Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Pogrešna adresa - Odgovor Emilu Vlajkiju
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Pogrešna adresa - Odgovor Emilu Vlajkiju

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
utorak, 27. decembar 2016.

Iako u prvi mah nisam video potrebu za odgovorom uvaženom Emilu Vlajkiju, jer se njegov odgovor meni ne dotiče direktno teksta "Zakon o Ustavnom sudu BiH - nemoguća misija Dodika i Čovića", već samo posredno, i to po zaključku EV da "previđam nekoliko sitnica". EV primećuje  da sam u svom tekstu "prevideo realne mogućnosti" koje proističu iz situacije nastale nakon što je predsednik Evropskog suda za ljudska prava imenovao novog stranog, italijanskog sudiju Đovanija Grasoa u Ustavni sud BiH, čime je zamenjena jedna strana sutkinja koja je otišla u penziju.

Ja sam, pak, uveren da u svom tekstu nisam ništa prevideo, a za pravo mi daje ono što se moglo čuti nakon mog teksta i nakon "odgovora" EV. Dakle, do trenutka pisanja svog teksta, nekih dan i po pre nego što je objavljen, ne postoji zahtev niti jednog od vodećih srpskih političara u RS da srpski član Predsedništva BiH Mladen Ivanić stavi na dnevni red sednice Predsedništva BiH izjašnjavanje o odluci predsednika Evropskog suda za ljudska prava da imenuje novog sudiju Ustavnog suda BiH, te da ustanovi da je tim imenovanjem povređen vitalni nacionalni interes srpskog naroda, kako bi to imenovanje došlo na dnevni red Narodne skupštine RS, koja bi ga onda oborila.  U trenutku pisanja teksta ne postoji ni javno izrečen stav niti jednog od stručnjaka za ustavno i međunarodno pravo da Ivanić ima pravni osnov da to učini. EV to svakako nije, ali dobro zna, kako i ja, da takvih stručnjaka ima nekoliko, čija se mišljenja ne uvažavaju samo unutar RS i BiH, već i šire: na primer, Mile Dmičić, Vitomir Popović, Radomir Lukić, Milan Blagojević....

  U trenutku pisanja mog teksta zna se jedino da Ivanić, što stoji u jednoj od fusnota[1], kaže da "odbija da stavi na dnevni red raspravu o novom stranom sudiji", te da "mišljenje Predsedništva BiH nije obavezujuće". Ništa novo od srpskih političara, jer ni Ivanićev prethodnik iz suprotnog tabora, danas potpredsednik SNSD-a Nebojša Radmanović, nije na funkciji srpskog člana Predsedništva BiH 2011. godine osporio imenovanje sutkinje Margarite Nikolovske, odnosno nije ustanovio da je tim povređen vitalni nacionalni interes srpskog naroda. A to imenovanje događa se četiri godine nakon što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim grb i himnu RS("Bože pravde"). Niti je Radmanović osporavao izbor sutkinje Nikolovske, niti je to predsednik RS Milorad Dodik javno tražio od njega, kao što ni sada Dodik ne traži od Ivanića da ospori imenovanje novog stranog, italijanskog sudije.

Naravno, EV ima legitimno pravo da to očekuje od Ivanića, kao što je imao pravo i da od Radmanovića očekuje to isto 2011. godine, tim pre što je u to vreme bio i potpredsednik RS. Naravno, ne mislim da bi to EV sa tadašnje funkcije i dobio, kad to već ni Dodik nije javno tražio, ali je, svakako, mogao da podseti da je i 2011. godine - ako jeste - očekivao od Radmanovića isto što sada očekuje od Ivanića. Kad to kažem, onda je jasno da smatram da su i tadašnja i sadašnja situacija veoma slične: nije ukidanje grba i himne RS od strane Ustavnog suda BIH bilo ništa manje ponižavajuće za Srbe od prošlogodšnjeg ukidanja Dana RS, niti su strane sudije tada bili nepristrasnije nego danas.

Šta je novo ovih dana, nakon mog teksta i "odgovora" EV? To što je stručnjak za ustavno pravo Milan Blagojević saopštio, dajući svoj obrazloženje , da je Ivanić " propustio priliku da stavljanjem na dnevni red imenovanja novog stranog sudije, zatraži zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u Narodnoj skupštini RS, čiji stav ne bi mogao da ignoriše predsednik Evropskog suda za ljudska prava"[2].  Nov je i Ivanićev odgovor. "S obzirom na to da je moj stav da strane sudije nema potrebe da postoje u Ustavnom sudu BiH, bio sam protiv toga da Predsedništvo o tome razgovara jer šta god da bi odlučili, naš stav nije obavezujući za predsednika Suda u Strazburu" - glasi Ivanićev odgovor[3]. I još se zapitao, kad njega sada kritikuju, zašto nisu isto tako kritikovali i Radmanovića što se on 2011. godine nije usprotivio  imenovanju stranog sudije[4].

 Dakle, Ivanić smatra, a sa njim i Savez za promene(SzP), da se ne može učiniti ništa na način kako to vidi Blagojević, a ranije u svom "odgovoru" meni i EV. Ako to od Ivanića nije zatražio sada, kao ni onomad od Radmanovića, jasno je da ni Dodik ni svi ostali srpski političari u RS ne misle da treba delovati na način kako to predlažu sada Blagojević, a nešto ranije i EV. Bilo bi, dakako, mnogo bolje da su, pored Blagojevića, o ovoj temi javno govorili i drugi stručnjaci koje sam pominjao (Dmičić, Popović, Lukić), pa bismo onda dobili i još ubedljivije stručno mišljenje o tome šta je (bilo) moguće učiniti. Ali, nisu.

 Stoga zaključujem da niti su postojale, niti postoje "realne mogućnosti" da se putem veta u Predsedništvu BiH i odbacivanjem u NS RS, učini ono što EV meni spočitava da sam "prevideo": niko od vodećih srpskih političara na to nije bio ni ranije spreman, niti je sada spreman. Isto je i sa "previđanjem"  "realne mogućnosti" da je "prilikom naimenovanja novog stranog suca, SzP(...)mogao istupiti iz zajedničkih institucija BiH". Imajući u vidu Ivanićev stav, jasno je da u SzP-u to ne bi učinili, a to, s druge strane, nije predlagao, niti je to od njih tražio ni Dodik ni ostali koalicioni partneri Dodikovog SNSD-a(DNS, SP).

Dodik jeste nagovestio da će predložiti SzP-u razgovor o povlačenju iz zajedničkih institucija BiH, u slučaju da bošnjački poslanici odbace Dodikov i Čovićev zajednički predlog zakona o Ustavnom sudu BiH, mada je, recimo, bilo logično da, istovremeno, Dodik pozove i HDZ BiH da isto postupi, ako je cilj da se izvrši pritisak da predlog zakona usvoje i bošnjački poslanici. Najave takvog poziva nema, predlog zakona još nije gotov, a iz SzP-a se još nisu izjašnjavali dok ne vide taj predlog. A o tome šta (ne)će ko učiniti, svrsishodnije je pisati nakon što se predlog pojavi u javnosti.

 No, ono što je bilo očigledno, a sada je još i više, jeste da ni jedan ni drugi srpski politički blok ne žele da se upuste u političko delovanje kakvo predlaže EV povodom "naimenovanja novog stranog suca". Dakle, u tom slučaju imali smo i dalje imamo - veliko ništa. Na pitanje zašto taj Rubikon niko do sada nije prešao - naredni odgovor EV bi trebalo da najpre zatraži od vodećih srpskih političara u RS. Ili, pak, da njima pošalje svoj odgovor. Za mene je završena "polemika" sa EV o ovim "sitnicama".


 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner