Početna strana > Hronika > Valentin Incko: Članstvo BiH u EU posle 2014.
Hronika

Valentin Incko: Članstvo BiH u EU posle 2014.

PDF Štampa El. pošta
subota, 21. novembar 2009.

BEČ – Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Incko veruje u liberalizaciju viznog režima za Bosnu u julu iduće godine, a članstvo te zemlje u EU vidi tek posle 2014. godine.

„Nadamo se da će liberalizacija viznog režima uslediti 1. jula naredne godine. Razlika od šest meseci između ukidanja viza Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji i Bosni bila bi još nekako podnošljiva, ali razlika od godinu dana bila bi katastrofa za psihologiju ljudi”, ocenio je on u intervjuu bečkom dnevniku Standard.

„Radi se pre svega o bošnjačkom problemu. Ne očekujem da će bosanski Srbi masovno da zatraže srpski pasoš. Ako razlika bude duža od godinu dana, ili više, onda bi do toga moglo doći”, upozorio je austrijski diplomata.

Upitan da li Kancelarija visokog predstavnika (OHR) može u februaru biti zatvorena Incko je odgovorio da se nada, jer je veliki Evropljanin.

„Međutim, iskustvo pokazuje da je već u više navrata pokušavano. Već tri ili četiri prethodnika su govorili da su poslednji visoki predstavnici"; ukazao je on.

Dalje je negirao da su butmirski pregovori propali, dodajući da se taj proces nastavlja.

„Pregovarački tim će početkom decembra odlučiti kako će se nastaviti. Ja lično, I pošto poznajem Bosnu, verujem da će biti nastavljeni i da moraju biti nastavljeni”, podvukao je Incko istovremeno ocenjujući da to neće ići lako. Austrijski diplomata se založio za ukidanje propisa prema kojima samo Bošnjaci, bosanski Hrvati i Srbi mogu da se kandiduju za državne funkcije, ali ne i ostalo stanovništvo.

„U čitavoj Bosni grupa ljudi iz mešanih brakova predstavlja dvadeset odsto ili više”, ukazao je on dodajući da takve reforme mogu proći, ali ne i veće, iako su potrebne.

Incko se založio za reformu koja bi predvidela ograničenje za entitetski veto.

„Srbi naravno nikada neće biti za to, iako prema mom mišljenju ne bi ništa izgubili ako ne bi, kod pitanja oko NATO ili EU, odnosno tehničkim pitanjima, upotrebili entitetski veto. Ja sam za zaštitu entiteta, ali i protiv malverzacije sa entitetskim vetoom. Od poslednjih 200 nacrta zakona 70 nije moglo da se sprovede zbog veta”, rekao je Incko.

Kada je reč o premijeru RS Miloradu Dodiku i podršci iz Beograda, austrijski diplomata je naglasio da je predsednik Srbije Boris Tadić uvek imao korektne izjave što se tiče teritorijalnog integriteta Bosne.

„Istovremeno Srbija snažno podržava premijera RS i samu RS. Specijalni odnosi entiteta sa susednim državama, međutim, jesu predviđeni Dejtonskim sporazumom”, objasnio je on dodajući da je Dodik veliki talenat, kako u pozitivnom, tako i negativnom smislu.

Upitan da li je bilo pametno što je predsednik Srbije u RS otvorio školu pod imenom „Srbija”, Incko je istakao da to ne smatra posebno inovativnim.

„Škola je bolje mogla da se zove ‘Ivo Andrić’”, jer Andrić povezuje Srbiju i Bosnu”, rekao je on.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner