vojvodine kao da se nista nije naucilo.
Preporuke:
0
0
14 nedelja, 24 januar 2010 19:30
Mićko
Obradovala me je ova vest. Mihailo Đurić - čovek za primer.
Preporuke:
0
0
15 ponedeljak, 25 januar 2010 00:21
Da smo bili jaki u ćirilici, ne bi nas smeli napasti
Svaka čast Anđelki Cvijić na članku o profesoru Đuriću.Pisanje Aleksandra je tipično srpsko, kada navodi šta je profesor predavao da bi umanjio značaj njegovog čina.On je srpski junak sa perom u ruci i priličilo bi mu da predaje etiku, a kao takav će ostati kao svetao primer i uzor novim generacijama Srba.Profesor je sve prozreo u pravi čas i tada izneo svoj stav, iako je od toga bilo lakše znati da se zbog rečenog može stradati.A 9 od ukupno 14 komentatora ni danas ne razume značaj ćirilice za Srbe, pa se oglašaavju hrvatskom latinicom.
Da smo bili jaki u ćirilici ne bi nas smeli napasti,bio je odgovor medicinskog tehničara u penziji na pitanje kakv je njegov stav o ćirilici.On je to rekao pre nego što je sadašnjim Ustavom Republike Srbije ćirilica označena kao jedino službeno pismo srpskog jezika, a nije mogao znati ni to da će u ovogodišnjoj Božićnoj poslanici SPC biti preporučeno negovanje njene upotrebe.Odnekud je ipak znao ne samo to da je ćirilica srpska, nego i da je ona temeljni srpski simbol.
Izgleda da školovani Srbi ne mogu bez nekog tutora. Tu ulogu zaslužuju pre svih Hrvati,jer su tokom zajedničkog života sa Srbima porazili njihov nacionalni filološki program u tolikoj meri da Srbi ni danas ne znaju da je njihovo pismo ćirilica.
Preporuke:
0
0
16 ponedeljak, 25 januar 2010 06:26
Aleksandar
@Aleksandar

Ajde pogledajte ima autora teksta, kad vec pitate kome je moj komentar upucen.
Preporuke:
0
0
17 petak, 29 januar 2010 12:40
tehnicki problem
@Da smo bili jaki u ćirilici, ne bi nas smeli napasti

Ogroman broj nas koji zivi u inostranstvu deli vase misljenje pa nam ne zamerajte sto komentare pisemo na latinicnim tastaturama.
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner