Početna strana > Debate > Istina i pomirenje na ex-YU prostorima > Slučaj Purda – još jedan besmislen ustupak Srbije?
Istina i pomirenje na ex-YU prostorima

Slučaj Purda – još jedan besmislen ustupak Srbije?

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
utorak, 11. januar 2011.

U sredu, 5. januara, prilikom prelaska državne granice na graničnom prelazu Županja–Orašje uhapšen je Tihomir Purda, bivši pripadnik hrvatskih paravojnih oružanih jedinica, i to na osnovu Interpolove poternice koju je izdao MUP Srbije. Purda je osumnjičen da je počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom tokom ratnih dejstava u Vukovaru. Purda je prebačen u istražni zatvor u Sarajevu gde mu je određen pritvor od 18 dana, u kom roku pravosuđe Srbije treba da dostavi eventualni zahtev za izručenje. Hapšenje Tihomira Purde izazvalo je oštre reakcije u Hrvatskoj.

Direktor Informaciono-dokumentacionog centra “Veritas” Savo Štrbac izjavio je za Novosti da se Purda sa Petrom Janjićem i Darkom Maslom, bivšim pripadnicima rezervnog sastava ZNG, tereti za ratni zločin pokušaja ubistva nekoliko ljudi i ubistva trojice pripadnika JNA u Vukovaru 1991. godine. “Oni su 5. novembra u Borovu naselju pucali na veću grupu ranjenika i vojnika. Ubili su dvojicu neidentifikovanih, a smrtno ranili desetara JNA Bobana Gačića, koji je kasnije preminuo u Vukovarskoj bolnici. Ovaj zločin videlo je više od 20 očevidaca, koji su i predloženi za svedoke.[1]

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor je uoči razgovora sa Tadićem takođe izjavila i da treba učiniti sve da “oni koji su najzaslužniji za slobodnu samostalnu nezavisnu evropsku demokratsku Hrvatsku budu zaštićeni".

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, povodom ovog slučaja, obavila je telefonskim putem razgovor sa predsednikom Srbije 10. januara u večernjim časovima. “Učinit ćemo sve da dobijemo punu istinu i vidimo šta se može učiniti jer ne bi bilo dobro da se stvori dojam o bilo kakvom progonu hrvatskih branitelja.”[2] Ona je uoči razgovora sa Tadićem takođe izjavila i da treba učiniti sve da “oni koji su najzaslužniji za slobodnu samostalnu nezavisnu evropsku demokratsku Hrvatsku budu zaštićeni".[3]

S druge strane, iz Josipovićevog kabineta navodi se da je: “Tihomir Purda uhapšen na osnovu međunarodne poternice iz 2007. god., a Hrvatska će mu, kao svome državljaninu, pružiti svu konzularnu pomoć, shodno domaćim i međunarodnim propisima”[4]. Josipović osim toga navodi da je prema podacima kojima raspolaže, popis 340 osoba koje su u Srbiji osumnjičene za ratne zločine i koji je objavljen na hrvatskom portalu Politika[5] nije verodostojan. “Na tom popisu, osim pojedinih osoba koje je Hrvatska osumnjičila pa i osudila za ratne zločine i velik broj osoba za koje ne postoji nikakav podatak o nezakonitim delima i koje su časno branile svoju domovinu”.

Povodom postojanja navedenog spiska oglasio se i zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić saopštenjem koje umnogome nalikuje izvinjenju što je poternica za Purdom uopšte i bila raspisana. Tom prilikom, Vekarić je za HRT izjavio da tužilaštvo Srbije želi da “relaksira situaciju po pitanju poternica.”[6]

U kojoj meri srpsko tužilaštvo zaista želi da “relaksira situaciju po pitanju poternica” najbolje govori Savo Štrbac koji je u izjavi datoj TV Avala izjavio da postoji i hrvatski spisak, koji inače niko od zvaničnika u Srbiji i ne pominje, na kome se nalaze lica srpske nacionalnosti koje se terete za zločine. Naime, na tom spisku nalazi se preko 1 500 lica. Štrbac je tom prilikom izjavio takođe i da se na našem spisku nalazi 40 lica od kojih je samo jedan državljanin Hrvatske i da srpsko tužilaštvo nije ni procesuiralo slučajeve zločina nad Srbima. Ovo je posledica činjenice da tužilaštvo nije preuzelo liste osumnjičenih nakon ukidanja vojnog suda 2005. godine, ali isto tako počinioci zločina nad Srbima nisu procesuirani ni u Hrvatskoj, Bosni niti na Kosovu.[7] Stiče se utisak da pravosuđe Srbije u ovim stvarima postupa veoma simptomatično. Hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istakao je da su Ministarstvo pravde Srbije i hrvatsko Ministarstvo pravosuđa sredinom prošle godine razmjenjivala određene popise osoba protiv kojih se vode postupci. “Mi smo primili određeni popis od srbijanskog Ministarstva pravde i na tom je popisu 40-ak ljudi', rekao je Bošnjaković za Hrvatski radio. Bošnjaković je takođe izjavio kako se ti popisi ažuriraju i da ga zabrinjava što na popisu nije bilo Tihomira Purde.[8]

Vekarić je za HRT izjavio da tužilaštvo Srbije želi da “relaksira situaciju po pitanju poternica.”

Istovremeno u Vukovaru je održan skup podrške “branitelju” Tihomiru Purdi u organizaciji mladih Vukovara i udruženja ratnih veterana Vukovara. “Odajemo poštovanje i molimo za sve branitelje i naravno Tihomira Purdu”, rekao je u molitvi fra Ivica Jagodić. Danijel Rehak predsednik tzv. Hrvatskog logoraša srpskih koncentracionih logora izjavio je da je “Ružna slika ako se tako nastavi blatiti svetinja Vukovara koja je u domovinskom ratu stvorena”.[9]

Vukovar nije bio nikakva svetinja već mesto zločina gde su ubijani civili i jedne i druge nacionalnosti, ali se neizbežno stiče utisak da jedino Srbija izlazi u susret zahtevima Hrvatske. Sve su izvesnije najave da će srpsko pravosuđe slučaj Tihomira Purde prepustiti Hrvatskoj, što i ne bi trebalo da nas iznenadi naročito nakon skandaloznog puštanja na slobodu Ilije Jurišića[10] i najnovijeg poteza srpskog tužilaštva koje podrazumeva puštanje iz pritvora petorice članova tzv. Gnjilanske grupe koji su optuženi za mučenja i svirepa ubistva civila u opštini Gnjilane. Sud je ocenio da više ne postoje razlozi zbog kojih im je pritvor više puta produžavan. Optuženi se terete da su od juna do kraja decembra na teritoriji opštine Gnjilane svirepo ubili najmanje 80 civila uglavnom Srba.[11]

Istovremeno u Vukovaru je održan skup podrške “branitelju” Tihomiru Purdi u organizaciji mladih Vukovara i udruženja ratnih veterana Vukovara.

I na kraju je takođe neophodno da navedemo primer hrvatskog policajca Mihajla Hrastova koji najbolje govori o tome kolika je spremnost hrvatskog pravosuđa da zadovolji pravdu i u kojoj meri se ogleda objektivnost i nepristrasnost prilikom suđenja ratnim zločincima. Naime, pomenutom Hrastovu, koji je optužen za masakr 13 rezervista JNA na mostu Korani u Karlovcu 1991, Ustavni sud Hrvatske ukinuo je presudu. Ustavni sud odlučio je da ukine trećestepenu, a onda i drugostepenu zatvorsku kaznu za Hrastova i pri tome je celu stvar vratio Vrhovnom sudu na drugostepenu raspravu uprkos tome što postoje jasni dokazi da je on pucao i da su na suđenju uništavani dokazi da je u zarobljenike pucalo više lica. Hrastov se branio da su zarobljenici pokušali da pobegnu, pa je pucao. Nevladine organizacije, ali i međunarodna zajednica više puta su kritikovale postupke hrvatskih sudskih vlasti u slučaju Hrastov.[12]  


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner