Početna strana > Štampana izdanja > Redovni brojevi > Broj 1-4/2003 Tema: Robert Nozik i Ronald Dvorkin
Redovni brojevi

Broj 1-4/2003 Tema: Robert Nozik i Ronald Dvorkin

PDF Štampa El. pošta

 

Uvodnik

Sadržaj

Contents 

Rezimei

Summaries 

 

Uvodnik 

Rober Nozik je u našoj intelektualnoj javnosti relativno slabo poznat i komentarisan pisac. Njegova glavna knjiga još uvek nije prevedena, a drugi radovi gotovo da su nepoznati, čak i posle autorove relativno skore smrti (2002) godine. S druge strane, on se danas u svetu smatra jednim od najznačajnijih liberalnih mislilaca druge polovine XX veka. Već same ove dve kontradiktorne činjenice bile bi dovoljan povod da se pokuša neka vrsta sistematskog predstavljanja njegove misli domaćoj javnosti. 

Robert Nozik je klasični laissez-faire liberal. Sledeći ideološku evoluciju samog pojma liberalizma, od njegove klasične varijante ka modernom ukrštanju sa raznim oblicima pro-socijalističkih ideja, većina savremenih komentatora termin liberalizam koristi da bi označila razne vste ovakvih kombinovanih i mešovitih teorijskih sistema (recimo "socijal-liberalizam" DŽona Rolsa ili Jirgena Habermasa). Stoga je za beskrompromisne savremene zagovornike ideja klasičnog liberalizma skovan, najpre u Americi, jedan novi, pomalo nezgrapan i artificijelan izraz – libertarijanci. Sa svojim idejama neograničenog slobodnog tržišta i ograničene vlade, godinama ops tajući kao neka vrsta teorijske sekte na rubovima glavnih akademskih tokova, ovi radikalni sledbenici Adama Smita od 70-ih godina značajno su ojačali svoj uticaj i pružili konceptualnu logistiku Regan-Tačerovoj neoliberalnoj (kontra)revoluciji i slomu komunizma. 

Mesto Roberta Nozika u intelektualnom razvoju libertarijanskog pokreta je značajno, a u ponečemu i prekretničko. Zapravo, on, Milton Fridman i Fridrih Hajek tvore neku vrstu "svetog trojstva" neoliberalne misli. Glavni elementi njegove doktrine jesu zalaganje za privatnu svojinu, slobodno tržište, ograničenu, minimalnu vladu koja samo štiti bezbednost i svojinu ljudi, te prihvatanje liberalne koncepcije pravde kao zaštite prava pojedinca u odnosu na državu. Tekstovi koje u ovom tematskom bloku donosimo koncentrisani su na obrazlaganje i komentarisanje svakog od ovih segmentata Nozikove teorije. Najpre, od samih Nozikovih radova, tu je prevod poglavlja o Rolsu iz Anarhije, države, utopije u kome se razvija detaljna kritika socijalističkog koncepta distributivne pravde od kojeg, po Njegovom mišljenju, Rols polazi. Zatim, kraći tekst o razlozima privlačnosti socijalističkih ideja među intelektualcima, te ogled "Objašnjenje nevidljivom rukom" u kome se ukazuje na širinu primene ovog znamenitog analitičkog koncepta Adama Smita u različitim naukama. Takođe, za one koje više interesuje Nozikova opšta filozofska, a ne samo teorijsko-politička pozicija, objavljujemo i zanimljiv širi intervju sa autorom, koji je vodio Julian Sančez. 

Od domaćih autora, tu su prilozi Miroslava Prokopijevića, koji se bavi Nozikovom teorijom privatnih vlasničkih prava, i Ivana Jankovića, koji stavlja akcenat na Nozikovu teoriju pravde i odbacivanje egalitarističkih moralnih premisa – oba pisana u libertarijanskom duhu i sa simpatijama za Nozikovu opštu poziciju. Prilozi stranih autora (sa izuzetkom Edvarda Junkinsa koji daje neutralni opšti pregled Nozikove pozicije) uglavnom su kritički intonirani. Alan Gibar kritikuje shvatanje o moralnoj posebnosti privatne svojine, dok kritičari "zdesna", pripadnici Austrijske, anarho-liberalne škole osporavaju Nozikov napad na anarhizam i pokušaj izvođenja minimalne države uz korišćenje teorije nevidljive ruke. Oni ukazuju da je država institucija sile i da nikad ne nastaje dobrovoljnom koop eracijom već samo nasiljem i političkim voluntarizmom. (1)

Za razliku od Nozika, Roland Dvorkin pripada svetskom liberalnom mejnstrimu i, takođe za razliku od Nozika, njegovo delo više nije potpuno nepoznato domaćoj publici. Poslednjih godina pojavilo se nekoliko prevoda njegovih tekstova i knjiga, objavljena jedna monografija (Miša Đurković) posvećena njegovoj filozofiji i izraženo par disertacija. Stoga Dvorkinovo delo ovde ne predstavljamo u celini, već iz njegovog bogatog opusa izdvajamo samo nekoliko tema koje reprezentuju dileme savremenog liberalizma. Mihal Sladeček se bavi odnosom Dvorkinovog centralnog koncepta “prava kao integriteta” i “komunalne” demokratije, zasnovane na ideji nekompetitivnog partnerstva. Dragica Vujadinović tematizuje Dvorkinovu teoriju jednakosti, dok se Vladimir Milutinović i sam Ronald Dvorkin iznova bave “večnim” pitanjem moguće objektivnosti, odnosno istinitosti i lažnosti moralnih/vrednosnih sudova. 

Kao neku vrstu dodatka uz ova dva temata posvećena klasicima liberalizma druge polovine 20. veka, objavljujemo prevod čuvenog Konstanovog teksta o slobodi kod starih i modernih, kao i intrigantan – Nozikovim i Hajekovim idejama inspirisan – antiintelektualistički tekst savremenog (neo)liberalnog ekonomiste i aktuelnog češkog predsednika Vaclava Klausa. Najzad, prigodni memoriami Robertu Noziku i DŽonu Rolsu na samom kraju stoje ne samo kao neka vrsta teorijskog epitafa ovim misliocima, nego i kao svojevrsni memento na ideale klasičnog liberalizma u trenutku kada oni bivaju na različite načine ugroženi čak i u njihovoj anglosaksonskoj postojbini. Upravo na tu oporu realnost, s akcentom na regionalni kontekst, upućuju ogledi Aleksandra Pavkovića o jugoslovenskim secesijama i Nenada Kecmanovića o iskustvima desetogodišnjeg međunarodnog protektorata u Bosni i Hercegovini. 

* Temat o Noziku pripremljen je u saradnji sa kolegama iz časopisa Katalaksija, pri čemu posebnu zahvalnost dugujemo kolegama Ivanu Jankoviću i Borislavu Ristiću. 

SADRŽAJ 

Uvodnik ....................................................................................... 5 

ROBERT NOZIK 

Miroslav Prokopijević 
Privatno vlasništvo ........................................................................... 9 

Ivan Janković 
Teorija pravde Roberta Nozika ...........................................29 

Rendi Barnet
Da li je Robert Nozik opravdao državu? ........................................ 57 

Roj A. Čajlds Mlađi 
Nevidljiva ruka uzvraća udarac............................................ ..... ... 67 

Alen Gibar 
Po čemu je slobodna razmena moralno posebna? ........................ 85 

Edvard V. Junkins 
Nozikov libertarijanski okvir za utopiju ............................................ 97 

Marej Rotbard 
Robert Nozik i bezgrešno začeće države ................................ 105 

Robert Nozik 
Rolsova teorija pravde ....................................................................... 125 

Robert Nozik 
Objašnjenja nevidljivom rukom ............................................... 169 

Robert Nozik 
Razgovor s Julijanom Sančezom ...................................... ........ .. 177 

Robert Nozik 
Zašto su intelektualci protiv kapitalizma? .......................... ........ . 195 

Prevodi 

Benžamen Konstan 
O razlici slobode kod starih i modernih ......................................... 205 

Vaclav Klaus 
Intelektualci i socijalizam ....................................................... 221 

RONALD DVORKIN 

Mihal Sládeček 
Dvorkin o integritetu i komunalnoj demokratiji ....................... 231 

Dragica Vujadinović 
Princip jednakosti u Dvorkinovoj političkoj filozofiji .................. 247 

Vladimir Milutinović 
  Da li etički stavovi mogu biti istiniti ili lažni?........ .. ................ 269 

Ronald Dvorkin 
Objektivnost i istina: bolje bi bilo da verujete .......................... 289 

Ogledi 

Aleksandar Pavković 
Jugoslovenske secesije u svetlu savremenih teorija ................. 339 

Nenad Kecmanović 
Demokratija i protektorat ......................................................... 359 


Prikazi 

Marija Mladenović Pravo kao integritet (Ronald Dvorkin: Carstvo prava ) ................... 381 

Dejan Vuk Stanković Distributivna pravda i pluralistička teorija jednakosti (Majkl Volcer: Područja pravde) ......................................... 386 

Ivan Milenković Kako spasiti građanina? (Žerar Role, Apologija građanskog) ............................................. 390 

Božo Stojanović Istorija srpskog liberalizma (Liberalna misao u Srbiji, ur. J. Trkulja i D. Popović) ....... 394 

Đorđe Jončić i Suzana Jončić Nemački autori o Jugoslaviji, Srbiji i ratu (Hajnc Lokvaj, Sukob oko Kosova , Kurt Kepruner, Puovanja u zemlju ratova, Jirgen Elzeser, Ratni zločini ) ................... 400 

Predrag Krstić Identitet i emancipacija ( Detlef Klausen, Granice prosvetiteljstva ) ................ 408 

Dejan Petrović Ne brendiranom svetu (Naomi Klajn, No logo )........................................................ 414 

Saša Gajić Između Azije i Evrope (Milan Subotić, Put Rusije: evroazijsko stanovište ) ..... 421 

Bojana Kovačević Krah republikanske vrline (Robert Bela, Pogaženi zavet) ............................................. 424 

Aleksandar Stevanović Empatija kao put do moralnog društva (Martin L. Hofman, Empatija i moralni razvoj) . ........... 428 

In memoriam 

Robert Nozik .............................................................................. 433 

DŽon Rols ...................................................................................... 435 

Contents ......................................................................................... 441

 

CONTENTS 

Introduction ..................................................................... 5 

TOPIC OF THE ISSUE 

ROBERT NOZICK 

Miroslav Prokopijevic 
Private Ownership ............................................................. 9 

Ivan Jankovic
Robert Nozick's Theory of Justice ....................................................... 21 

Randy Barnet 
Wither Anarchy: Has Robert Nozick Justified the State? ................... 49 

Roy A. Childs, Jr. 
The Invisible Hand Strikes Back .......................................................... 59 

Allan Gibbard 
What's Morally Special about Free Excange? ................................ 77 

Edward Younkins 
Robert Nozick's Libertarian Framework for Utopia ........................ 89 

Murray Rothbard 
Robert Nozick and Immaculate Conception of State ....................... 97 

Robert Nozick 
Rawls's Theory of Justice ............................................................. 117 

Robert Nozick 
Invisible Hand Explanation ............................................ .......... ......... 161 

Robert Nozick 
Discussion with Julian Sanchez ......................................................... 169 

Robert Nozick 
Why Do Intellectuals Oppose Captalism? ......................................... 187 

Translations 

Benjamin Constant 
On Liberty .................................................................................................. 205 

Vaclav Klaus 
Intellectuals and Socialism ................................................................. 221

RONALD DWORKIN 

Mihal Sladecek 
Dworkin on Integrity and Communal Democracy ............................. 231

Dragica Vujadinovic 
Principle Of Equality in Dworkin's Political Philosophy ................... 247 

Vladimir Milutinovic 
Repeated question: Could Ethical Statements Be True Or False? ...... 269 

Ronald Dworkin 
Objectivity and Truth: You'd Better Believe It .................................. 289 

Research 

Aleksandar Pavkovic 
Yugoslav Seccesions in Light of Contemporary Theories ................. 339 

Nenad Kecmanovic 
Democracy and Protectorate .............................................................. 359 

Reviews 

Marija Mladenovic 
Justice as Integrity 
(Ronald Dvorkin: Carstvo prava ) ...................... 381 

Dejan Vuk Stankovic 
Distributive Justice and Pluralistic Theory of Equality 
(Majkl Volcer: Područja pravde ) ........................... .... ..................... 386 

Ivan Milenkovic 
How to Save Citizen? 
(Zerar Role, Apologija gradjanskog ) ............................................... 390 

Bozo Stojanovic 
The History of Serbian Liberalism 
( Liberalna misao u Srbiji, ur. J. Trkulja i D. Popovic) .... .......... ...... 394 

Djordje Joncic and Suzana Joncic 
German authors on Yugoslavia, Serbia, War and Setting War Goals 
(Heinz Loquai, Sukob oko Kosova , Kurt Köpruner, Putovanja u zemlju ratova , Jürgen Elsässer, Ratni zločini) ................................. 400

Predrag Krstic 
Identity and Emacipation 
( Detlef Klausen, Granice prosvetiteljstva ) ........................................ 408 

Dejan Petrovic 
No to World of Brands 
(Naomi Klajn, No logo ) .. ............................................................. ..... ... 414 

Sasa Gajic 
Between Asia and Europe 
(Milan Subotic, Put Rusije: evroazijsko stanovište ) ................ ....... ... 421 

Bojana Kovacevic 
Decline of Republican Virtue 
(Robert Bela, Pogaženi zavet) .......... ...................................... .............. 424 

Aleksandar Stevanovic 
Empathy as a Way to Moral Society 
(Martin L. Hofman, Empatija i moralni razvoj) ..... ............................ 428 

In memoriam 

Robert Nozick ..................................................................................... 433 

John Rawls .......................................................................................... 435 

Contents .............................................................................................. 441

 

 

APSTRAKTI

Miroslav Prokopijević

Privatno vlasništvo 

U ovom članku razmatram neke prigovore (upućeni od strane DŽ. Voldrona, M. Frid itd.) “teoriji pravde kao vlasni‚čkih prava” koju je Robert Nozik lansirao knjizi “Anarhija, drava, utopija”. Prvi deo teksta je posvećen sticanju vlasništva, drugi njegovom transferu, dok se u trećem raspravlja o rektifikatornoj pravdi. Smatram da Nozikovo rešenje, uz izvesna manja prilagođavanja, može poslužiti kao dobar temelj za modernu tržišnu privredu. Zaključno poglavlje je posvećeno nekim opštim karakeristikama Nozikove teorije ovlašćenja. 

Ključne reči: Robert Nozik, teorija pravde, vlasništvo, teorija ovlašćenja, slobodno tržište 

Ivan Janković

Teorija pravde Roberta Nozika 

U ovom radu autor analizira neke aspekte teorije pravde Roberta Nozika. Polazeći od razlikovanja između istorijskih i principa pravde konačnog stanja, on ispituje neke od ključnih elemenata Nozikove liberatarijanske teorije. Nozik razvija svoju poziciju kritikujući egalitarističke premise teorija konačnog stanja i tekućeg udela kod kojih se ustanovljava određeni obrazac raspodele dobara i usluga. Stoga, smatra Nozik, ako bilo koji takav obrazac (egalitarni ili ne) treba da bude sačuvan, mora se stalno sprovoditi nasilje nad ljudskim životima. Autor u tom smislu ističe Nozikovu u osnovi anti-distribucionističku vizuru kontrastiranjem njegove teorije vlasničkih prava sa različitim oblicima socijalističkih koncepata distributivne pravde. 

Ključne reči: pravda, redistribucija, ovlašćenje, izvorno sticanje, liberalizam. 

Rendi Barnet

Dalje od anarhije: Da li je Robert Nozik opravdao državu? 

Autor osporava Nozikovu ideju o prevladavanju anarhije putem slobodne kooperacije, i ukazuje na njegov neuspeh da ponudi argument protiv liberalnog anarhizma. 

Ključne reči: anarhija, procedure, zaštitna agencija, nadoknada štete. 

Roj Čajlds

Nevidljiva ruka uzvraća udarac 

Autor osporava Nozikovu ideju o nastanku minimalne države iz annarho-kapitalističkog prirodnog stanja, nevidljivom rukom i bez kršenja ičijih individualnih prava. Autor veruje da bi dozvoljavanje nevidljivoj ruci da nesmatano deluje u polju pružanja bezbednsonih usluga zapravo vodilo razgradnji, a ne nastanku minimalne države. 

Ključne reči: anarhija, država, nevidljiva ruka, prava pojedinca. 

Alen Gibar

Po čemu je slobodna razmena moralno posebna?

U ovom radu autor osporava liberalnu premisu o neprikosnovenosti i moralnoj povlašćenosti privatne svojine i slobodne razmene. On dokazuje kako svojina nikad nije apsolutna i kako njeno definisanje uvek podleže određenom stepenu regulativnog ograničavanja, u odnosu na maksimalne principe liberalizma. 

Ključne reči: privatna svojina, slobodna razmena, sistem cena, ograničenje. 

Edvard Junkins

Nozikov libertarijanski okvir za utopiju

U ovom radu autor izlaže osnove Nozikove političke koncepcije, posebno ukazujući na njegovu teoriju privatnih vlaničkih prava i pravde, kao osnove čitave koncepcije, i Nozikovo oživljavanje klasičnog liberalizma. 

Ključne reči: Nozik, liberalizam, vlasništvo, utopija. 

Marej Rotbard

Nozik i bezgrešno začeće države

U ovom tekstu autor tvrdi kako Nozik nije uspeo da dokaže mogućnost nastanka minimalne države procesom nevidljive ruke. Država uvek nastaje nasiljem nad pojedincem i monopolisanjem fizičke sile od strane jedne od agnecija za zaštitu. Umesto Nozikove minimalne države kao monopolističke zaštitne agencije, autor se zalaže za slobodnu konkurenciju više zaštitinih agencija koje bi operisale kao privatne firme na tržištu bezbednosnih usluga. 

Ključne reči: anarhija, minimalna država, zaštitna agencija, monopol. 

Robert Nozik

Rolsova teorija pravde

U ovom odeljku autor podvrgava detaljnoj kritici Rolsovo shvatanje pravde. Rolsovoj teoriji Nozik osporava liberalni karakter, budući da ova insistira na principu razlike kojim se implicira preraspodela resursa u cilju ostvarenja željenog konačnog stanja raspodele. Rols, po autorovom shvatanju, ignoriše slobodu, autonomiju pojedinca i privatna vlasnička prava, a etablira kršenje ljudskih prava kroz redistributivnu eksploataciju. 

Ključne reči: Rols, pravda, konačno stanje, tekući udeo, veo neznanja, šablon. 

Robert Nozik

Objašnjenje nevidljivom rukom 

U ovom radu autor primenjuje ekonomsku teoriju nevidljive ruke na širi krug pitanja, i dokazuje kakao se ta teorija može koristiti kao plodotvorni analitički koncept u raznim drugim naukama, poput logike, bilogije, politike, sociologije itd. 

Ključne reči: nevidljiva ruka, ekonomija, preferencije, logika, teorija igara. 

Robert Nozik

Zašto su intelektualci protiv kapitalizma

U ovom tekstu autor ispituje razloge disproporcionalno visoke podrške intelektualaca socijalističkim idejama, i nalazi da su oni poglavito sadržani u nasleđenim navikama mišljenja hijerarhizovanih obrazovnih institucija u kojima status i nagrada zavise od poznavanja opštih intelektualnih koncepata. Za razliku od toga, nagrada na tržištu zavisi od snalažljivosti, preduzetničke anaticipacije, a često i sreće, što u očima intelektuaca stvara uverenje o suštinskoj nepravednosti sistema slobodnog tržišta. 

Ključne reči: socijalizam, intelektualci, kovači-reči, pravda. 

Mihal Sladeček

Dvorkin o integritetu i komunalnoj demokratiji 

Predmet istraživanja ovog rada jeste uzajamna veza između prava kao integriteta i komunalnog shvatanja demokratije u Dvorkinovoj teoriji. Prema njegovom stanovištu, pravo kao integritet pruža najbolju interpretaciju političke i pravne prakse određene političke zajednice. Dvorkinova koncepcija komunalne demokratije, čiji je ideal nekompetitivno partnerstvo zasnovano na jednakoj brizi i poštovanju svakog pripadnika zajednice, ima specifičan značaj u recentnim raspravama o ustavom ograničenim demokratijama i njihovim potencijalnim slabostima. U napetosti između ustavnih ograničenja demokratskog odlučivanja i građanske participacije u političkoj samoupravi, Dvorkin daje prednost ustavnom ograničenju. Ipak, pravne odluke ne treba da predstavljaju isključivo mnjenje stručnjaka, već se u njih mora uključiti i javna rasprava, to jest deliberacija oko osnovnih principa pravde. 

Ključne reči: integritet, demokratija, komunalna demokratija, pravo, zajednica. 

Dragica Vujadinović

Princip jednakosti u dvorkinovoj političkoj filozofiji 

Sažetak: U ovom radu autorka se bavi pogledima Ronalda Dvorkina izloženim u knjizi Suverena vrlina – teorija i praksa jednakosti. U njoj Dvorkin pokušava da pruži model raspodele društvenog bogatstva koji bi najviše odgovarao pravdi i idealu "jednakog tretmana" svih osoba u društvu. Taj model uključuje kompenzaciju za ograničenja nezavisna od volje pojedinaca, ali izvan toga ipak individualni uspeh čini zavisnim od odluka, rada i talenata članova društva. Rad sadrži i pregled važnijih komentara Dvorkinove knjige od str ane Vila Kimlike, Pitera Berkovica i Entonija Ejpije. Na kraju autorka daje svoje metodološke primedbe na Dvorkinovu teoriju koje govore o nesaglasnostima u raznim fazama Dvorkinovog rada. 

Ključne reči: pravda, jednakost, jednakost tretmana, aukcioni izbori, shema osiguranja, politička moralnost 

Vladimir Milutinović

Ponovljeno pitanje: da li etički stavovi mogu biti istiniti ili lažni? 

Sažetak: U ovom članku pokušao sam da branim afirmativan odgovor na pitanje iz naslova. U metaetici ovaj odgovor nije uobičajen. Mislim da je to slučaj zbog opšteg prihvatanja pozitivističke metodologije u okviru metaetike. Pojam o "jeste" stavovima koji mogu biti apsolutno i konačno istiniti imao je odlučujući uticaj da mogućnost da etički stavovi budu istiniti ili lažni bude odbačena. Takođe, pokušao sam da pokažem da su pitanja značenja i logike moralnog govora nezavisna od pitanja koje smo gore postavili. 

Ključne reči: etički stavovi, objektivni kriterijum, pojam istine, metodologija 

Ronald Dvorkin

Objektivnost i istina: bolje bi bilo da verujete 

Sažetak: Autor zastupa stanovište da su vrednosni stavovi objektivno istiniti ili neistiniti. On razlikuje interni vrednosni skepticizam, dakle skepticizam koji jedan skup moralnih načela odbacuje zarad nekog drugog, od tzv. arhimedovskog vrednosnog skepticizma koji apriori odbacuje objektivnost svih moralnih načela i razvija metateoriju o razlozima njihove subjektivnosti. Arhimedovskom skepticizmu autor odriče neutralnost i strogost – on nije neutralan pošto se ne može odbraniti za njega presudna distinkcija između metatvrdnji o vrednosnim stavovima i samih tih stavova, s obzirom da su metatvrdnje samo pojašnjenja etičkih iskaza. Zatim, arhimedovski skepticizam nije ni strog zato što nisu odbranjivi argumenti da raznovrsnost moralnih ubeđenja predstavlja razlog za odbacivanje etičkog univerzalizma, i da ne postoji direktna veza između spoznaje određenog ideala i njegove motivišuće snage. U zaključnom delu autor razmatra interni skepticizam, koji smatra jedinim relevantnim etičkim stanovištem. 

Ključne reči: skepticizam, arhimedovski skepticizam, neutralnost, strogost, objektivnost, stavovi prvog i drugog reda. 

Aleksandar Pavković

Jugoslovenske rekurzivne secesije u svetlu savremenih teorija secesija 

Sažetak: Jugoslovenske secesije su rekurzivne: secesije Hrvatske i Slovenije od federalne Jugoslavije bile su nu žan uslov za secesiju Bosne i Hercegovine i Makedonije; secesija Hrvatske je bila nužan uslov za secesiju Srpske Krajine od Hrvatske i Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. U proceni secesija, liberalne teorije koriste pravo na uskra ćivanje saglasnosti državnoj vlasti, odnosno pravo da se ispravi nepravda; teorije nacionalnog samoopredeljenja se pozivaju na pravo na nacionalni identitet; a hibridne teorije se pozivaju i na jedno i na drugo. Odatle sledi da su specifični uslovi koji opravdavaju secesiju različiti za svaku teoriju, pa stoga one i različito procenjuju jugoslovenske secesije: Berčova teorija opravdava sve te secesije, Bjukenenova nijednu, dok druge ne pružaju dosledne kriterijume za procenu većine njih. Jedino Beranova "čista" liberalna teorija izgleda da nudi dosledni niz kriterijuma za procenu tih secesija; ona tak ođe predlaže kako da bi se mogle, u skladu sa liberalnim principima, korigovati neke od secesija koje se trenutno ne mogu opravdati. 

Ključne reči: secesija, Jugoslavija, opravdanje 

Nenad Kecmanović

Demokratija i protektorat 

(primer Bosne i Hercegovine) 

Sažetak: Prihvatajući milovsku sumnju u mogućnost poliarhije (demokratije) u etnički složenim sredinama, autor u kontekstu sloma komunističkog bloka, i renesanse nacionalizma, analizira nedavnu istoriju Bosne i Hercegovine, nastanak te države i sadašnje stanje u njoj, i u toj analizi se poziva na ključne savremene političke mislioce. Ocenjujući da je ta zemlja za deset godina prešla put od "boljševičkog totalitarizma" do "kolonijalnog despotizma", on paradoksalnu tezu Knausa i Martina da "stranci u Bosni diktaturom razvijaju demokratiju", smatra u osnovi pogrešnom i potencijalno opasnom. 

Ključne reči: demokratija, Bosna i Hercegovina, nacionalizam, protektorat

 

 

SUMMARIES

Miroslav Prokopijevic

PRIVATE OWNERSHIP

Summary

In this article I discuss some objections (raised by J. Waldron, B. Fried, etc.) to "the entitlement theory of justice", launched by Robert Nozick in his Anarchy, state, and utopia (1974). Part one is about acquiring property, part two about the transfer of property, while part three debates the rectificatory justice. I basically find out that Nozick's solutions still hold, with some modest adjustments, as a basis for a modern free market economy. Concluding chapter is about some general features of Nozick's entitlement theory.

Key words: Robert Nozick, theory of justice, ownership, etitlement theory, free market.

Ivan Jankovic

ROBERT NOZICK'S THEORY OF JUSTICE

Summary

In this paper author analyzes some aspects of Robert Nozick's theory of justice. Starting from differentiating between the historical and end-state theories of distributive justice, he explores some of the key elements of Nozick's libertarian theory. Nozick develops his position by criticizing egalitarian premises of end-state and current time-slice theories in which the pattern of distribution of goods and services in the society is established. Therefore, Nozick argues, if any such pattern (egalitarian or not) is to be preserved arbitrary coercion over the people's lives contiously must be exercised. Author, in this connection, spells out Nozick's basic anti-distributionist standpoint by contrasting his entitlement theory with various forms of socialist distributive justice conception, pointing out advantages of Nozick's libertarian approach.

Key words: justice, redistribution, entitlement, original appropriation, liberalism.

Randy Barnet


WHITHER ANARCHY: HAS ROBERT NOZICK JUSTIFIED THE STATE?

Summary

The author contests Nozick's idea about overcoming anarchy with free cooperation and points to Nozick's failure to offer an argument against liberal anarchism.

Key words: anarchy, procedures, protective agency, damages.

Roy A. Childs, Jr.

THE INVISIBLE HAND STRIKES BACK

Summary

The author challenges Nozick's idea of creating a minimal state from an anarcho-capitalist natural state, with invisible hand, without violation of anyone's individual rights. The author believes that the invisible hand, if permitted to act unobstructed in the sphere of security services, would actually lead to the dismantling rather than the creation of the minimal state.

Key words: anarchy, state, invisible hand, individual's rights.

Allan Gibbard

WHAT'S MORALLY SPECIAL ABOUT FREE EXCHANGE

Summary

The author challenges the liberal premises on the inviolability and moral primacy of private ownership and free exchange. He argues that ownership is never absolute and its definition is always subject to a degree of regulative limitation, compared with libertarian maximum principles.

Key words: private ownership, free exchange, system of prices, restriction.

Edward Younkins

ROBERT NOZICK'S LIBERTARIAN FRAMEWORK FOR UTOPIA

Summary

The author presents Nozick's basic political concepts, focusing on his theory of private ownership rights and justice, as the basis for the entire conception, as well as his revival of classic liberalism.

Key words: liberalism, ownership, utopia.

Murray Rothbard

ROBERT NOZICK AND IMMACULATE CONCEPTION OF THE STATE

Summary

In this text, the author proposes that Nozick has failed to prove the possibility of creating a minimal state through the invisible hand process. A state is invariably created by violence over an individual and monopolizing of physical force on part of a protective agency. Instead of Nozick's minimal state as a monopolist protective agency the author supports free competition of several protective agencies to operate as private firms on the security services market.

Key words : anarchy, minimum state, protective agency, monopoly.

Robert Nozick

RAWLS'S THEORY OF JUSTICE

Summary

The author critically examines Rawls's understanding of justice. He refutes its liberal nature, since it insists on the difference principle, which implies redistribution conducive to the desired end-state. Rawls, in the author's view, ignores freedom, individual autonomy and private ownership rights, while affirming the violation of human rights through redistributive exploitation.

Key words : justice, end state, current-time slice, veil of ignorance, pattern.

Robert Nozick

INVISIBLE HAND EXPLANATION

Summary

The author, in this paper, applies the economic theory of invisible hand to a wider scope of issues, arguing that the theory may be used as a useful analytical concept in different other sciences like logic, biology, politics, sociology, etc.

Key words: invisible hand, economy, preferences, logic, game theory.

Robert Nozick

WHY DO INTELLECTUALS OPPOSE CAPITALISM

Summary

The author, in this article, looks into the reasons for disproportionate support of intellectuals to socialist ideas, finding them predominantly in the inherited thinking habits of hierarchical educational institutions, where one's status and reward depend on the knowledge of general intellectual concepts. By contrast, the reward on the market depends on the resourcefulness, entrepreneurial foresight, and often luck, all of which in the eyes of intellectuals creates a belief in the essential injustice of the free market system.

Key words : socialism, intellectuals, wordsmiths, justice.

Michal Sládechek

DWORKIN ON THE INTEGRITY AND THE COMMUNAL DEMOCRACY

Summary

The aim of this article is a study of mutual connection between law as integrity and communal understanding of the democracy in Dworkin's theory. According to this theory, law as integrity allows the best interpretation of the political and legal practice of a particular political community. Certain importance of communal democracy lays in the law, conceived as the integrity and connected to it constitutionally defined order. The specific veight in a recent debates about constitutionally restricted democracies and potential deficiencies, has Dworkin's theory of communal democracy, vhich ideal is non-competitive partnership based on equal concern and respect of the each member of political community. In the tension between constitutional restrictions of the democratic decision-making and the civil participation in self-government, Dworkin highlights the first issue as a more important. Nevertheless, judicial reviev can not be done only by the experts; it has to integrate public deliberation about the basic principles of justice as well.

Keywords: integrity, democracy, communal democracy, law, community.

Dragica Vujadinovic

PRINCIPLE OF EQUALITY IN DWORKIN'S POLITICAL PHILOSOPHY

Summary

Author examines Ronald Dworkin's theses as presented in Sovereign Virtue - The Theory and Practice of Equality. Dworkin tries to construct just model of social distribution, the one that would correspond to ideal of "equal treatment" of each individual. That model includes compensation for hendicaps that do not depend on individual will, but it also makes individual success dependent on decisions, labor and individual talents. Article estimates the most important reviews of Dworkin's thought ( by P. Berkowitz, K. A. Appiah, W. Kymlicka). In the conclusion author gives methodological objections on Dworkin's theory and on inconsistences in different phases of his scientific development.

Key words: justice, equality, equal treatment, political morality

Vladimir Milutinovic

REPEATED QUESTION: COULD ETHICAL STATEMENTS BE TRUE OR FALSE?

Summary

In this paper I have made an attempt to defend affirmative answer to the question from the headline. In meta-ethics this answer is not usual. In my opinion, that is due to common acceptance of positivistic methodology within meta-ethics. Concept of "is"-statements which could be absolutely and finally true has been of decisive influence in rejecting the possibility of ethical statements being true or false. Also, I have tried to show that questons of meaning and logic of moral speech are independent from our issue.

Key words : ethical statements, objective criterion, concept of truth, methodology

Ronald Dworkin

OBJECTIVITY AND TRUTH: YOU'D BETTER BELIEVE IT

Summary

Author argues in this paper that value judgements are objectively true. He diferentiates between the internal value skepticism and Archimedian value skepticism; while internal skepticism rejects one set of the moral principles and accepts the other, Archimedian skepticism rejects objectivity of any possible value judgement and develops meta-theory that exposes their subjectivity. Author denies Archimedian scepticism neutrality and austerity – it is not neutral since its basic distinction between the metastatments on value judgements and the very value judgements. Further, it is not austere because diversity of moral convictions is not good enough reason to dismiss universality of ethics on one hand, and there is no direct linkage between knowing certain ideal and its motivating force. In concluding remarks author discusses internal scepticism, which he holds for only relevant ethical standpoint.

Key words: skepticism, Archimedian skepticism, neutrality, austerity, objectivity.

Aleksandar Pavkovic

YUGOSLAV RECURSIVE SECESSIONS IN LIGHT OF CONTEMPORARY SECCESION THEORIES

Summary

Yugoslav secessions are highly recursive: the secessions of Croatia and Slovenia from federal Yugoslavia were causally necessary for the secession of Bosnia-Hercegovina and Macedonia as well as of the Kosovo province; the secession of Croatia was causally necessary for the secession of the Republic of Serb Krajina from Croatia and of the Serb Republic from Bosnia-Hercegovina. In assessing secessions liberal theories use the right to the withdrawal of consent or the right to remedy wrongs; national self-determination theories, the right to national identity or national life; and hybrid theories both; accordingly, specific conditions for justifiable secession vary from theory to theory. These theories thus yield very different assessments of the Yugoslav secessions listed above: Birch's theory justifies all, Buchanan's none, whereas other theories fail to provide consistent criteria for the assessment of most. Only Beran's 'pure' liberal theory appears to offer a consistent set of criteria for the assessment of these secessions; it also suggests how some of the presently unjustifiable secessions may be rectified in accordance with liberal principles.

Key words: Secession, Yugoslavia, justification.

Nenad Kecmanovic

DEMOCRACY AND PROTECTORATE

(Example of Bosnia and Herzegovina)

Summary

Generally accepting Mill 's reservation regarding possibility of polyarchy (democracy) in ethnic complex regions author analyzes – within contex of dissolving of communist world and renaissance of nationalisms – recent historical events in Bosnia and Herzegovina, the emergence of that state and the present situation in it. In his analysis he consults leading theoretists in field of political thought. Assessing that this country has in ten years gone from "bolshevik totalitarism" to "colonial despotism", author rejects Knaus/Martin's claim that "foreigners in Bosnia develop democracy by means of dictatorship" and argues that this kind of thinking is basically wrong and potentially dangerous.

Key words: democracy, Bosnia and Herzegovina, nationalism, protectorate

 
 

 

 

 

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner