уторак, 23. април 2024.
 Ћирилица | Latinica

Нови број

Тема: Светска економска криза и Србија (II)
Банер

Претходни бројеви

Банер

Пронађите НСПМ на

&

Нове књиге

Банер

Едиција "Политички живот"

Ђорђе Вукадиновић: Од немила до недрага

Банер
Банер
Банер

Часопис НСПМ или појединачне текстове можете купити и у електронској форми na Central and Eastern European Online Library

Банер
Банер
Коме је до морала у политици, нека иде у НСПМ

Народна банка Србије као експозитура интернационалних банкара

Kоментари (41) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 уторак, 01 септембар 2009 15:55
МП
Аутор:"Циљ овог текста је да укаже на ствари које корумпирани економисти и политичари крију од јавности зарад очувања стечених позиција и личних интереса, макар то водило у амбис читаву домаћу привреду и друштво којем годинама уназад испирају мозак вршећи својеврсни интелектуални, економски и биолошки геноцид."
Још један од сјајних приказа правог стања ствари овог пута са монетарно финансиске стране.Сваки дан на сајту појави се неки нови пример који одлично објашњава(осветљава) свеколики геноцид на Србијом.Теорија завере?А шта би било да се на ТВ "Јавном" сервису Србије дозволи да НЕСТРАНАЧКИ познаваоци проблема о којима нам Владини експерти са све Тијанићевом новинарском "елитом" пресирају мозак.Замислите расправу Младен Бањац - Јелашић или Динкић- Зец!И још пуно парова из било које области.Или да опозиција има бар 40% времена које има власт на релевантним телевизијама.А што није тако? Па нисмо се изборили за то.На који начин?И деца из обданишта могу да вам кажу шта раде кад им другари отму играчку.
Препоруке:
0
0
2 уторак, 01 септембар 2009 22:09
Spetsnaz
BRAVO za autora teksta
E sad jedino sto u stvari niti imamo drzavu a jos manje imamo drzavnu upravu
Препоруке:
0
0
3 среда, 02 септембар 2009 03:17
karika koja nedostaje
Jos jedna nebulozna teorija zavere. Fali jos samo "zli Jevrejin" koji pokrece konce iz polumraka...ali, naci ce se vec neko da dopuni "argumentacioni lanac". Svasta covek moze da nadje na ovom NSPM :)
Препоруке:
0
0
4 среда, 02 септембар 2009 07:09
Aleksandar
Ovo bi bio dobar autorski tekst da glavne teze i istorijska prica nisu prepisane od Ellen Brown iz njenog teksta of 18. Aprila 2009: " The Tower of Basel: Secretive Plans for the Issuing of a Global Currency
Do we really want the Bank for International Settlements (BIS) issuing our global currency" na sajtu:

http://www.globalresearch.ca/index.php?context=va&aid=13239

(Jedino sto nema u tekstu Ellen Brown je pricica s pocetka o Srbiji.)
Препоруке:
0
0
5 среда, 02 септембар 2009 15:12
Младен Бањац
@karika koja nedostaje,
Нема ту никаквих теорија завере, реч је о деценијској пракси и свако ко жели може да провери. Ја мислим да сам оставио довољно доказа и референци које наравно нисте ни коментарисали.

@Aleksandre,
Драго ми је што мислите да је текст добар и да вам се свиђа. У економији је тешко бити оригиналан нити има потребе за тим, јер је све познато и треба само разумети и применити. Циљ текста је да алармира људи у Србији, а не Америци. Текст није преписивачки нити може бити, јер сам у линковима навео и Ellen Brown ради додатних референци, да људи могу сами проверити и истражити неке ствари. Све друго, везано за НБС и монетарну политику Кине су резултат мог личног напора и истраживања да проникнем у суштину проблема. Овакве ствари се не пишу тек тако. Е сад, што сте ви помало завидни, то је друга ствар.
Препоруке:
0
0
6 среда, 02 септембар 2009 17:14
Aleksandar
@Banjac

Tvrdite da ste u linkovima naveli Ellen Brown,a tog teksta nema u 4 linka koja ste dali. Mozda ste mislili da navedete. Naravno da vas tekst nije namenjen tome da alarmira ljude u Americi—Amerikanci slabo citaju (nepismenost je u porastu) i engleski a kamo li srpski. Dakle, po vama, vas originalni napor sastoji se u delu teksta koji se odnosi na Kinu. Inace, tekst moze biti prepisivacki cak i da ste dali link teksta, sta je tu nemoguce. Postoji razlika izmedju citaranja drugih autora stavljajuci u navodnike njihove reci i prepisivanja njihovog rada uz stavljanje reference u fusnote. Vi izgleda mislite da ovo drugo nije plagijat, vec da je tako dobro da izaziva zavist. Sto se tice vaseg prepoznavanja toga da ljude u Srbiji (ali i svuda drugde) oko ovog treba alarmirati, naravno da ste u pravu.
Препоруке:
0
0
7 среда, 02 септембар 2009 21:52
Младен Бањац
@Aleksandre,

Једини линк који сам пропустио навести, а требао сам, јесте овај где се види да НБС увелико примењује "Basel II" рестрикције:
http://www.nbs.rs/internet/cirilica/55/55_2/index.html

Што се Елен Браун тиче, оставио сам линк који је у тренутку писања мог текста био први на листи њених чланака, а био је интересантан јер се тицао Кине, слично мојим сазнањима, па сам му дао приоритет. Свако ко је имало склон истраживању, могао је пар редова ниже наћи и те "спорне" текстове где се помиње BIS и њена улога у актуелној кризи. Онај ко не воли додатно да чита и истражује или не познаје довољно енглески, не би му помогло ни стотину других линкова.

Е сад, ако сте пажљиво читали мој текст, могли сте видети да су кратак историјат BIS и "базелски" прописи преузети и убачени тек толико да читаоцима буде јасно каква то тајанствена организација руководи нашом централном банком. Највећи део текста и додатних објашњења су ауторско дело и управо они чине суштину читаве приче, а то су: лажно представљање НБС као независне и самосталне (сем од српских институција друштва, што је сулудо), последице таквог стања и поређење са сасвим другачијом праксом каква постоји у Кини, која је као што знамо економкса суперсила. И поврх свега, предложена су конкретна решења, шта треба урадити да би се изашло из ове "жабокречине" у коју смо запали и све више тонемо. Шта ћете више од тога?
Препоруке:
0
0
8 четвртак, 03 септембар 2009 09:56
банкар
наши економски и банкарски експерти су се појавили ниоткуда и преузели све полуге власти.народ у жељи да почне "нормално" живјети није схватио да је то све само дио веће игре глобалне контроле.ово је наравно само још једна глупа теорија завјере а нама група тотално непознатих људи кроји судбину.млађа динкић, рашо јелачић и др. само раде шта им се каже. а то им не говори наша скупштина или предсједник владе.централна банка у ери глобалне контроле не може бити национална већ само зупчаник у већем механизму.моћни банкарски картели контролишу свјетски проток новца јер су банке зато и измишљене. да ли се икад ико запитао како то да наша држава зависи од страних банака које нам одређују колико пара можемо користити и по којој цијени (камата)? неки макс из аустрије или франкфурта, јакоб из лондона (имена су случајна), одређује да ли ћемо имати на располагању ниске каматне стопе и економију у успону или ћемо остати неразвијена држава због високих каматних стопа.група страних банака контролише државу.зато је млађа по налогу извана уништио домаће банке.јел могуће да смо ми толики неспособњаковићи да не можемо и не знамо управљати сопственом економијом?
Препоруке:
0
0
9 субота, 05 септембар 2009 15:09
ivana
ne znam cime se bavi autor teksta, ali mu nedostaju osnovna znanja iz finansija, bankarstva i monetarne ekonomije. tekst je prepun spornih teza, koje cu pokusati da navedem.
"Поставља се питање како то да је наводно лоше по економију и монетарну политику једне земље ако се у рад централне банке мешају Влада и Парламент"

NARAVNO da je lose da se u rad centralne banke mesaju vlada i parlament, jer njih cine politicari. dakle, populisti koji ne raspolazu potrebnim ekonomskim znanjem koje se stice pre svega iz strucnih knjiga renomiranih autora, a ne na kojekakvim internet forumima i web sajtovima. kao rezultat mesanja politicara u rad Narodne banke imali smo istorijsku hiperinflaciju 90-tih godina.

"Влада ће се наћи у ситуацији да пузи и моли приватне емитере за мало новца креираног „из ваздуха“ гомилајући дугове под зеленашким условима, новца који би, да има имало памети и државне одговорности, сама емитовала и користила за стварање нове вредност"
Mislim da i deca u obdanistu vec znaju da se stampanjem novca ne stvara nova vrednost. Kada bi se svi problemi mogli resiti prostim dostampavanjem nedostajuceg novca, mi odavno ne bismo bili u krizi. A 90-te godine bi bile period ekonomskog procvata, a ne konacnog kraha nase neracionalne, i nekonkurentne privrede.
Privatni emiteri ne kreiraju novac iz "vazduha", vec koriste prikupljene depozite, koje plasiraju u vidu kredita. Sve se to odvija pod strogom kontrolom Narodne banke, koja, UPRAVO ZATO STO JE SAMOSTALNA, i UPRAVO ZAHVALJUJUCI BAZELSKIM STANDARDIMA ima mehanizam da obuzda samovolju banaka i da spreci piramidalno odobravanje kredita koje je odgovorno za nastanak svetske ekonomske krize. Kao sto autor i sam navodi banke koje su uzrokovale krizu zaobisle su ove propise.
Sve sto autor predlaze je vec uveliko isprobano u zemlji Srbiji i imalo je tragicne posledice, a poredjenje sa Kinom koja nam nije slicna ni po velicini, ni po strukturi ekonomije i trzista, je suvisno komentarisati.
Препоруке:
0
0
10 субота, 05 септембар 2009 19:45
Љубиша
@Ivana
NARAVNO da je lose da se u rad centralne banke mesaju vlada i parlament, jer njih cine politicari. dakle, populisti koji ne raspolazu potrebnim ekonomskim znanjem koje se stice pre svega iz strucnih knjiga renomiranih autora

По Вама више не би требало ни да се одржавају избори, већ да се демократија замени економократијом или банкократијом, а они који добро читају књиге реномираних аутора (чија се истинитост ни под коју цену не доводи у питање) они треба да владају народом. То је већ било, зове се комунизам, а колико видим већ се вратило, а да није ни отишло.

@Ivana
Privatni emiteri ne kreiraju novac iz "vazduha", vec koriste prikupljene depozite, koje plasiraju u vidu kredita.

Ивана, не знам чиме се ви бавите, али ово што сте горе написали је нетачно. Но чини ми се да ви то већ знате али интерес је интерес.
Препоруке:
0
0
11 недеља, 06 септембар 2009 00:05
ivana
*По Вама више не би требало ни да се одржавају избори, већ да се демократија замени економократијом или банкократијом, а они који добро читају књиге реномираних аутора (чија се истинитост ни под коју цену не доводи у питање) они треба да владају народом. То је већ било, зове се комунизам, а колико видим већ се вратило, а да није ни отишло.


Guvernera NBS bira i razresava Narodna skupstina, prema tome, ne vidim na koji nacin je tu ugrozena demokratija. Podnosenjem izvestaja NBS zadovoljava se princip transparentnosti u radu. Zbog cega se samostalnost NBS tumaci kao potpuna anarhija u kojoj zli bankari mogu da rade sta im se prohte? NBS mora imati samostalnost da bi sprecila neodgovorne politicare da posegnu za stampanjem novca, kojima pokusavaju da pokriju rupe u budzetu koje nisu napravili ulazuci u privredu, tj. proizvodnju i stvaranje "nove vrednosti" (kao kineske vlasti koje autor uzima za primer), vec u neracionalnu javnu potrosnju i puneci svoje dzepove. Ta prekomerna potrosnja je upravo i glavni razlog visokih kamatnih stopa, koja sputava investicionu potrosnju. Jer kao sto je dobro poznato, ako drzava vodi ekspanzivnu fiskalnu politiku mora voditi restriktivnu monetarnu politiku, i obrnuto. Ne mogu i jedna i druga biti ekspanzivne jer to povecava inflaciju i vodi do hiperinflacije kakvu smo vec iskusili (2 puta).
Kamo srece da i Ministarstvo finansija ima vecu samostalnost u radu, mozda bi se vodila dugorocnija ekonomska politika, a ne ova postojeca, od izbora do izbora. Ili da za pocetak postoji drzavni revizor, koji bi kontrolisao kako se trose pare poreskih obveznika. A sto se komunizma tice, njega ocigledno predlaze autor, i to onaj naivni, knjiski, kao da ne zna da je u praksi neprimenljiv.
Препоруке:
0
0
12 недеља, 06 септембар 2009 16:58
Младен Бањац
Guvernera NBS bira i razresava Narodna skupstina, prema tome, ne vidim na koji nacin je tu ugrozena demokratija.
Dемократија и сам опстанак друштва су угрожени тиме што руководство НБС никоме у земљи не полаже рачуне, а Парламент и нарочито Влада су ту више као украс, иако би морали бити активно укључени. Ако су "популисти и нестручњаци" добри да бирају гувернера или воде фискалну и сваку другу политику, онда су свакако надлежни и за монетарну. У сваком случају, рачуне за то би положили на изборима, редовним или превременим.
Podnosenjem izvestaja NBS zadovoljava se princip transparentnosti u radu. Zbog cega se samostalnost NBS tumaci kao potpuna anarhija u kojoj zli bankari mogu da rade sta im se prohte?
Подношење извештаја у ситуацији кад имаш одрешене руке да радиш шта хоћеш јесте бацање прашине у очи и ништа више. Транспарентност у раду се подразумева. Овде је реч о контроли у монетарној сфери. Није вам спорно ни то што се у домаћој јавности НБС представља као "независна", иако са друге стране редовно извршава налоге страних приватних установа каква је BIS?
NBS mora imati samostalnost da bi sprecila neodgovorne politicare da posegnu za stampanjem novca...
А ко ће да спречи неодговорне банкаре? Предлажем да научите како се новац креира и пушта у оптицај да бисте били равноправни у дискусији и које врсте новца (ликвидних средстава) постоје. Прича о штампању не пије воду, јер већину свежег новца емитују комерцијалне банке у виду кредита (жиралног новца) који доминира у новчаној маси, о чему јавност нема појма.
A sto se komunizma tice, njega ocigledno predlaze autor, i to onaj naivni, knjiski, kao da ne zna da je u praksi neprimenjiv.
Не знам како сте то закључили, па још "очигледно" када сам експлицитно рекао управо супротно, цитирам: "Ако се овај концепт доследно примени и са искреним намерама, тј. у једној истински демократској атмосфери"...
Препоруке:
0
0
13 недеља, 06 септембар 2009 22:44
stojan nenadović
Čestitam Mladenu Banjcu na objavljenom članku i čestitam NSPM koja objavljuje takve članke. Pošto Mladen Banjac kaže da se zna sve a Ivana kaže da Mladen ne zna ništa, ja kao svršeni gimnazijalac i diplomirani pravnik hoću da Ivani, koja je verovatno diplomirani ekonomista, kažem šta ja mislim o nekreditnom novcu. Nekreditni novac je potrebna dodatna količina novca u opticaju (dM) kao procenat (k) od postojeće količine novca u opticaju (M).
dM = kM ; k = (ponuda - tražnja)/tražnja ;
Ako se nekreditni novac emituje po navedenoj formuli, inflacija nije moguća. Za iznos nekreditnog novca se ukidaju porezi, pa potrošači plaćaju manje a proizvođači dobijaju više nego danas, u sistemu kreditnog novca. Svi dobijaju u sistemu nekreditnog novca. Ivana, jeste li videli ovu formulu i šta mislite o njoj?
Препоруке:
0
0
14 понедељак, 07 септембар 2009 09:59
банкар
јел могуће да можемо живјети само од кредитног новца? одакле се добија новац за исплату камате? од новог кредита? овакав банкарски систем, којег смо и ми дио, производи само дуг. и нови дуг за исплату старог дуга. а то се зове контрола економије, државе, људи...од стране банака.
Препоруке:
0
0
15 понедељак, 07 септембар 2009 10:05
банкар
да ли читате извјештаје о економији по вијестима а везаним за економију у овој кризи? само банке су на добитку и велики мешетари на свјетској сцени а повезани са банкарским системом. криза служи да се капитал пласиран кроз банке брзо прикупи у руке малог броја људи и банака.
Препоруке:
0
0
16 петак, 11 септембар 2009 09:20
Miša
Izvinjavam se, ali meni nisu neki stvari jasne oko tog nekreditnog novca. Ako uzmemo npr. da imamo korpu u kojoj ima 1000 oraha i neka svaki vredi 1 din, znači tu imamo 1000 din-za tu vrednost naštampamo 1000 din. E sad, ako naštampamo još 1000din, da li to znači da će se nekim čudom u korpi pojaviti još 1000 oraha ili će jedan orah vredeti 2din? Ali ako bi od tih 1000 oraha napravili kolače i prodali ih za 1500 din, pa onda za taj novac iz druge korpe kupili 1500 oraha, u našoj korpi bi imali 1500 oraha, a u novcu 1000 din, znači, možemo da doštampamo još 500 din, a paritet ostaje 1 orah=1 din. Možda grešim, neka me neko razuveri, ali ne navodjenjem nekih neegzaktnih formula koje se uzimaju kao aksiome.
Препоруке:
0
0
17 петак, 11 септембар 2009 09:41
Miša
Inače to što vi kažete da Kina daje nekreditni novac mislim da ima sasvim drugu dimenziju, oni su taj novac i zaradili krvavim radom. Da bi i dalje imali jeftinu proizvodnju oni prave veštačku inflaciju, štampaju pare da bi održali paritet, jer radnik prima platu u juanima. Da taj nekreditni novac dovodi do blagostanja nisam baš nešto uočio kod kineskih radnika (robovski položaj, šaka riže na dan,...), druga stvar su veliki gradovi, olimpijada i sl., to su državni projekti u koje sama država ulaže novostečeno bogastvo. Što se tiče USA, kao glavni šerif mogu da rade šta im se prohte i to nema veze sa ekonomijom.
Препоруке:
0
0
18 петак, 11 септембар 2009 12:19
дејан
вјероватно не доводи до благостања али контролише задуживање и манипулацију новцем. нема неконтролисаног задуживања већ држава пласманом тог новца може обезбиједити неоптерећавање економије надуваним дуговима.
Препоруке:
0
0
19 петак, 11 септембар 2009 13:03
stojan nenadović
Gospodine Mišo, okanite se prebrojavanja oraha u korpi. Pogledajte društvo kao celinu, bilo da je reč o Srbiji ili celoj planeti. Novac se daje u obliku kredita na koji se plaća kamata. U društvu se ne štampa toliko novca da bi se krediti moglivratiti uvećani za kamatu. Zato se moraju uzeti novi, još veći krediti, da bi se mogli vratiti stari i da bi se platila kamata. I tako u beskraj. Vi brojite orahe i zadužujete se. Dužni ste ne samo Vi nego i Vaši potomci. Ako novac ulazi u opticaj kao poklon, niko nije dužan, pa cene mogu biti manje za kupce a u isto vreme veće za prodavce (jer u cenama nema dela poreza, kredita i kamata). Meni je to jasno, bez potrebe računnja sa orasima. Sve što ste rekli o Kini, možda je tako ali niste rekli najvažnije. Kad su SAD u minusu, kao i Evropa, Kina se razvija za 8% godišnje. Ako se razvija postepeno će se popravljati i stvari koje sada još nisu dobre. A onaj koji nastavi da bude stalno u minusu, na kraju mora propasti, makar to bile i SAD. Formula ne može biti neegzaktna, formula je egzaktna, tj. tačna. Ona pokazuje koliko se može napraviti nekreditnog novca u društvu, ako je njen rezultat plus. Ako je rezultat minus, realan novac u društvu se smanjuje i društvo na kraju propada. Bez obzira koliko bilo nominalnog novca i kolika bila moć države koja pravi taj nominalni novac. Na kraju države nestaje a formula ostaje takva kakva jeste. Nekreditni novac je jedini pravi, realan novac.
Препоруке:
0
0
20 петак, 11 септембар 2009 17:36
Младен Бањац
Inače to što vi kažete da Kina daje nekreditni novac mislim da ima sasvim drugu dimenziju, oni su taj novac i zaradili krvavim radom.
Мислите да у Африци, Јужној Америци, многим европским и азијским државама људи не раде крваво? Па опет, где су им показатељи којим би се мерили са Кином? Ову земљу издваја управо оно што сам и навео: кредитно-монетарни систем који је у државним рукама.
Da bi i dalje imali jeftinu proizvodnju oni prave veštačku inflaciju, štampaju pare da bi održali paritet, jer radnik prima platu u juanima.
У протеклих 10 година Кина има сасвим ниску годишњу инфлацију, а није ретка ни дефлација. Баците поглед на овај преглед
http://www.economywatch.com/world_economy/china/inflation.html
Кина штампа паре јер је то нешто најнормалније када имате растућу привреду и неискоришћење ресурсе које треба покренути. Оно што вам економисти неће рећи јер им је мозак начисто испран или су једноставно корумпирани, јесте да комерцијалне банке нон-стоп "штампају", тј. емитују свеж, жирални новац у виду кредита, новац који не потиче из штедње, већ га саме стварају сваки пут када неком зајме паре. Такав новац није физички преносив, већ постоји само као забелешка код банке, тј. на вашем текућем рачуну. Дакле, привати банкари једно причају и износе у јавност, а у стварности раде сасвим супротно.
Новац није капитал, богатство, тј. вредност сам по себи, већ посредник у размени истинских вредности какве су роба, услуге, људски рад и кредативност. Сам за себе он не вреди ништа и не служи ничему. Треба га само емитовати у продуктивне сврхе (али од стране државе), чиме производња нових вредности расте упоредо са новчаном масом.
Препоруке:
0
0
21 петак, 11 септембар 2009 17:37
Младен Бањац
Da taj nekreditni novac dovodi do blagostanja nisam baš nešto uočio kod kineskih radnika (robovski položaj, šaka riže na dan,...), druga stvar su veliki gradovi, olimpijada i sl.,
Сигурно да има сиромашних, али има и врло богатих. То је сад већ ствар политичког уређења, прерасподеле створене вредности и чињенице да их има тако велики број. И менталитет им је другачији, штедљиви су и кад имају, трошкови живота су далеко нижи него на западу, па све то додатно доприноси таквом утиску. Што се пиринча тиче, немерљиво је хранљивија и комплетнија намирница од белог хлеба који се једе на западу, тако да је и то субјективна ствар.

Али ако посматрамо перформансе кинеске економије као целине, иза себе оставља и такве земље као што су Јапан или Немачка и само је питање времена када ће их престићи у погледу животног стандарда, уколико тамошње руководство то заиста жели. Као што рекох, тајна успеха је у томе ко креира новац и на који начин. У Србији то раде приватници и то још странци мимо знања јавности и за своје личне интересе, а у Кини то ради држава и државне банке. Код нас влада општа неликвидност и задуженост, а код њих новац "прелива" и слободно тече подмазујући привредни механизам, јер тамошње власти разумеју природу новца. Нисам сигуран да томе уче и обичан народ, а управо је то предуслов за истинску демократију и слободу.

П.С. Што се формула и некредитног новца тиче, то морате питати госн. Стојана. То је неко његово схватање да се новац емитује кроз буџетску потрошњу и ја с тим немам везе. А немам ни живаца да се више расправљам и износим аргументе због чега је та формула неприменљива. И да ово шта се данас дешава у економији и то пре свега у монетарној сфери, нису проблеми математичко-техничке природе, већ моралне.
Препоруке:
0
0
22 петак, 11 септембар 2009 17:44
ivana
misho, odlicno ste razumeli sushtinu problema! primer sa orasima je pojednostavljen, ali sushtina je da kolicina novca u opticaju tj. novcana masa, treba da bude jednaka drushtvenom bruto proizvodu. ukoliko imate vecu kolicinu novca, ne znaci da imate vise proizvoda, vec znaci jedino da ti proizvodi vise kostaju, odnosno postoji inflacija. i zbog toga svako povecanje novcane mase stvara inflaciju. a novcana masa se povecava izmedju ostalog i u procesu kreditne multiplikacije koji spovode komercijalne banke, i koji nije nikakva mracna tajna, i nikakvo otkrice za ljude koji su iole upuceni u ovu problematiku, sto autor svakako nije. komercijalne banke su, medjutim, ogranicene obaveznom rezervom koju moraju da izdvajaju na prikupljene depozite, i koju drze kod NBS i time se kontrolise da oni odobravanjem kredita u nedogled ne stvaraju fiktivni novac, i inflaciju. upravo je NBS ta koja kontrolise neodgovorne bankare, i za razliku od americkog FED-a, to dobro radi. jer svetsku ekonomsku krizu jesu izazvali neodgovorni bankari, ali u SAD-u. jer su odobravali hipotekarne kredite, ne proveravajuci kreditnu sposobnost korisnika kredita, prepakivali ta sumnjiva potrazivanja, u finansijske derivate koje su prodavali na svetskom finansijskom trzistu i na taj nacin izazvali krizu svetskih razmera. ali sve se to dogodilo u SAD, upravo zbog nedostatka cvrste autonomije centralne banke koja bi sankcionisala takvo ponasanje. umesto toga je bushova administracija kupovala socijalni mir omogucavajuci gradjanima da trose vise nego sto imaju. ali to nema nikakve veze sa nama, i nasom krizom, jer je ona sasvim druge prirode. i nije strasno sto vlada pokusava da svoju nesposobnost opravda svetskom ekonomskom krizom, strasno je sto joj to i uspeva, jer su gradjani u ekonomskom smislu potpuno nepismeni. drzava srbija nije imala udela u svetskom progresu i napretku, pa jos manje ima udela u svetskoj ekonomskoj krizi.
Препоруке:
0
0
23 петак, 11 септембар 2009 18:23
ivana
*Ако су "популисти и нестручњаци" добри да бирају гувернера или воде фискалну и сваку другу политику, онда су свакако надлежни и за монетарну. У сваком случају, рачуне за то би положили на изборима, редовним или превременим.


"populisti i nestrucnjaci" ocigledno nisu dobri da vode ni fiskalnu ni bilo koju drugu politiku. jer su ti isti populisti i nestrucnjaci kojih u ovoj vladi ima i previse, uspeli da za samo 2 godine stvore enorman deficit budzeta, povecaju sve moguce poreze i akcize (pri tom smanjujuci kupovnu moc stanovnista i opterecujuci privredu), povecaju unutrasnji i spoljasni dug, i na taj nacin dovodeci drzavu u situaciju da zavisi od MMF (institucija koja zastupa interese SAD-a i multinacionalnih kompanija), zabeleze rekordan broj radnickih strajkova i protesta, a da pritom nisu reformisali nijedno javno preduzece, ni preglomaznu i neracionalnu drzavnu administraciju, ni neodrzivi postojeci penzioni sistem. prema tome, problem drzave srbije nije NBS (naprotiv), vec nesposobna vlada. ako guverner ne radi svoj posao kako treba tu je skupstina da ga RAZRESI. a ko ce nas razresiti ovakve vlade? mislite da oni imaju dovoljno obraza da raspisu vanredne parlamentarne izbore?
Препоруке:
0
0
24 субота, 12 септембар 2009 10:29
nenadović stojan
Gospodine Banjac, formula se ne odnosi samo na trošenje nekreditnog novca putem budžeta, nego obuhvata i sav novac koji Vi preporučujete i koji preporučuje gospodin Zarlenga i sve lokalne varijante nekreditnog novca. Naravno, formula prikazuje realnu količinu nekreditnog novca, koja je potrebna, pa zahvata i realne količine nominalnog (obezvređenog) novca. Formula prikazuje kako se stvara realna količina novca tokom istorije, i kako će se stvarati ubuduće. Koncept nekreditnog novca pokušava da nominalne iznose novca koji se prave uskladi sa realnim, i tako nam da novac kao pravu meru vrednosti a ne lažnu kakvu sada imamo. Nemojte se nervirati i nemojte obraćati pažnju na formulu, niti na mene, koji Vas u svemu podržavam i priznajem za vođu borbe za nekreditni novac u Srbiji. Formula je postojala pre mene i po njoj se odvijao progres čovečanstva, kao što je gravitacija postojala pre Njutna. Ja sam pitao Ivanu da li je znala za tu formulu i šta misli o njoj. Ja mislim da formula određuje realnu količinu novca, koja je potrebna.
Препоруке:
0
0
25 субота, 12 септембар 2009 22:56
ivana
*Али ако посматрамо перформансе кинеске економије као целине, иза себе оставља и такве земље као што су Јапан или Немачка и само је питање времена када ће их престићи у погледу животног стандарда, уколико тамошње руководство то заиста жели. Као што рекох, тајна успеха је у томе ко креира новац и на који начин. У Србији то раде приватници и то још странци мимо знања јавности и за своје личне интересе, а у Кини то ради држава и државне банке. Код нас влада општа неликвидност и задуженост, а код њих новац "прелива" и слободно тече подмазујући привредни механизам, јер тамошње власти разумеју природу новца. Нисам сигуран да томе уче и обичан народ, а управо је то предуслов за истинску демократију и слободу.


Razlog prosperiteta kineske ekonomije ne treba traziti u tome kako se kreira novac (iako se slazem da kod nas treba da postoji jedna drzavna banka, koja bi pomogla razvoj pojedinih privrednih grana). Kineska ekonomija je dozivela ekspanziju tek kad je odlucila da na vec postojeci komunizam nakalemi kapitalizam. jer je otvorila i liberalizovala trziste, i sve multinacionalne kompanije su pohrlile da otvore svoje fabrike tamo koristeci jeftiniju, a dobro obucenu i disciplinovanu radnu snagu. kina je naravno i ogromno trziste, zbog cega je zanimljiva investitorima. upravo ogromna proizvodnja omogucava dostampavanje novca, a proces nikako ne ide u obrnutom smeru. novac je samo papir, vrednost je u proizvodnji.
kineske vlasti su preko tih drzavnih banaka trosile drzavni novac, ulazuci u proizvodnju, a nasa vlada samo trosi drzavni novac, ne ulaze nigde. to je osnovni problem, i to je razlika izmedju nas i kine (izmedju ostalih razlika). razvoju kine je takodje doprineo zakon koji ogranicava radjanje vise od jednog deteta. doduse, taj zakon sad preti da ugrozi taj cudesni privredni razvoj, ali to je druga tema.
Препоруке:
0
0
26 субота, 12 септембар 2009 23:25
ivana
*Ja sam pitao Ivanu da li je znala za tu formulu i šta misli o njoj. Ja mislim da formula određuje realnu količinu novca, koja je potrebna.


Nisam nikad cula ni videla pomenutu formulu, i potpuno mi je nejasno sta ona treba da predstavlja. problem je u stvari sto ne razumem kakav je to nekreditni novac? kredit se ne odobrava ni iz cega, kao sto je neko pomenuo, vec od depozita, odnosno stednje gradjana i privrede. banke uzimaju novac od onih koji imaju visak i daju onima koji imaju manjak. na depozite placaju pasivnu kamatu, a od kredita naplacuju aktivnu kamatu, i zaradjuju na toj razlici. dakle, ne stvaraju novac ni iz cega. svaki kredit mora biti vracen. doduse, postoje banke spekulanti koji odobravaju kredite po piramidalnom principu, ali vrlo brzo se dodje do vrha te piramide i takve banke propadaju. takvo ponasanje treba da spreci drzava, tj. centralna banka, jer ona ima najefikasnije instrumente da sankcionise takvo ponasanje. a nbs to dosta uspesno i cini. dokaz za to je cinjenica da je nas finansijski sistem ostao stabilan uprkos krizi. nismo imali situaciju kao u
SAD-u da najvece banke bankrotiraju i povuku sa sobom citavu privredu. mi smo u nasoj staroj krizi, koja nema veze sa onom svetskom. prema tome, ne vidim u cemu je problem. novac u obliku kredita, ili gotovine, ili hartija od vrednosti, ili deviza, je samo novac. samo izraz vrednosti, ali sam po sebi ne predstavlja vrednost. stvaranjem novca u bilo kojem obliku ne stvarate vrednost. a racunanje koliko je novca u opticaju potrebno se racuna po mnogo kompleksnijim formulama od ove vase.
Препоруке:
0
0
27 недеља, 13 септембар 2009 11:50
stojan nenadović
Draga Ivana, nekreditni novac je novac koji u opticaj ulazi kao poklon. Mi moramo uvesti nekreditni novac putem moje formule koja glasi: Potrebna dodatna količina novca u opticaju (dM) kao procenat (k) od postojeće količine novca u opticaju (M). dM = kM ; k = (ponuda - tražnja)/tražnja ; Ako se novac pušta u opticaj po toj formuli, kao poklon, inflacija nije moguća. Taj novac zamenjuje poreze, kredite i kamate koji se nalaze u ceni, pa je cena za potrošača (kupca) manja a za proizvođača (prodavca) veća nego što je sada, kada se novac daje kao kredit. Svi dobijaju poklon iz nekreditnog novca a sada svi snose troškove, koji su zabluda ekonomske nauke, po mom mišljenju. Po mišljenju Mladena i drugih, ti troškovi su smišljena prevara zločestih bankara. Zato, ako Vi, Ivana, shvatite ovu formulu i suštinu nekreditnog novca, pokazaćete da je moguće rešenje postojeće krize, mirnim putem. Krediti će ostati i dalje, ali će se davati iz ušteđenog novca koji je u opticaj ušao kao poklon, tj. kao nekreditni novac. Biće zabranjeno da se novi novac daje u oblku kredita. Ako se uradi tako neće biti inflacije, ni deflacije, ni privredne krize. Cene će za potrošače biti manje a proizvođači će ostvarivati veće profite. Ja sam ovu formulu poslao MMF-u i Obami, a sada sam poslao Vama i nadam se da će te je razumeti i pokazati da je svet može razumeti. Uzdam se u Vas, Ivana!
Препоруке:
0
0
28 недеља, 13 септембар 2009 17:06
ranko
"Ja sam ovu formulu poslao MMF-u i Obami, a sada sam poslao Vama i nadam se da će te je razumeti i pokazati da je svet može razumeti."

Vama svaka čast na objašnjenju ali i MMFi G-din Obama jako dobro znaju kako funkcioniše sistem. Banke ne smiju dozvoliti nekreditni novac jer one onda više nemaju svrhu. Mislim na banke koje se bogate na velikim dugovima. Ali banke su zato i izmišljene da se čitav sistem tj. ekonomija i država stavi pod kontrolu. Mnogi pišu o tome kako velike bankarske korporacije kontrolišu svijet. Ali dugove zemalja i ekonomije sigurno kontrolišu.
Препоруке:
0
0
29 недеља, 13 септембар 2009 22:52
stojan nenadović
Gospodine Ranko, pa pročitali ste u članku da je Kina 25% emisije novca emitovala kao nekreditni novac i koliki razvoj Kina ostvaruje. Ako sada za Kinom krene Brazil i Indija i Rusija, SAD ne mogu gledati kako ih ovi prestižu, nego se moraju rešiti Rokfelera i Rotšilda, ili će i ovi prihvatiti nekreditni novac. Biagio Bossone, koji je bio izvršni direktor MMF-a, i vođa radne grupe koja je pripremala materijale za Samit G-20, u članku od 8. marta je napisao: "Mi predlažemo sistem nekreditnog novca, da se stvaranje novca odvoji od pozajmljivanja novca". Bosoneov rad je objavljen na Univerzitetu u Mumbaju (bivši Bombaj), u Indiji. U SAD se objavljuju članci Kraj Feda (kongresmen Ron Pol prikuplja većinu u Kongresu, koja će Fed staviti pod kontrolu). Kongresmen Dennis Kucinich sprema Zakon (Američki Monetarni Akt) o nekreditnom novcu. Sada 24. septembra Američki Monetarni Institut priprema Petu godišnju konferenciju na Univerzitetu u Čikagu, o reformi monetarnog sistema, koja podrazumeva uvođenje nekreditnog novca. Znači ima nade.
Препоруке:
0
0
30 недеља, 13 септембар 2009 23:19
Младен Бањац
Razlog prosperiteta kineske ekonomije ne treba traziti u tome kako se kreira novac (iako se slazem da kod nas treba da postoji jedna drzavna banka, koja bi pomogla razvoj pojedinih privrednih grana).
Како сад то, мало јесте, мало није проблем?
Kineska ekonomija je dozivela ekspanziju tek kad je odlucila da na vec postojeci komunizam nakalemi kapitalizam. jer je otvorila i liberalizovala trziste, i sve multinacionalne kompanije su pohrlile da otvore svoje fabrike tamo koristeci jeftiniju, a dobro obucenu i disciplinovanu radnu snagu.
И многе друге земље у Европи или Америци су отвориле своје границе за мултинационалне компаније, па су ипак жестоко погођење актуелном кризом и рецесијом. Јел знате да су САД највећи прималац страних директних инвестиција на свету. Е сад, упоредите тамошњу ситуацију где 14000 људи дневно губи посао, где је све више уличних протеста, са оном у Кини која бележи највиши привредни раст у свету. Разлика је та што у Америци имате приватну централну банку и исто тако приватне комерцијалне банке које саме стварају новац који зајме, зарад интереса својих газда и менаџера, а не друштва којем би по логици ствари требало да служе. Ја сад овде немам простора да вам објашњавам процес креирања новца, али имате нпр. овај линк, страна 40, www.vps.ns.ac.yu/nastavnici/Materijal/mat310.ppt , па проучите или још боље нађите додатне изворе. Видећете да сви говоре исто: банке саме стварају новац и то у виду дуга (кредита). Правог или трајног новца ви данас ни немате у оптицају. Њега може емитовати само држава кроз нпр. инфраструктурне пројекте, оснивање или докапитализацију предузећа од стратешког значаја за друштво и сл, али њој су везане руке и нема монетарни суверенитет, што у преводу значи да смо колонија приватних банкара, а да народ није ни свестан тога.
Препоруке:
0
0
31 недеља, 13 септембар 2009 23:27
Младен Бањац
kina je naravno i ogromno trziste, zbog cega je zanimljiva investitorima. upravo ogromna proizvodnja omogucava dostampavanje novca, a proces nikako ne ide u obrnutom smeru. novac je samo papir, vrednost je u proizvodnji.
Нисам ни рекао накнадно, већ упоредо са производњом. Не може производња да расте у условима неликвидности. Видимо то данас у Србији јако добро. Новац мора да прати и стимулише производњу (државну и у приватној режији), чиме уједно и одржава своју куповну моћ. Новац се не прави само од папира и ту лежи највећа тајна и заблуда шире јавности. Новчанице код нас чине око 35% новчане масе, све друго је жирални или трансакциони новац који приватне банке саме стварају сваки пут када одобравају кредите. Ево још један извор, у питању је брошура америчке федералне банке из 1961. где је први пут јавно објављено како банке саме стварају (кривотворе) паре и то на страни 3, па проучите: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Modern_Money_Mechanics.pdf

Морате само разумети терминологију којом се банкари служе. У тексту се каже да банка креира "депозите"?! Не креира она депозите, јер то је оксиморон. Она креира новац. Ако погледате у било који речник можете видети да се термин депозит односи на постојећи новац који клијент полаже у банку ради чувања или штедње. Депозит се дакле не креира, нити може креирати, већ се полаже код банке од стране клијента. Оно што комерцијалне банке раде јесте да креирају свеж додатни новац, заправо кредит, тако што једноставно допишу неку суму на ваш текући рачун, а као "покриће" узимају ваш Уговор о кредиту. Овакво једно разбојништво и превару банкари називају "монетизација активе". А управо то је главни генератор свих могућих проблема у друштву и економији (укључујући инфлацију), јер даје неизрециву моћ шачици паразита, док све друге ставља у робовски положај.
Препоруке:
0
0
32 недеља, 13 септембар 2009 23:51
Љубиша
@Ivana
kredit se ne odobrava ni iz cega, kao sto je neko pomenuo, vec od depozita, odnosno stednje gradjana i privrede. banke uzimaju novac od onih koji imaju visak i daju onima koji imaju manjak. na depozite placaju pasivnu kamatu, a od kredita naplacuju aktivnu kamatu, i zaradjuju na toj razlici. dakle, ne stvaraju novac ni iz cega.

Ивана, чини ми се да сте добра особа. Проверите, Вас ради, ово што сте горе написали. Али заиста проверите, мислим да Вам може помоћи.
Препоруке:
0
0
33 понедељак, 14 септембар 2009 11:17
Nenadović stojan
Gospodine Ranko, kad se uvede nekreditni novac, banke će ostati i primati novac na štednju. Iz te štednje mogu odobravati kredite. Ja verujem da će se sa nekreditnim novcem, privreda toliko stabilizovati i da će biti mnogo više štednje nego danas. Sva štednja će biti pokriće za kredite. A sada se može na osnovu prikupljene štednje izdati skoro deset puta više kredita. Svih tih 90% kredita su bez pokrića u štednji.
Препоруке:
0
0
34 уторак, 15 септембар 2009 09:14
Miša
G-dine Banjac i ostali, molim Vas objasnite mi neke činjenice koje mi nisu jasne. Konkretno u onoj ppt prezentaciji od g-dina J.Jednjaka naveden je primer kupovine antene, 42.str.: "Deponujete 1000 Evra u Privrednu banku; Kada Privredna banka odluči da da pozajmicu od 1.000 € Radiju, to čini kreditiranjem Radija. Umesto da Radiju da 1.000 €, Privredna banka jednostavno doda 1.000 € na čekovni račun Radija. Dakle, pozajmica se daje prostim knjigovodstvenim ulazom.Onog momenta kada se izvrši knjigovodstveni ulaz od 1.000 € - kreira se novac." Tu mi nije jasno, koliko banka ima realno na svom računu posle ove transakcije (u primeru nije data obavezna bankarska rezerva), da li je to 0€, šta bi bilo ako bi u tom trenutku bio povučen depozit? Ako je jednostavno dopisano 1000€, odakle se stvorio realni novac na računu prodavca antene, za koju prodavac antene može da kupi realnu robu?
Препоруке:
0
0
35 уторак, 15 септембар 2009 09:14
ранко
Хвала Г-дине Стојане и ја се искрено надам да има наде и да би ствари могле кренути на боље по том питању. Али нешто сам скептичан. Искрено, можда и гријешима, немојте ми замјерити, али мислим да се то неће догодити прије него се многе и крупне ствари догоде на глобалном плану. Можда превише читам теорије завјере, али мени све изгледа да се свијет креће у правцу глобалног комунизма и глобалне контроле. Г-дин Рон Пол већ дуго прича о ФЕД-у и како је то приватна штампарија али он је цијело вријеме у републиканској партији која је била дио те игре и подржавала такав ФЕД. Моје је мишљење да ће државе изаћи из дуга кад буду под једном владом и једном контролом као што многе "утицајне" личности и најављују. Уосталом и ЕУ и јесте то. Једна влада за 27 држава. А биће и још већи губитак независности за све државе.
Препоруке:
0
0
36 уторак, 15 септембар 2009 10:17
Vladimir Dž
Za sve poznavaoce i ljubitelje postojećeg monetarnog koji nam godinama pričaju priču kako krediti dolaze od štednje i kako mi sad eto imamo nezavisnu monetarnu politiku, imam jedno pitanja za njih. Odakle Americi 23.7 biliona dolara da upumpa u svoje finansijke kuće za period od Avgusta 2008 do Jula 2009 o kojoj je javio Bloomberg. Po Ivani bi se dalo za predpostaviti da su amerikanci velike patriote i da su izvadili iz slamarica svoju štednju da im nebi bankarski tajkuni propali. Verovatno se ovo uči u udžbenicima “kredit se ne odobrava ni iz cega, kao sto je neko pomenuo, vec od depozita, odnosno stednje gradjana i privrede”. Ili su pak to pozajmili od Kineza. Ali kinezi nikad nisu prikazali podatak da imaju toliko novca iako su zemlja sa najvećim deviznim rezervama. Pa odakle im onda toliko para? Mоžda su drastično povećali proizvodnju u tom periodu uprkos tome što im se nezaposlenost uvećala za taj pereiod, gde mesečno 250-500 hiljada izgubi posao i nezaposlenost je sada 16-20%. Ili su pak pozajmili od svojih prijatelja iz evrope, ali oni su još više para upumpali, gledajući i kao ukupnu sumu i po novcu po glavi stanavnika. Zajedno su u tom periodu stvorili robe i izvršili usluga u vrednosti od jednogodišnjeg bruta svetskog proizvoda te su po svim ekonomskim pravilima iz udžbenika imali legitimno pravo da naprave nov novac. Dali sam u pravu?
Препоруке:
0
0
37 уторак, 15 септембар 2009 18:02
ivana
*Odakle Americi 23.7 biliona dolara da upumpa u svoje finansijke kuće za period od Avgusta 2008 do Jula 2009 o kojoj je javio Bloomberg. Po Ivani bi se dalo za predpostaviti da su amerikanci velike patriote i da su izvadili iz slamarica svoju štednju da im nebi bankarski tajkuni propali.


Amerika i americki FED su sasvim druga prica. Citava kriza, kao sto sam rekla u nekom od prethodnih komentara, je i nastala u americi i prelila se na citav svet. zasto? zato sto amerikanci vec godinama trose vise nego sto imaju, a svoj ogroman budzetski deficit pokrivaju emitovanjem drzavnih obveznica, koje kupuju sve vodece centralne banke u svetu. nekada su se devizne rezerve drzale u zlatu, a nakon formiranja MMF je dolar glavna rezervna valuta. mada se nadam da nece jos dugo biti. ako vas detaljnije zanima kako sve to funkcionise, ostavite mail adresu pa cu vam poslati seminarski koji sam pisala na tu temu.
ja samo govorim o tome da FED i NBS nikako nisu jedno te isto. i da svetsku krizu ne mozemo projektovati na nasu zemlju, jer nemaju nikakve veze jedna s drugom.
Препоруке:
0
0
38 уторак, 15 септембар 2009 18:32
Младен Бањац
Tu mi nije jasno, koliko banka ima realno na svom računu posle ove transakcije (u primeru nije data obavezna bankarska rezerva), da li je to 0€, šta bi bilo ako bi u tom trenutku bio povučen depozit?
На рачуну клијента који је положио депозит, стање и даље гласи 1000е или динара свеједно. Банка те паре није ни такла, јер је Радију одобрен безготовински кредит. Она је новац сама створила, тј. дописала на рачун продавца антене, а Радију "увалила" дугове на бази Уговора о кредиту који она третира као своју активу. Те паре нису физички преносиве, већ постоје једино као забелешка на текућем рачуну, али су једнако ликвидне и тражене као да је реч о новчаницама.
Обавезна резерва на девизна средства износи 40%, што у овом примеру значи да банка може сама креирати и до 1500е више девиза него што заиста поседује ефективног страног новца (новчаница) у виду прикупљених депозита (мисли се на депозите по виђењу или трансакциони новац). Овим се укупна новчана маса повећала са почетних 1000е на 2500е "простим књиговодственим уносом", како рече онај професор и остаде жив. Да то ради нека фирма, одговорно лице би ишло у затвор. Међутим, за банкаре важе нека друга "правила игре". Смисао обавезне резерве је да ограничи комерцијалне банке да не претерују са кривотворењем новца. Ко им то дозвољава? Па централне банке које су и саме у приватним рукама. Такве паре одлазе директно у потрошњу и зато стало имамо инфлацију и притиске на девизни курс, док нам домаћа производња пропада, јер не добија кредите нит` од државе нити од банака.
Ako je jednostavno dopisano 1000€, odakle se stvorio realni novac na računu prodavca antene, za koju prodavac antene može da kupi realnu robu?
Банка га је сама креирала, као кад би НБС одштампала новчанице. Новчана маса није "зацементирана", нити може бити. Она мора да се повећава упоредо са растом привредних активности. Али то сме да ради само држава, а не приватне банке, јер онда на делу имамо криминал епских пропорциј
Препоруке:
0
0
39 среда, 16 септембар 2009 08:57
ет владимир џ
мени се чини како су само штампарије новца повећале производњу а самин тим и дуг земаља. долар нема покриће, евро нема покриће... ко има? банке! у чему? у моћи и самој могућности да то раде што раде. док неке земље (моћне, утицајне) ладно себи доштампавају паре ми се задужисмо до стотог кољена.
Препоруке:
0
0
40 среда, 16 септембар 2009 11:41
Vladimir Dž
Američki FED nije nikakva druga priča. To je jedna ista priča koja je počela 1694 osnivanjem prve banke u svetu - The Bank of England. Pre toga, svet niti je imao banke niti mogućnost da se novac izdaje sa kamatom, ne bar ovako komercijalno kako se danas standardizovalo. Ta prva banka je počela da izdaje novac sa obaveznom deponovanom rezervom od 50%, a završili su sa izdavanjem novca bez ikakve rezerve. To je prvi korak svega ovog danas što imamo. Ako se ikada budete zadubili u problematiku ovakvog monetarnog mehanizma, shvatićete da je on u svojoj suštini eksponencijalno inflatoran, dok je pre 1694 inflacija bila linearna spororastuća, tj obim novca približno pratio materijalan svet. Mi smo počeli da se integrišeno u ove savremene demokratske procese 5 oktobra, kad su demonstranti osvojili prvo zgradu NBS na putu osvajanje celog sistema. Znali su oni gde je zapravo prava moć, a gde se vrši ceremonijalno zamajavanje naroda. Potom su sistematski uništili domaće banke, doveli strane, maksimalno ih oslobodili plaćanja poreza, uništili domaću industriju da nemožemo vraćati dugove, jednostrano skinuli carine...Gleadjući relaciju izmedju kreditnog zaduživanja pojedinca i društva u celosti, treba znati sledeće. Prvo su nam naši strani investitori plasirali u naš monetarni krvotok njihov novac preko svojih bankarskih ekspozitura. Plasman njihovog novca je zakonski dozvoljan i dat je gradjanstvu, privredi i državi u vidu kredita. U početku obično ovakva inicijalna stimulativna inekcija dovede do inflacije jer se postojeća novčana masa uveća uplivom novog novca. Da su svi krediti izdati u približno isto vreme na isti vremenski rok, na kraju društvenog ciklusa bi imali deflaciju jer bi se glavnica vratila, odnosno smanjio bi se obim novca na početni nivo. Medjutim takve stvari se ne dešavaju, već je ovaj proces skup nesinhronizovanih induvidualnih ciklusa odnosno dokle kod individualni ciklusi otplaćuju jedan drugog mi imamo relativno stabilnu masu novca i cena.
Препоруке:
0
0
41 среда, 16 септембар 2009 11:42
Vladimir Dž
II deo - Da bi ovako projektovan proces bio stabilan potreban je stalan dotok novog novca inače ostajemo kao ribe na suvo, kako to Mladen lepo reče. Ovo iz razloga što su banke „usule“ u jedinstveni monetarni sud samo glavnicu dok je za otplatu svih dugova potrebna i kamata. Ako po vašem sopstvenom priznanju Amerika vrši štampanje novca bez pokrića, što je u biti kriminalan čin, šta onda čine ostale zemlje koje otvoreno znajući kooperiraju sa zemljom koja nema pokriće za izdate papire? Ako NBS i FED nisu isto, onda nam recite po kom modelu radi naša NBS? Nemojte nam samo reći da je to model iz nekog našeg udžbenika i da bi se time složile tzv razvijene zemlje da imaju saradnju sa takvom jednom kućom. Mi sami napravili model i oni prihvatili konvertibilnost naše valute za njihovu...heh. Ako prodjete malo kroz svet i popričate sa nekim anti-globalistom, svako od njih će vam reći da je američki FED kukavičje jaje modelirano u Evropi i da se amerika kontroliše iz Evrope a ne kako mnogi danas misle da je obrnuto. Isti ti će vam reći da je osnova sukoba izmedju Miloševića i tzv demokratskog sveta bilo srpsko odbijanje da se monetarni sistem preda strancima. Ako ste vi ljubiteljica Europskih vrednosti evo jednog citata jednog europljanina. "Moderno bankarstvo pravi novac iz ničega. Proces je možda najveća majstorija ikad napravljena ljudskom rukom. Bankarstvo je začeto u zločinu i rodjeno u grehu. Bankari su vlasnici sveta. Ako im oduzmite svet a ostavite im moć da izdaju novac, začas posla napraviće dovoljno para da otkupe svet nazad. Ali ako im oduzmete moć da izdaju novac, sva velika bogatstva kao moja će nestati, i treba da nestanu. Zbog ovog svet bi bio mnogo srećniji i lepši za život. Ako želite da ostanete robovi bankara i da plaćate ceh robovanju, ostavite im da štampaju novac" Sir Josiah Stamp, bivši Guverner The Bank of England. Hvala vam na ponudjenom seminarskom, imam već dosta svojih radova koje sam preveo na ovu temu, što članaka što dokumentarnih filmova.
Препоруке:
0
0

Анкета

Да ли ће, по вашем мишљењу, „Заједница српских општина“ на КиМ бити формирана до краја 2023. године?
 

Република Српска: Стање и перспективе

Банер
Банер
Банер
Банер
Банер
Банер