Početna strana > Debate > Kuda ide Srbija > Da li lažne dojave o postavljenim bombama predstavljaju razlog za zabrinutost?
Kuda ide Srbija

Da li lažne dojave o postavljenim bombama predstavljaju razlog za zabrinutost?

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
ponedeljak, 25. april 2011.

 U eksploziji koja se dogodila u metrou u Minsku poginulo je 12 osoba dok je ranjeno i povređeno preko 150 lica.[1] Belorusko sudilaštvo izdalo je saopštenje u kome se navodi da je u pitanju teroristički napad. Eksplozija je odjeknula na svega 100 metara od rezidencije predsednika Aleksandra Lukašenka.[2]

Ova činjenica ostavlja mogućnost da je teroristički napad u metrou povezan sa pritiskom na aktuelno rukovodstvo Belorusije na šta upućuju i same reči beloruskog predsednika koji nije isključio mogućnost da je eksplozija u metrou „poklon iz inostranstva”,[3] naročito ukoliko imamo u vidu izjavu bivšeg ministra odbrane Belorusije Pavela Kozlovskog koji je naveo da je „teško da iza toga mogu stajati Poljaci ili Rusi”[4]. Valeri Kostka nekadašnji pukovnik bezbednosti Belorusije u izjavi dnevniku „Komersant” , isključio je verski ili nacionalni motiv za eksploziju. On  smatra da u zločin mogu biti umešane snage koje žele da izazovu nestabilnost u Belorusiji, ali da one nemaju veze sa tamošnjom opozicijom. Predsednik Ruske Federacije Dmitrij Medvedev ponudio je Belorusiji pomoć u istrazi jer su se slični napadi dogodili i u moskovskom metrou kada su odgovornost za napade preuzeli čečenski teroristi. Ipak, čini se da u slučaju napada u Minsku kao faktor možemo da isključimo čečenske teroriste koji bi teško uspeli da koordiniraju takve akcije paralelno u Rusiji i u Belorusiji usled sve manjeg broja ljudi kojima raspolažu.

Aleksandar Lukašenko pozvao je građane da pomognu u traženju učesnika diverzije. Predsednik je naglasio da je teroristička akcija ozbiljan izazov državi i da se mora naći adekvatan odgovor. Činjenica je da je takvih terorističkih napada već bilo u Minsku, Vitepsku i Grodnu, ali tada nije bilo poginulih već je bilans iznosio oko 50 povređenih. U Belorusiji zvanično su u opticaju tri verzije, naime, KGB je izneo tri verzije razloga za sam teroristički akt. Prema prvoj verziji organizatori su hteli da destabilizuju političku situaciju u Belorusiji, što je, čini se, najverovatnija opcija, po drugoj, to je delo osvete ekstremista, a po trećoj za eksploziju je kriv poremećeni pojedinac. Vadim Zajcev predsednik KGB Belorusije izjavio je da se sumnja na čoveka tamne puti koji ne pripada slovenskoj grupi naroda i koji je star do 27 godina.[5] Čudno je to da su se tek pojedini ruski političari izjasnili po pitanju krvoprolića u metrou u Minsku. Vladimir Žirinovski je izjavio da je „Zapad tako želeo da skrene pažnju sa Libije koju danima bombarduju”.

Da li je cilj lažnih dojava puko širenje panike?

Policija u Minsku je saopštila da će pozvati na krivičnu odgovornost osobe koje uporno šire glasine da u glavnom gradu Belorusije ima još terorističkih napada. Ono što nas može zabrinuti jeste činjenica da su, kao i u slučaju sa terorističkim napadima u Rusiji[6], i ovom napadu u metrou u Minsku prethodile lažne dojave o navodnim podmetnutim bombama. Slično tome i u Beogradu šire se glasine, čemu smo na žalost imali priliku da često prisustvujemo, o navodnim postavljenim bombama. Eksploziji u metrou u Minsku prethodio je i anonimni poziv policiji u kome se tvrdilo da je navodno podmetnuta bomba u beloruskoj državnoj televiziji.[7] Osim toga, 2010. vlasti u Belorusiji su evakuisale vladine zgrade, banke kao i perone železničkih stanica nakon što je grupa, koja sebe naziva „Beloruska narodnooslobodilačka armija”, putem elektronske pošte izvestila da su eksplozivne naprave postavljene na četiri lokacije u glavnom gradu ove zemlje. Srećom, nakon detaljno sprovedene istrage nijedna „paklena naprava” nije otkrivena.[8]

Kao što smo pomenuli, Rusija je osim realnih terorističkih akata morala da se suočava i sa talasom pretnji koje su predstavljale lažne dojave o podmetnutim bombama, tako da uvek postoji mogućnost da nakon talasa pretnji i lažnih dojava zaista uslede i pravi teroristički napadi. Svi smo bili svedoci da je samo tokom ove godine bilo četiri lažne dojave o podmetnutim bombama ispod Brankovog mosta u Beogradu[9] što mnogo ne zabrinjava javnost u glavnom gradu jer su gotovo svi ubeđeni da se radi o poremećenom pojedincu ili grupi koja iz sasvim umnobolnih razloga želi da širi strah među građanima prestonice. Međutim, uprkos brojnim spekulacijama ne možemo u potpunosti isključiti jako bitan faktor destabilizacije kao ni vid ne manje važnog psihološkog pritiska. Čak i da se radi o pukim postupcima psihopata činjenica da je u poslednje vreme sve više ovakvih lažnih dojava samo može da nas zabrine, ali nadamo se da se paralele koje se tiču lažnih dojava u Rusiji i Belorusiji i stvarnih terorističkih napada neće ostvariti i u Beogradu.

 

 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner