Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Predratni ciljevi koče ulazak BiH u EU
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Predratni ciljevi koče ulazak BiH u EU

PDF Štampa El. pošta
Vilijam Montgomeri   
sreda, 28. januar 2009.

Vilijam Montgomeri, bivši američki ambasador u Hrvatskoj i Srbiji, kazao je u intervjuu za Nezavisne novine da je od onih koji ne isključuju da će u jednom trenutku u RS doći do referenduma o nezavisnosti RS.

Bivši predstavnik bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona u Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira tvrdi da će zbog Dejtonskog sporazuma, „koji je blokirao BiH“, doći do kaskanja BiH ka Evropi, te da BiH nikada neće ući u EU „sve dok ljudi u BiH ne odustanu od svojih predratnih ciljeva“.

NN: U odnosu na period prije nekoliko godina, da li ima razloga za optimizam ili za pesimizam u regionu Balkana?

MONTGOMERI: Odgovor je – da. Šalim se. Sve zavisi kako gledate na stvari. Ako pogledate uokolo, možete naći mnogo razloga za optimizam. Možete vidjeti nove firme, možete vidjeti nove lijepe i velike građevine. U cijeloj regiji možete vidjeti mnogo više slobode kretanja nego ranije. Međutim, sa druge strane, ako ste pesimista, a ja sam jedan od njih, možete vidjeti čitav niz ozbiljnih problema koji još nisu riješeni. A, ti problemi su veoma ozbiljni. Upravo sam održao jedan govor u Bugarskoj i govorio sam o područjima velike nestabilnosti. Ta područja su Kosovo, Makedonija i, na vašu žalost, BiH. A, BiH uključujem u to, jer još postoji nasljedstvo ratnih godina i nasljedstvo Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je potpuno onemogućio da BiH funkcioniše onako kako bi mogla i morala. U ovom trenutku ona funkcioniše kao drugorazredna zemlja u Evropi. Dobra vijest je jedino to da se više ne ratuje. Loša je vijest da su mnoge stvari potpuno blokirane. I nijedna od etničkih grupa nije fleksibilna, kada se radi o odustajanju od ciljeva koje su imali prije rata.

NN: Šta je problem, zašto je to tako?

MONTGOMERI: Problem je u tome što ste imali nevjerovatno brutalan rat s nasiljem nad civilima, a zločine su činili susjedi jedni drugima. Sve je to stvorilo ogromnu mržnju. To je prvi problem. Drugi problem je da je Dejtonski mirovni sporazum bio uspješan samo utoliko što je zaustavio rat. Međutim, on je učvrstio jedan nemogući sistem. Ja ne mogu ni da nabrojim sve predsjednike koje imate i premijere koje imate i ministre i parlamente i zastupnike i kantone itd. Čak i u najboljim okolnostima čini se nemogućim da taj sistem ikada funkcioniše. Zbog toga je BiH suočena sa sistemskim problemom, koji u kombinaciji s teškim iskustvima iz ratnog vremena čini teškim da se išta promijeni.

NN: Ali, političari u RS argumentuju da je RS funkcionalna i efikasna i da je problem o kojem govorite ustvari problem u Federaciji?

MONTGOMERI: Mislim da nema ovdje ni pravih, ni krivih odgovora ili gledišta o tome. Radi se o tome šta ko preferira. Na primjer, ako ljude u RS pitate gdje žive, reći će vam da žive u RS. Neće reći da žive u BiH. Ne kažem da je to ispravno ili da nije ispravno. To je jednostavno tako. A, ako isto pitanje postavite Bošnjaku, reći će da želi da živi u BiH. Oni žele snažne centralne institucije i veoma slabe entitete, ako ih uopšte i žele. Znači, postoji velika razlika u načinu gledanja. Takođe, realnost je da svi bosanski Hrvati imaju hrvatski pasoš i gledaju ka Hrvatskoj, više nego prema bilo čemu drugom. Ne kažem da je bilo šta od toga ispravno ili da nije ispravno, samo kažem da postoje razlike u tome kako svaki od tih naroda vidi budućnost i gdje svako od njih gleda.

NN: Mnogi kažu da je problem da EU nema jaku i konzistentnu politiku prema BiH?

MONTGOMERI: Kao što znate, Ričard Holbruk i Pedi Ešdaun su nedavno napisali pismo o budućnosti BiH. Oni su prvi, zasad i jedini koji su izrazili tu vrstu zabrinutosti. Realnost je da trenutno zbog mnogo razloga imate drugorazrednu državu, u cjelini. Ona ne funkcioniše dobro. A, druga realnost je da će u svjetlu svih problema u svijetu, kao što su Irak, Iran, finansijska kriza, biti nemoguće da se lideri SAD i EU na najvišem nivou fokusiraju na BiH i da pomognu da se izvrši pritisak da se pokrenu promjene, da se to riješi, na ovaj ili onaj način. Tako da mislim da će BiH, nažalost, nastaviti kaskati i u narednom periodu.

NN: Da li se može šta promijeniti novom američkom administracijom?

MONTGOMERI: To jeste tužna realnost. Mislim da se politika nove američke administracije prema BiH neće uopšte promijeniti. Jedini koji bi možda mogli nešto promijeniti su senator Bajden, sada potpredsjednik Bajden, i državni sekretar Hilari Klinton, koji oboje imaju dugo iskustvo i veliku zabrinutost prema ovom regionu.

NN:  Zar je zaista nemoguće ostvariti bilo kakav napredak ako neko ne pritisne izvana?

MONTGOMERI: Imali smo tu raspravu u Međunarodnom komitetu, ne znam ni sam koliko puta. Jedni govore da nametanje izvana nikad neće uspjeti. Drugi tvrde da ako ne pritisnete, nikad se ništa neće promijeniti. Mislim da se radi o kombinaciji obe tvrdnje. Konačni odgovor, konačna šargarepa je članstvo u EU. Ali, problem je da su uslovi za ulazak u EU takvi da ne vjerujem da ćete ih ikada ispuniti, ako ne odustanete od stvari koje su mile i drage vašem srcu. Primjera radi, mislim da ako biste pitali političare u RS da biraju između članstva u EU i pune autonomije za RS, oni će izabrati punu autonomiju za RS. I mislim da bi dobili i široku podršku ljudi.

NN: Postoji li opasnost da se BiH raspadne?

MONTGOMERI: Ja sam od onih koji ne isključuju da će u jednom trenutku u RS doći do referenduma o nezavisnosti RS, koji očekuju srpski političari. To će u najvećoj mjeri zavisiti i od odnosa s EU, razgovora s EU i u kojoj mjeri je pristup EU ostvariv. Ali, postoje i događaji o kojima za sada ne znamo mnogo. Na primjer, međunarodna finansijska kriza i uticaj koji će ona imati na Bosnu, a ona će sigurno imati veliki uticaj na BiH. A, zavisiće i od resursa koje će EU uložiti u BiH i šta će se desiti kada oni presuše. To bi

(Razgovor vodio Slobodan Durmanović, "Nezavisne novine")

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner