Istina i pomirenje na ex-YU prostorima

Napad na generala Krstića

PDF Štampa El. pošta
Stefan Karganović   
sreda, 19. maj 2010.

Šok koji je 7. maja izazvao posve sumnjivi i još uvek nerazjašnjeni napad na generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića, komandanta Drinskog korpusa u julu 1995. godine, još uvek traje. Pitanja se umnožavaju, a odgovora ne samo da nema već – umesto istrage – slučaj postepeno prekriva veo zaborava, što podstiče na još više sumnji i nagađanja u vezi sa okolnostima i motivima bez malo uspešnog napada.

Po ubedljivoj teoriji prof. Aleksandra Mezjaeva sa Kazanjskog univerziteta, koji redovno kritički prati rad Haškog tribunala, napad na generala Krstića je pokušaj da se onemogući preispitivanje njegovog predmeta u svetlu velikog broja novih saznanja i činjenica koji su postali dostupni otkako je pravosnažna presuda bila izrečena pre oko šest godina. Pošto je ta presuda glavni – i jedini – argument na kome se zasniva teza da je navodni „genocid“ u Srebrenici činjenica koja je bila zvanično utvrđena pred sudom, rušenjem te presude udarilo bi se u sam temelj zvanične priče o Srebrenici. Zato je, po profesoru Mezjaevu, bilo neophodno Krstića fizički ukloniti da bi se sprečila revizija njegovog procesa, koja se već nazire na međunarodnopravnom horizontu.

Isto kao i nedavna deklaracija o Srebrenici, i napad na generala izazvao je reakciju odgovornih i angažovanih intelektualaca u inostranstvu. Već oko nedelju dana dr Dijana DŽonston i pisac ovih redova konsultuju se sa velikim brojem ljudi koji su izrazili veliku zabrinutost ovim povodom. Rezultat toga je bio sledeći apel:

„Svirepi napad 7. maja na generala Radislava Krstića u zatvoru Vejkfild dramatično prikazuje propuste u obezbeđivanju lične sigurnosti zatvorenika međunarodnih tribunala.

General Krstić je Srbin iz Bosne koga je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTBJ) osudio na 35 godina zatvora za saučesništvo u srebreničkom masakru 1995. godine, mada nije sporno da on lično nije bio umešan u zločine pogubljenja. General Krstić je višekratno poricao da je imao znanje o masakrima u vreme kada su se oni događali, a njegovu kaznu mnogi obavešteni međunarodni posmatrači smatraju prekomernom i politički motivisanom. Oni smatraju da njegov predmet treba da se preispita. Na dan 7. maja, on je bio žrtva fizičkog napada od strane trojice zatvorenika koji se identifikuju kao ‘Muslimani’. Prema izveštajima, 22-godišnji Albanac po imenu Indrit Krasnići generalu Krstiću je prerezao vrat, za dlaku promašivši vratnu žilu.

Krasnići je na izdržavanju doživotne kazne za mučenje i ubistvo jedne devojčice od 16 godina. Zatvor Vejkfild, koji se nalazi na severu Engleske, određen je posebno za kriminalce koji izdržavaju dugotrajne kazne za ozbiljne seksualne prestupe.

Po našem uverenju, britanske vlasti su postupile krajnje neodgovorno kada su generala Krstića, koji je u suštini ratni zarobljenik, zatvorile na jednom takvom mestu. General Krstić, 62 godine starosti, donekle je hendikepiran zato što je izgubio nogu tokom rata u Bosni. Pojavljuje se očigledni rizik kada se bosanski Srbin, koji je optužen za teške zločine protiv Muslimana, drži u zatvoru u regionu Engleske sa posebno brojnim muslimanskim stanovništvom. Tvrdnja da je napad bio motivisan „osvetom Muslimana“ služi kao dimna zavesa kojom se pokriva odgovornost britanskih vlasti.

Bezmalo smrtonosni napad na generala Krstića događa se posle nerazjašnjene serije smrtnih ishoda među zatvorenicima Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu.

Stoga, mi, dolepotpisani, zahtevamo:

– Zvaničnu istragu koja će rasvetliti incident koji se dogodio 7. maja.

– Da se general Krstić bez odlaganja premesti u državu koja će moći da mu obezbedi ličnu sigurnost, kao na primer Norvešku.

– Da se prekine sa ravnodušnim stavom država, organizacija za ljudska prava i medija u vezi sa sudbinom zatvorenika međunarodnih ad hoc tribunala, koji se u medijima najčešće tendenciozno žigošu bez one vrste zaštite koju bi im pravosudni proces omogućavao pred redovnim nacionalnim sudovima.“

Opširnije o ovom incidentu u britanskom zatvoru Vejkfild i o merama koje se preduzimaju u cilju zaštite ljudskih prava generala Krstića moći će se čuti u četvrtak, 20. maja, u 19 časova, na okruglom stolu koji će biti održan u konferencijskoj sali Pravnog fakulteta u Beogradu na temu stradanja srpskog naroda u Podrinju. Okrugli sto prati izložba „Stradanje srpske Srebrenice, 1992–1995.“ koja je nastala na temelju nedavno objavljene istoimene monografije dr Ljubiše Simića. Izložba se može videti u glavnom holu i u drugim prostorijama Pravnog fakulteta tokom dana u četvrtak i petak, 20. i 21. maja. Tema okruglog stola, gde će biti pomenuti slučaj generala Krstića i strategije podrške političkim osuđenicima Haškog tribunala, biće neravnopravni položaj srpske zajednice srebreničkog kraja u raspodeli međunarodne pomoći za obnovu i razvoj. U isto vreme, svi zainteresovani moći će da se priključe apelu osude napada na generala Krstića.

(Autor je predsednik holandske nevladine organizacije „Istorijski projekat Srebrenica“)

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner