Početna strana > Debate > Kosovo i Metohija > Izveštaj Generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o radu UNMIK-a
Kosovo i Metohija

Izveštaj Generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o radu UNMIK-a

PDF Štampa El. pošta
NSPM   
četvrtak, 19. jun 2008.

Ujedinjene Nacije S /2008/354

Savet Bezbednosti, Distribucija: Opšta, 12. jun 2008.

Original: engleski 08-37790 (E) 120608

I Uvod

1. Savet bezbednosti, svojom Rezolucijom 1244 (1999), je ovlastio Generalnog sekretara da, uz pomoć relevantnih međunarodnih organizacija, uspostavi međunarodno civilno prisustvo na Kosovu sa ciljem da se obezbedi privremena uprava pod kojom bi narod Kosova mogao da uživa suštinsku autonomiju.

2. Ovaj izveštaj se podnosi Savetu bezbednosti povodom devet godina privremene uprave pod okriljem Ujedinjenih nacija, uz podršku ključnih operativnih partnera, uključujući EU, Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) i agencije, fondove i programe Ujedinjenih nacija. Tokom tih devet godina, međunarodno civilno prisustvo, poznatije pod nazivom Privremena misija UN na Kosovu (UNMIK), pomoglo je Kosovu da načini značajne korake u uspostavljanju i konsolidaciji demokratskih i odgovornih privremenih institucija samouprave kao i u stvaranju temelja za funkcionisanje privrede. Mada je u sprovođenju standarda došlo da značajnog napretka, ostaje prostora za dalji napredak u određenim oblastima, naročito na polju povratka izbeglih i interno raseljenih lica. Puno pomirenje i integracija kosovskih zajednica će biti dugoročan proces koji ostaje kao ogroman izazov koji zahteva istinsku posvećenost pripadnika svih zajednica.

3. Trećeg aprila 2007. podneo sam Savetu bezbednosti Sveobuhvatan predlog za rešenje statusa Kosova (S/2007/168/Add.1), koji je pripremio moj Specijalni izaslanik za proces rešavanja budućeg statusa Kosova, Marti Ahtisari. Savet, međutim, nije odobrio predlog. Nakon toga je „Trojka“, koju su činili predstavnici EU, SAD i Ruske Federacije, omogućila dodatne intenzivne pregovore između dve strane krajem 2007. Ti razgovori su se takođe okončali bez dogovora oko statusa Kosova. Skupština Kosova je 17. februara 2008, održala sednicu na kojoj je usvojena deklaracija o nezavisnosti u kojoj se kaže da je Kosovo nezavisna i suverena država. Deklaracija je dobila podršku 109 od 120 članova skupštine; 10 srpskih poslanika nije prisustvovalo sednici.

4. Istog trenutka sam skrenuo pažnju Saveta bezbednosti na ovakav razvoj događaja. Čineći to, potvrdio sam de će, čekajući instrukcije Saveta bezbednosti, Ujedinjene nacije nastaviti da deluju smatrajući da Rezolucija 1244 (1999) ostaje na snazi i da UNMIK nastavlja da sprovodi svoj mandat u svetlu novonastalih okolnosti. Savet nije zauzeo stav povodom proglašenja nezavisnosti 17. februara. Do danas su 42 zemlje članice UN priznale nezavisnost Kosova.

II Razvoj situacije na terenu

5. Nakon proglašenja nezavisnosti, Srbija je usvojila odluku u kojoj se kaže da ono predstavlja nasilnu i unilateralnu secesiju dela njene teritorije. Pored toga, većina kosovskih Srba osudila je proglašenje nezavisnosti i preduzela mere koje predstavljaju ozbiljan izazov za ulogu UNMIK-a na Kosovu. Kao izraz svog nezadovoljstva, kosovski Srbi su proširili bojkot kosovskih institucija na policiju, pravosuđe, prevoz i opštinsku administraciju. Srbi, pripadnici Kosovske policijske službe (KPS), su napustili svoje položaje u nekoliko opština na jugu Kosova, dok su kosovski Srbi, pripadnici KPS-a na severu Kosova, nastavili da rade pod komandom međunarodne policije UNMIK-a.

6. Kosovski Srbi su takođe izrazili svoje nezadovoljstvo putem protesta, koji su u većini slučajeva održavani u miru, iako je bilo sporadičnog nasilja na severnom Kosovu. Manje grupe kosovskih Srba koje su protestovale uništile su 19. februara dva carinska punkta na administrativnoj liniji, dok su 14. marta protestanti nasilno zauzeli zgradu suda u severnoj Mitrovici. Nakon toga, 17. marta je došlo do nasilnog sukoba UNMIK policije i KFOR-a za vreme policijske akcije koja je trebalo da ponovo uspostvi kontrolu nad zgradom suda. UNMIK čini napore da uspostavi carinu na administrativnoj liniji i da omogući funkcionisanje suda u Mitrovici.

7. Nova realnost i izazovi UNMIK-u se takođe pojavljuju na područjima u kojima albanski stanovnici čine većinu.. Kosovska skupština je 9. aprila usvojila Ustav Kosova koji treba da stupi na snagu 15. juna. Prema ovom Ustavu UNMIK-u bi trebalo da budu oduzete njegove trenutne nadležnosti kao privremene civilne uprave. U tom smislu, Vlada Kosova je nagovestila da će pozdraviti nastavak prisustva Ujedinjenih nacija na Kosovu, pod uslovom da obavljaju samo preostale ograničene nadležnosti.

8. Pored ovog razvoja situacije na terenu, 18. februara sam primio pismo Visokog predstavnika EU za zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku, koji me obavestio o spremnosti EU da preuzme pojačanu ulogu u oblasti vladavine prava na Kosovu u okviru Rezolucije 1244 (1999). Od tada, EU je ponovila svoju spremnost da pošalje svoje osoblje na Kosovo za oblasti policije, pravosuđa i carine.

9. Takođe sam obavešten da je Evropska komisija upoznala mog Specijalnog predstavnika sa tim da će od 30. juna 2008. prestati da finansira akcije vezane za ekonomski razvoj i rekonstrukciju u okviru UNMIK-ovog IV stuba. Sekretarijat je obavestio Komisiju da ta odluka nije izmenjena posle konsultacija u sedištu UN i da je ostavila UNMIK bez tehničkih kapaciteta i budžetskih sredstava koja bi mogla da nadomeste finansiranje eksperata koje je finansirala Komisija. U međuvremenu, kosovska Vlada je donela zakon koji stupa na snagu 15. juna i kojim će se efektivno preuzeti obaveze i nadležnosti koje trenutno spadaju pod UNIK-ov IV stub, a odnose se na upravljanje društvenim i javnim preduzećima. Ovaj zakon, u kombinaciji sa najavljenim prestankom rada UNMIK-ovog IV stuba, efektivno uklanja ovlašćenja i kapacitet UNMIK-a da kontroliše ove oblasti.

III Napori da se postigne kompromis

10. Proglašenje nezavisnosti Kosova i stupanje na snagu novog Ustava 15. juna predstavljaju značajne izazove za Misiju i njenu sposobnost da sprovodi administrativnu vlast. Osim toga, događaji na severu Kosova pokazuju odlučnost mnogih kosovskih Srba da odbace učešće u kosovskim institucijama. U tom kontekstu, verujem da se UN suočavaju sa novom realnošću na Kosovu, sa operativnim posledicama po UNMIK, koje se moraju uzeti u obzir. Moja je procena da bi zanemarivanje ove situacije moglo dovesti do povećanja tenzija na Kosovu, uključujući tenzije među kosovskim zajednicama, a doprinelo bi i nepovoljnih okolnosti za međunarodno civilno prisustvo. Shodno tome, javlja se hitna potreba za rešenjem koje bi očuvalo međunarodni mir i bezbednost i stabilnost na Kosovu.

11. U tom cilju, kontaktirao sam učesnike i ključne aktere da bih utvrdio da li postoji osnov za statusno neutralno rešenje koje bi bilo u stanju da odgovori na gore pomenute izazove na realističan i praktičan način u okviru Rezolucije 1244 (1999), i koje bi doprinelo efektnom sređivanju situacije na terenu, smanjenju tenzija i očuvanju stabilnosti na Kosovu i u širem regionu. Razgovori koje sam imao sa članovima Saveta bezbednosti pokazuju da postoji interes da se operativna uloga UN na Kosovu prilagodi novonastalim okolnostima.

12. Takođe sam učestvovao u direktnim konsultacijama sa Prištinom i Beogradom o mogućim budućim dogovorima o međunarodnom civilnom prisustvu na Kosovu. U tom cilju je Podsekretar za mirovne operacije UN-a putovao u region da ispita mogućnost za kompromisno rešenje koje bi stvorilo uslove za načelno prihvatanje restrukturisanog međunarodnog prisustva na Kosovu. Srbija i kosovski Srbi dali su naznake da bi za njih bila prihvatljiva pojačana operativna uloga EU u oblasti vladavine prava, pod uslovom da se ta uloga sprovodi pod statusno neutralnim okriljem UN. Posle ovih razgovora, moja je procena da i Priština i Beograd uviđaju potrebu da se pronađe rešenje koje omogućava nastavak prisustva međunarodneog civilnog prisustva na Kosovu. S tim u vezi, Srbija je izrazila posebnu zabrinutost u pogledu policije, carine, pravosuđa, prevoza i infrastrukture, upravljanja administrativnom graničnom linijom i kulturnog nasleđa. Na osnovu tih konsultacija pisao sam Njegovoj ekselenciji g. Borisu Tadiću i Njegovoj ekselenciji g. Fatmiru Sejdiuu, opisujući praktična rešenja, za koja ću naložiti svom Specijalnom predstavniku da ih razmotri sa njima posebno u svakoj od ovih oblasti (videti anekse I i II).

13. Ponuda EU da preuzme značajniju operativnu ulogu, takođe je od ključnog značaja. Ta povećana uloga omogućila bi Ujedinjenim nacijama da podele odgovornost zahvaljujući stručnosti i resursima ove regionalne organizacije i partnera. Imajući u vidu da postoji potreba za operativnim rešenjem za UNMIK koje bi očuvalo pozitivno nasleđe Ujedinjenih nacija na Kosovu i Balkanu, a koje je u okviru Rezolucije 1244 (1999), kao i spremnost EU da igra značajniju ulogu na Kosovu, moja je procena da bi ciljevi UN najbolje bili postignuti kroz pojačanu operativnu ulogu EU u oblasti vladavine prava pod okriljem UN, kojom bi rukovodio moj Specijalni predstavnik. Očekujem da misija OEBS na Kosovu nastavi svoje aktivnosti kao deo rekonfigurisanog UNMIK-a. Prisustvo misije OEBS širom Kosova biće od suštinskog značaja za promovisanje demokratskih vrednosti na najširem nivou i zaštitu legitimnih interesa svih zajednica na Kosovu.

IV. Struktura Misije

14. Najnoviji razvoj događaja na Kosovu imaće značajne operativne posledice po UNMIK. U svetlu novonastale situacije na Kosovu, a na osnovu iscrpnih konsultacija sa Beogradom, Prištinom i drugim ključnim akterima, čekajući instrukcije Saveta bezbednosti, moja je namera da podesim operativne aspekte međunarodnog civilnog prisustva na Kosovu. Posle pažljivog razmatranja i analize zaključio sam da uslovi na terenu zahtevaju praktično prilagođavanje strukture i profila UNMIK-a. Ukoliko Savet bezbednosti ne odluči durgačije, Rezolucija 1244 (1999) će ostati pravni okvir za mandat UN, čije će sprovođenje u praksi zavisiti od nastupajućih okolnosti.

15. Primio sam k znanju spremnost EU da igra pojačanu ulogu na Kosovu, što se vidi u zaključcima Evropskog saveta od 14. decembra 2007. Moja procena je da bi kapacitet EU da na Kosovo pošalje misiju u oblasti vladavine prava , kao što je i predviđeno Rezolucijom 1631 Saveta bezbednosti (2005), mogao korisno da dopuni rad Ujedinjenih nacija i da ima pozitivan uticaj na optimalnu upotrebu ograničenih sredstava. Takođe sam uzeo u obzir opšti interes Ujedinjenih nacija i potencijalno vredan doprinos koje regionalne organizacije mogu pružiti u podršci naporima UN u održavanju međunarodnog mira i bezbednosti.

16. Evropska unija će obavljati pojačanu operativnu ulogu u oblasti vladavine prava u okviru Rezolucije 1244 (1999) a pod opštim okriljem UN-a. EU će, u jednom vremenskom periodu, postepeno preuzimati povećane operativne odgovornosti u oblastima međunarodne policije, pravosuđa i carina širom Kosova. Jasno je da će međunarodna odgovornost Ujedinjenih nacija zavisiti od stepena efektivne operativne kontrole. UN će izvršavati sledeće funkcije, pored ostalih koje treba da se odrede: (a) nadgledanje i izveštavanje; (b) omogućavanje i olakšavanje, gde je to neophodno i ostvarivo, dogovora za uključivanje Kosova u međunarodne sporazume; (c) omogućavanje dijaloga između Prištine i Beograda za pitanja od praktične važnosti; i (d) funkcije u vezi sa dijalogom o sprovođenju odredbi koje su naznačene u mom pismu g. Tadiću i g. Sejdiuu.

V. Zapažanja

17. Moja procena je da su događaji na Kosovu imali i da će nastaviti da imaju značajan operativni uticaj na rad UNMIK-a. Iako je UNMIK načinio napredak u ostvarivanju i ispunjavanju zadataka navedenih u paragrafu 11 Rezolucije 1244 (1999), od uspostavljanja misije 1999, obim aktivnosti koje UNMIK obavlja značajno je smanjen. Po stupanju kosovskog Ustava na snagu, mislim da UNMIK više neće biti u stanju da efektivno ispunjava značajnu većinu svojih obaveza kao privremena uprava.

18. Bez pažljivog rukovođenja, najnoviji razvoj događaja kao i nove realnosti na terenu mogu dovesti do povećanih tenzija između kosovskih zajednica i do nesuglasica između UNMIK-a i drugih aktera na Kosovu, kako domaćih tako i međunarodnih. Postoji hitna potreba za osiguravanjem međunarodnog mira i bezbednosti i očuvanjem zaostavštine Ujedinjenih nacija i međunarodne zajednice na Kosovu i u širem regionu. Tu naročito ističem potrebu da se osiguraju, zaštite i očuvaju prava svih zajednica na Kosovu.

19. Iz ovih razloga nameravam, čekajući preporuke Saveta bezbednosti, da rekonfigurišem međunarodno civilno prisustvo na Kosovu. Postoji praktična potreba za promenjenim oblikom međunarodnog prisustva koje bi bilo spremnije da se pozabavi aktuelnim i budućim operativnim zahtevima na Kosovu. Imajući na umu evropsku perspektivu Kosova i Srbije, kao i izričitu želju EU da igra značajniju ulogu na Kosovu u oblasti vladavine prava, nameravam da omogućim EU da poveća svoju ulogu na tom polju.

20. Moja namera je da nastavim konsultacije sa relevantnim partnerima, uključujući i EU i OEBS, sa ciljem da se utvrde funkcionalne odredbe za nastavak međunarodnog civilnog prisustva i da se krene sa sprovođenjem tih odredbi što je pre moguće. S tim u vezi, zahvalan sam NATO-u za nastavak podrške koju pruža međunarodnom civilnom prisustvu u skladu sa Rezolucijom 1244 (1999). Uveren sam da će vlasti u Beogradu i Prištini, kao i narod Kosova, nastaviti da sarađuju sa UN u očuvanju mira i stabilnosti, kako bi Kosovo i ostatak regije Balkana krenuli ka stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti u Evropi.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner