Početna strana > Rubrike > Wikileaks na NSPM > Sarajevo – dobri i loši „Bošnjaci“
Wikileaks na NSPM

Sarajevo – dobri i loši „Bošnjaci“

PDF Štampa El. pošta
Vikiliks   
ponedeljak, 27. decembar 2010.

(Engleski original)

Pregled depeše 09SARAJEVO103, BOSNIA – DOBRI BOŠNjACI, LOŠI BOŠNjACI, DOBRI MUSLIMANI, LOŠI MUSLIMANI

Understanding cables
Every cable message consists of three parts:

  • The top box shows each cables unique reference number, when and by whom it originally was sent, and what its initial classification was.

  • The middle box contains the header information that is associated with the cable. It includes information about the receiver(s) as well as a general subject.

  • The bottom box presents the body of the cable. The opening can contain a more specific subject, references to other cables (browse by origin to find them) or additional comment. This is followed by the main contents of the cable: a summary, a collection of specific topics and a comment section.

To understand the justification used for the classification of each cable, please use this WikiSource article as reference.

Discussing cables
If you find meaningful or important information in a cable, please link directly to its unique reference number. Linking to a specific paragraph in the body of a cable is also possible by copying the appropriate link (to be found at theparagraph symbol). Please mark messages for social networking services like Twitter with the hash tags #cablegate and a hash containing the reference ID e.g. #09SARAJEVO103.

Reference ID

Created

Released

Classification

Origin

 

 

 

 

 

09SARAJEVO103

2009-01-27 09:09

2010-12-09 21:09

CONFIDENTIAL

Embassy Sarajevo

VZCZCXRO2610

RR RUEHFL RUEHKW RUEHLA RUEHNP RUEHROV RUEHSR

DE RUEHVJ #0103/01 0270934

ZNY CCCCC ZZH

R 270934Z JAN 09

FM AMEMBASSY SARAJEVO

TO RUEHC/SECSTATE WASHDC 9586

INFO RUEHZL/EUROPEAN POLITICAL COLLECTIVE

RHEHNSC/NSC WASHDC

RUEAIIA/CIA WASHINGTON DC

RHEFDIA/DIA WASHINGTON DC

RUEKJCS/JCS WASHINGTON DC

RUEKJCS/SECDEF WASHDC

C O N F I D E N T I A L SECTION 01 OF 03 SARAJEVO 000103

SIPDIS

EUR/SCE FOR FOOKS, STINCHCOMB, HYLAND; NSC FOR HELGERSON

E.O. 12958: DECL: 01/22/2019

TAGS: PHUM PGOV PREL BK

PREDMET: BOSNA – DOBRI BOŠNjACI, LOŠI BOŠNjACI, DOBRI MUSLIMANI, LOŠI MUSLIMANI

SARAJEVO 00000103 001.2 OF 003

Klasifikovala: DCM Judith Cefkin, zbog 1.4 (b) i (d).

1. (C) REZIME: Usred ponovnog oživljavanja tokom poslednje dve godine politike prožete nacionalističkom retorikom, neki bošnjački (muslimanski) politički činioci teže da sebe prikažu kao sposobnije za odbranu bošnjačkih interesa nego njihovi protivnici. Jedan aspekt ovog trvenja je sve vidljiviji razdor u bošnjačkoj zajednici gde je centralno pitanje šta znači biti "dobar" ili "loš" Bošnjak.

"Dobri Bošnjaci" su, prema ovom stavu, oni koji prihvataju konzervativne političke i religiozne ideale. Umerenije i više sekularne ideale, implicite, imaju "loši Bošnjaci." Izjave koje potiču iz Islamske zajednice, posebno od njenog vođe Reisa Ćerića, a koje etiketiraju one koji kritikuju Islamsku zajednicu kao "islamofobe", zaoštrile su ovu polarizaciju među Bošnjacima. Bosanski najuticajniji pro-bošnjački dnevni list sa najvećim tiražom “Dnevni avaz” isto tako sve više zastupa stvar “dobrih Bošnjaka” i beskrupulozno napada Bošnjake i bošnjačke institucije (uključujući i suparnički, nešto svetovniji bošnjački dnevni list) koji se s tim ne slažu. Ovaj rat štampe, pretežno potpaljen poslovnim interesima “Avaza”, potpomogao je da se unutarbošnjačka debata razgori brže i šire nego što bi se to inače desilo. U zavisnosti od smera kojim će debata otići, ona ima potencijal, tokom dužeg perioda, da upravi bošnjačku politiku u konzervativnom pravcu, što bi moglo da usloži napore da se postigne kompromis među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, koji je neophodan kako bi se obezbedila budućnost Bosne.

KRAJ REZIMEA.

Zaštitnici Bošnjaka

---------------------

2. (C) U vreme kad međunarodna zajednica nije voljna da se značajnije angažuje u Bosni – a potpomognuto naporima bosanskih Srba i Hrvata da za sebe uspostave maksimalnu autonomiju – strahovi Bošnjaka od izolacije i prepuštenosti samima sebi narastaju.

Percepcija opasnosti za bošnjačku zajednicu od strane prosečnih Bošnjaka je istinska, u mnogome zasnovana na činjenici da su Bošnjaci bili etnička grupa koja je najviše prepatila tokom rata 1992-95 i da je međunarodna zajednica ignorisala njihova stradanja. Odražavajući ove strahove, mnogi bošnjački politički prvaci su tokom poslednje dve godine vodili kampanju sa idejom da su oni sposobniji da zaštite interese Bošnjaka od njihovih protivnika. U isto vreme, uobličili su raspravu o posebnim politikama unutar bošnjačkog glasačkog tela egzistencijalnim rečnikom. Bošnjački član trojnog predsedništva Haris Silajdžić je politički vođa koji je najskloniji da apeluje na te strahove – zapravo, on ih je često namerno potpirivao – ali su i drugi, uključujući predsednika Partije za demoratsku akciju Sulejmana Tihića i vođu Socijal-demokratske partije Zlatka Lagumdžiju, povremeno to činili takođe.

Reis Cerić pomaže da se uobliči bošnjački identitet

--------------------------------------

3. (C) U isto vreme, poglavar islamske zajednice Reis Cerić se trudi da promoviše bošnjački politički identitet ukorenjen u “viktimizaciji”. On redovno podseća Bošnjake das u oni žrtve genocida i da su propatili više od bilo koje druge grupe u ratu 1992-95. U intervjuu TV Hajat 11. januara, Reis tvrdi da su bosanski muslimani, posle sloma Otomanskog carstva, bili na razne načine podvrgavani "fobijama" protiv Turske, islama, kao i same Bosne. On takođe navodi da je medijsko pokrivanje navodne pretnje od islamskog terorizma u Bosni i samo motivisano “islamofobičnim” medijima i ono “je, na neki način, priprema za novi genocide Bošnjaka”. Reis je, po svim izveštajima, podlegao političkim koškanjima, kritikujući ili pohvaljujući bošnjačke vođe kako sam nalazi za shodno. Njegove javne primedbe o bošnjačkom identitetu i patnji Bošnjaka jasno su usmerene na oblikovanje bošnjačkog političkog diskursa, kao i na pozicije koje su usvojile vodeće bošnjačke političke partije u zemlji.

4. (C) Reis takođe teži da definiše bošnjački identitet u religioznim okvirima i javno je implicirao da čovek da bi bio “dobar Bošnjak" mora biti “dobar musliman”. On zastupa politička stanovišta koja su kontroverzna među sekularnije orijentisanim Bošnjacima, kao što je bilo uvođenje verske nastave u raspored časova dečijih obdaništa. Cerić je takođe koristio svoju javnu ulogu i pristup medijima da bi napadao kritičare svog programa, često podrazumevajući da ga njegov položaj stavlja iznad kritike. U jednom intervjuu Cerić je tvrdio da je, mada on lično pozdravlja konstruktivnu kritiku, kritika samog islama nedopustiva. (Beleška: Cerić očigledno namerava da bude jedini sudija o tome kada kritika njega i njegove uprave postaje kritika islama. To sugerišu njegovi odgovori u prošlosti na druge kritike unutar i izvan Islamske zajednice.

Kraj beleške.)

“Islamofobi” su posvuda

-----------------------------

5. (C) Islamska zajednica sve češće osuđuje napade na nju samu kao anti-islamske, one koji podrivaju položaj Bošnjaka u Bosni. Kolumna u novembarskom broju sarajevskog dnevnika “Oslobođenje” pozabavila se nekim kontroverznim projektima koje preduzima Islamska zajednica, naročito novim Reisovim kancelarijama – trenutno u izgradnji – za koje se govori da će biti izuzetno skupe. Članak isto tako kritikuje Reisa, kao poglavara Islamske zajednice. U odgovoru, Islamska zajednica je po kratkom postupku demonizovala svoje kritičare i indirektno nagovestila da ih njihovo stanovište čini “lošim Bošnjacima”. Jedna izjava Islamske zajednice navodi da je stanovište tih novina “… ništa do nastavak genocidne politike smišljene da zbriše muslimane s lica zemlje… Reisova kancelarija je veoma iznenađena islamofobnom uređivačkom politikom Oslobodjenja.” (Beleška: Cerić i Islamska zajednica možda koriste “tešku artiljeriju” insinuiranjem islamofobije kako bi odbranili neku slabu tačku, naročito rašireno zapažanje da je njegova uprava finansijski neodgovorna. Kraj beleške.)

Božić Bata nije došao u grad

-------------------------------

6. (SBU) Čak ni bošnjačka deca nisu imuna na političke napore da se oblikuje bošnjački identitet. Već neko vreme se zagovara uvođenje islamske verske nastave u sva obdaništa, mera koju jedan uvaženi profesor (poznat kao otvoreni kritičar Reisa) sa Fakultets za islamske studije definiše kao “zločin protiv dece”.

Slično ovome, direktor državnih predškolskih ustanova Sarajeva pokušao je da zabrani Djeda Mraza (Grandfather Frost) 2007. godine, tvrdeći da je Sarajevo pretežno muslimanski grad a da Djeda Mraz nije deo muslimanske tradicije. (Beleška: Po modelu Božić Bate, Djeda Mraz se pojavio u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata kao svetovna figura koja deli poklone deci svih veroispovesti. Kraj beleške.) Svetovno nastrojeni građani Sarajeva videli su ovo kurtalisanje Djeda Mraza kao pokušaj da se deci definiše šta znači biti “dobar” musliman i organizovali su proteste i potpisivanje peticija protiv predložene zabrane. Gnev građana Sarajeva najbolje je prikazan u uredničkom komentaru programa vesti FTV-a “60 minuta”. Domaćin emisije Bakir Hadžiomerović je kritikovao direktora javne ustanove “Deca Sarajeva” Raziju Mahmutović, kao najvatrenijeg protivnika Djeda Mraza. Govoreći ironičnim tonom, Hadžiomerović je sarkastično predložio da Mahmutović uvede figuru “Božić Alije”, aludirajući na starijeg Izetbegovića. U oba ovde pomenuta slučaja, (rana verska poduka i zabrana Djeda Mraza), svetovna pozicija je bila na gubitku.

Popularne novine religiozno sprovode bošnjačke interese

--------------------------------------------- ------

7. (SBU) Definiciju “dobrog Bošnjaka” kao nekog ko je politički i verski konzervativan takođe sve više propagira pro-bošnjački dnevnik sa najvećim tiražem Dnevni Avaz. Tokom poslednjih nekoliko meseci Fahrud Radončić, vlasnik Avaza i povezanih poslovanja, zauzeo se u krstaškom ratu za “zaštitu bošnjačkih interesa”, pre svega kao deo napora da se podrije protivnik, svetovnije Oslobodjenje. Mada su Avaz i Oslobodjenje rivali već dugo vremena, pretežno u vezi sa poslovnom konkurencijom a ne ideologijom, Radončićeve nedavne izjave predstavljaju jasno podizanje uloga. U intervjuu na televiziji 30. novembra, Radončić je optužio svoje protivnike – uključujući i jedan broj medija – da “uništavaju Bošnjake” napadima na ono što je on nazvao tri ključna stuba muslimanske vere u Bosni: Islamska zajednica i Reis Cerić; uspomena na Aliju Izetbegovića, oličenog u njegovom sinu Bakiru; i sam Avaz. Avaz je 30. decembra nazvao Cerića istinskim predstavnikom bošnjačkog naroda, dodajući da “… oni koji napadaju Reisa Cerića voleli bi da vide situaciju kakva je bila ranije, kada je država postavljala Reisa tako da on sluša državu, time uništavajući ustanovljenje islama i Islamske zajednice”.

8. (C) Radončić se isto tako ne suzdržava od iskorišćavanja svog položaja vlasnika da utiče na to kako Avaz predstavlja razne teme. Izdanje Avaza za 29. decembar donelo je članak na naslovnoj strani u kojem se oštro napadaju oni koji se protive izgradnji nove upravne zgrade Islamske zajednice i optužuju se da hoće da stave Islamsku zajednicu pod svoju političku kontrolu, da umanje njenu moć, ili da je unište. Avaz je otvoreno pogrešno predstavio činjenice koje se odnose na taj projekat i obilno se koristio formalnim komplikovanim jezikom da bi negativno okarakterisao protivnike tog projekta. Sledećeg dana, Avaz je nastavio ofanzivu protiv “neprijatelja islama” intervjuom preko cele stranice sa Enverom Imamovićem, profesorom istorije na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu. Imamović je osudio javne napade usmerene protiv Islamske zajednice i Reisa Cerića, izjavljujući, “Ne zaboravimo šta je Islamska zajednica značila našim ljudima u prošlom ratu. Bila je to institucija oko koje su se bošnjački ljudi okupljali.”

Komentar

-------

9. (C) U atmosferi pesimizma, koju je stvorio i podgreva nedostatak političkog ili ekonomskog napretka u zemlji, insistiranje na važnosti toga da se bude ispravan Bošnjak znači zadobijanje snage kao političkog sredstva. Ono što daje uverljivost, a najverovatnije i pothranjuje ovaj diskurs, jeste narastajuće prkosan nacionalizam među bosanskim Srbima i, u nešto manjoj meri, bosanskim Hrvatima. Sve veći strah od izolacije izgleda da pruža materijal političkim akterima, koji mogu da ga eksploatišu kako bi podstakli Bošnjake da se okupe oko svojih vođa i njihovog programa, a njega neki političari, Reis i oportunista Radončić, definišu konzervativnim i verskim terminima. U zavisnosti od toga kojim putem će ova debata otići, bošnjačka politika bi mogla da krene sve konzervativnijim političkim stazama. Za ishod ove unutar-bošnjačke debate verovatno će trebati znatno vremena, ali će njen ishod skoro zasigurno oblikovati javnu percepciju o tome ko je sposoban da vodi i govori u ime Bošnjaka, jedne etničke grupe čiji je osećaj identiteta još uvek nestalan. Dok se sve tri strane etničke podele povlače u etnički zasnovanu politiku, izgledi za kompromise koji su neophodni za budućnost Bosne postaju mnogo zamagljeniji.

 

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner