Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Raspetljavanje „Gordijevog čvora“ u BiH
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Raspetljavanje „Gordijevog čvora“ u BiH

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
petak, 28. novembar 2014.

Nakon što je položio zakletvu, novi-stari predsednik RS Milorad Dodik uspeo je da obezbedi većinu za izbor novog predsednika Narodne skupštine RS, Nedeljka Čubrilovića iz DNS-a. Dodikov SNSD, koalicija oko DNS-a i SP-a podršku su dobili i od dojučerašnjeg poslanika PUP-a koji je mandat dobio na listi SDS-a, te jednog poslanika iz redova NDP-a Dragana Čavića. Time je većina oko SNSD-a „izbrojala“ ukupno 44 poslanika, što opet ne znači da će biti tolika i kada se bude glasalo za novu Vladu Srpske, koja treba da bude formirana u narednih mesec dana.

Proces formiranja vlasti

Elem, i dalje ostaje otvoreno pitanje da li će dva poslanika „Napredne Srpske“, stranke koja je na izborima nastupala u koaliciji sa DNS-om, podržati izbor nove vlade SNSD-a, DNS i SP-a. U proteklih nekoliko sedmica, oni su pregovarali i sa SNSD-om i sa opozicionim SDS-om, da bi sada počeli da zastupaju stav da bi za Srpsku najbolje rešenje prestavljala vlada SNSD-a i SDS-a. No, ta ideja je neprihvatljiva i SNSD-u i SDS-u, i to ovima drugima više nego prvima, a prema toj ideji ravnodušan je, izgleda, i premijer Srbije Aleksandar Vučić u kojeg se kunu ovdašnji „naprednjaci“. Istini za volju, ne može se reći da su ovdašnji „naprednjaci“ u Vučićevoj milosti, bez obzira na to što nailaze na velike simpatije u nekim krugovima u SNS-u u obličju Vladimira Đukanovića i Milovana Drecuna.

No, i bez dvojice „naprednjaka“ u NSRS, koalicija SNSD- DNS- SP, sa dvojicom radikalskih poslanika bliskih Vojislavu Šešelju u svojim redovima i dvojicom „prebega“ iz opozicije, čine dovoljnu, istina najtanju moguću većinu za podršku novoj vladi. Ipak, izgleda da se u koaliciji SNSD-DNS-SP nadaju da će u njihove redove prebeći još koji opozicioni poslanik, u nameri da učvrste vlast kako vreme bude odmicalo.

Savez za promene, uprkos brojnim uveravanjima proteklih sedmica, nije uspeo da animira nijednog prebega iz suprotnog bloka, čak ni uz pomoć „koalicije za jedan dan“ sa bošnjačkom koalicijom „Domovina“. Usmeni sporazum, kako su saopštili i jedni i drugi, predviđao je da „Savez za promene“ i „Domovina“ zajedno izglasaju rukovodstvo NS RS, ali kako nisu „namakli“ još jednog potrebnog poslanika, a ovi prvi su izgubili dvojicu – tako je i njihov naum propao.

A ako se ostvari Dodikov naum da ubrzo formira svoju vladu, onda će se, u najmanju ruku, odužiti i proces formiranja vlasti na nivou BiH, ukoliko HDZ BiH Dragana Čovića bude i dalje insistirao da se vlast iz oba entiteta (RS i FBiH) preslika na nivo BiH. Čović je potpisao sporazum sa SDA, Demokratskim frontom Željka Komšića o formiranju vlasti na svim nivoima, ali je naglasio da će Savet ministara BiH biti formiran tek pošto budu formirane vlade FBiH i svih deset kantona u tom entitetu. To znači da ni u najboljem slučaju izvršna vlast na nivou BiH neće moći da bude formirana pre februara sledeće godine, a ako do tada Dodik učvrsti svoju vlast u Srpskoj, onda neće biti daleko od vlasti ni na nivou BiH. 

To će delimično zavisiti i od dogovora SDA i HDZ-a BiH, kojima je sugerisano iz Evropske narodne partije iz Brisela da vlast formiraju sa svojim „narodnjačkim“ kolegama iz Saveza za promene. No, pitanje je i da li će Dodik pristati da samo bude zamena Savezu za promene u pristupanju sporazumu koji su oni potpisali sa SDA i DF-om[1], a ovi sa HDZ-om BiH. Naime, Dodik je u svom inauguralnom govoru poručio da za njega nije prihvatljivo rešavanje pitanja vojne imovine bez rešenja pitanja državne imovine[2], imajući u vidu da je sporazumom SzP, SDA i predviđeno samo rešenje vojne imovine.

Dodik u ovom pitanju insistira na dogovoru vođa SNSD-a, SDS-a, SDA, SBB-a i dva HDZ-a (dakle, gotovo svi koji i danas plediraju na učešće u vlasti) iz marta 2012. godine u kome je detaljno dogovoren način na koji treba da budu rešena pitanja vojne i državne imovine „u paketu“. Mladen Ivanić, novi predsedavajući Predsedništva BiH i jedan od vođa Saveza za promjene, rekao je da SzP odvajanjem rešavanja pitanja vojne od državne imovine ima nameru da „to ne bude više balast“[3], ali će to sada, izgleda, dovesti do još zategnutijih odnosa SNSD-a i Saveza za promene.

Interesantno je da se pitanje vojne imovine svodi na knjiženje 63 vojne lokacije na ministarstvo odbrane BiH, te da ne predstavlja nikakav uslov na putu BiH ka EU, već je direktan uslov da BiH dobije Akcioni plan za članstvo u NATO alijansi(MAP). Ivanić, međutim, tvrdi da će se na dobijanju MAP-a sve završiti, a da pitanje daljeg puta ka NATO-u neće biti još dugo na dnevnom redu. Pritom je, takođe, interesantno da po pitanju članstva u NATO-u sličnije razmišljaju SNSD i SDS, negoli SDS i Ivanićev PDP. Dok SNSD i SDS zagovaraju da o članstvu u NATO-u treba da se izjasne građani RS na referendumu, Ivanić smatra da referendum nije potreban, već da RS treba u tom pitanju da donese odluku istovetnu odluci koju donese Srbija[4].


 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner