Početna strana > Rubrike > Politički život > Predsednikova smešna ponuda i bajka o legitimitetu
Politički život

Predsednikova smešna ponuda i bajka o legitimitetu

PDF Štampa El. pošta
Dragan Dobrašinović   
utorak, 25. april 2023.

"Na zahtev većine svih narodnih poslanika ili najmanje 100.000 birača Narodna skupština raspisuje referendum o pitanju iz svoje nadležnosti, u skladu sa Ustavom i zakonom", propisano je članom 108 Ustava. Dakle, dovoljno je 126 poslaničkih glasova, koliko predsednik u Skupštini svakako ima, a ne famoznih 85 + 85. Zašto onda sam, preko svojih poslanika, ako mu je to toliko važno, ne inicira proveru svog legitimiteta putem referenduma? Šta će mu za to glasovi opozicije?

Ali hajde da, pre nego što dođemo do konačnog odgovora, najpre pogledamo da li se o legitimitetu predsednika uopšte može raspisati referendum. Jer, to što se u stavu 2 člana 108 Ustava taksativno nabraja šta tačno ne može biti, nikako ne znači da sve drugo može biti predmet referenduma.

Tako je, članom 10 Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, propisano da je "referendum oblik neposrednog izjašnjavanja građana o pitanjima za koja je to Ustavom, zakonom i statutom autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave određeno (obavezni referendum), kao i o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine, skupštine autonomne pokrajine i skupštine jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: skupština) za koja skupština odluči na zahtev većine narodnih poslanika Narodne skupštine, poslanika skupštine autonomne pokrajine odnosno odbornika skupštine jedinice lokalne samouprave ili na zahtev određenog broja birača (neobavezni referendum)". Istim članom predviđeno je da se "referendum raspisuje radi izjašnjavanja građana o predlogu akta, o potvrđivanju usvojenog akta ili o pitanju od opšteg značaja".

Ovde će, pretpostavljam, oni koji su uvereni u pravničku bezgrešnost predsednika poskočiti i uzviknuti "eto, referendum se može raspisati i o pitanju od opšteg značaja, a legitimitet predsednika to jeste"! Ali, sreću će im pokvariti član 17 Zakona koji glasi: "Skupština može raspisati referendum o pitanju od šireg značaja iz svoje nadležnosti radi pribavljanja mišljenja građana o odluci koja treba da bude doneta u vezi sa tim pitanjem (savetodavni referendum)".

Dakle, može i referendum o pitanju opšteg ili šireg značaja, ovde te dve reči treba tumačiti kao sinonime, ali u svakom slučaju reč mora biti o pitanju iz nadležnosti Narodne skupštine. A da li je pitanje legitimiteta predsednika u nadležnosti Narodne skupštine? Pa jeste, naravno, isto onoliko koliko je u njenoj nadležnosti i potencijalno referendumsko pitanje "Da li ste za to da od 1. januara 2024. godine 2 + 2 ne bude 4 nego 5". Dakle, nije ni najmanje. Pitanje u njenoj nadležnosti je ono koje se odnosi na suvi legalitet, odnosno eventualno utvrđenu povredu Ustava od strane predsednika, a ne filozofsko-moralno-pravno teorijsko pitanje legitimiteta.

I gde smo sad? Dakle, ne samo da za organizovanje referendumu na zahtev narodnih poslanika nije potrebno 85 + 85, već 126 glasova, nego "provera legitimiteta predsednika" i ne može biti predmet referenduma, pošto nije reč o pitanju iz nadležnosti Narodne skupštine. A sve i da se uz upotrebu pravne akrobatike i verbalne gimnastike utvrdi čak i da jeste, mogao bi se organizovati samo savetodavni referendum, čiji rezultati ne obavezuju nikoga ninašta.

Dovoljno je 126 poslaničkih glasova, koliko predsednik u Skupštini svakako ima, a ne famoznih 85 + 85. Zašto onda sam, preko svojih poslanika ne inicira proveru svog legitimiteta putem referenduma? Šta će mu za to glasovi opozicije?

Jasno je, dakle, da je u najnovijoj predsednikovoj ponudi opoziciji reč isključivo o šegačenju i magarčenju građana Srbije. Oni bi, umesto da se bave suštinskim temama i predsednikovim kršenjem Ustava prihvatanjem takozvano francusko-nemačkog plana, odnosno  “Sporazuma o putu normalizacije između Kosova i Srbije” iz Brisela i njegovog ohridskog Aneksa, trebalo da vreme i energiju troše na njegovu najnoviju bizarnost vezanu za proveru legitimiteta koja bi, ne treba zaboraviti, po predsednikovim rečima, bila sproveda zajedno sa nekim drugim izborima što bi, biće da je to bitan tok ideje, ojačalo poziciju žestoko posrnulog SNS-a u biračkom telu.

Umesto cele urnebesne ujdurme kojom nas je predsednik počastio, evo, na kraju, predloga za njega, zasnovanog isključivo na Ustavu. Neka prikupi 84 glasa u Narodnoj skupštini za predlaganje postupka svog razrešenja, a potom 126 za pokretanje procedure pred Ustavnim sudom zbog kršenja Ustava prihvatanjem “Sporazuma o putu normalizacije između Kosova i Srbije”. To može i iz sopstvenih resursa,  bez opozicije. A onda neka nakon odluke suda, ukoliko njom bude utvrđena povreda Ustava, pozove sve poslanike, i "svoje" i opozicione, da glasaju za njegovo razrešenje. Hajde da prvo rešimo pitanje legaliteta jer, ako nešto nije legalno, veoma, veoma teško može biti legitimno. A onda, nakon predsednikovog razrešenja, možemo o legitimitetu do mile volje. Sve ovo, razume se, ukoliko Ustavni sud ne utvrdi da povrede Ustava nema ili, ne daj Bože, poslanici većine odbiju ljubaznu molbu svog predsednika i ne glasaju za njegovo razrešenje.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner