Hronika | |||
Tužilac Vukčević: Hag se neće „smiriti” dok ne uhapsimo Hadžića |
sreda, 01. jun 2011. | |
Bramerc mi je, čestitajući još na Brionima, rekao da sada mora da piše novi izveštaj Ujedinjenim nacijama, kaže tužilac za ratne zločine Hapšenjem Ratka Mladića Srbija je završila veliki deo posla u saradnji sa Haškim tribunalom, a glavni haški tužilac Serž Bramerc najavio je srpskom tužiocu za ratne zločine Vladimiru Vukčeviću da će morati da piše novi izveštaj za Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, koji treba da predstavi 6. juna u Njujorku. „Završili smo veliki posao, ali još je jedno ime na našoj listi. Hag neće odustati od zatvaranja kompletne priče o saradnji Srbije sa tribunalom. Goran Hadžić ostao je na slobodi. Nisu to novi pritisci, to je stari zahtev. Bramerc mi je, čestitajući još na Brionima, rekao da sada mora da piše novi izveštaj Ujedinjenim nacijama”, kaže tužilac Vukčević u intervjuu za „Politiku”. Već nekoliko meseci sve informacije o potrazi sa Mladićem su skrivane. Možete li sada da podelite sa javnošću kako su naše službe locirale najtraženijeg haškog optuženika? Uspešnosti lociranja i hapšenja Ratka Mladića sigurno je doprinelo baš to što se akcija odvijala daleko od očiju javnosti. Zanimljivo je da posle uspešne operacije dolaze i teorije zavere koje su pratile i Karadžićevo hapšenje. Rusi su ga doveli, radio je na građevini, inscenirano je hapšenje... To je rezultat strpljivog i profesionalnog rada Akcionog tima i službi bezbednosti. Kako komentarišete činjenicu da su vest o hapšenju Mladića prvi objavili hrvatski mediji? To mi vređa sujetu, zato što je objavljeno i pre nego što sam ja imao potvrdu. Da li će Mladić biti saslušan u vezi sa pogibijom dvojice gardista u kasarni u Topčideru? Ta procesna radnja može da se sprovede i kada on bude u Hagu. Ima nekoliko zahteva za saslušanje – u postupku pred Prvim osnovnim sudom koji se vodi protiv njegove supruge Bosiljke Mladić i u pretkrivičnom postupku koji vodimo za zločine nad Srbima u Istočnoj Bosni. Predsednik Tadić najavio je da će biti procesuirani svi oni koji su Mladiću pomagali u skrivanju. Da li ima novih informacija u istrazi protiv Mladićevih jataka? Naravno da ćemo istražiti ko mu je sve pomagao u skrivanju, pogotovo one za koje se sumnja da su to radili u strukturama vlasti. Porodica Ratka Mladića podnela je tužbu protiv države za vraćanje novca koji je oduzet prilikom jednog od pretresa njihove kuće, pod obrazloženjem da je bio namenjen pomaganju skrivanja haškog optuženika. Da li je utvrđeno da porodica finansijski pomaže Mladiću? Pomaganje članu uže familije nije krivično delo. Sada je očigledno da je porodica pomagala Mladiću u skrivanju pošto je lociran u kući svog bliskog rođaka. Sud će odlučiti o eventualnom vraćanju oduzetog novca, s tim da je u toku pretkrivični postupak protiv određenog broja osoba sa teritorije Srbije za učešće u ubijanju ratnih zarobljenika u Srebrenici. Najavili ste da planirate da prisustvujete saslušanjima danskih vojnika UN u vezi sa zločinima nad srpskim civilima u Dvoru na Uni 1995. godine. Specijalna kancelarija za međunarodni kriminal Danske pozitivno je odgovorila na naš zahtev za pravnu pomoć o ubistvima civila u osnovnoj školi u Dvoru na Uni 8. avgusta 1995. godine, o čemu s pisali danski mediji. Tragom te informacije, pokrenuo sam pretkrivični postupak i tražio od danske tužiteljke da uzme izjave od svedoka zločina i da omogući da prisustvujemo toj procesnoj radnji.Dok datum sastanka u Kopenhagenu ne bude preciziran, mi nastavljamo sa pretkrivičnim postupkom, prikupljamo podatke i informacije, uzeli smo izjave od određenog broja svedoka. Kada bi nezavisna istraga o trgovini ljudskim organima na Kosovu mogla da počne i šta mislite o mogućnosti da nezavisni istražitelj bude Karla del Ponte? Za nas je nezavisna istraga najbolje rešenje, ali tako da u okviru nje budu angažovani i Euleks i naše i albansko tužilaštvo. Smatram da bi Karla del Ponte bila dobar izbor za nezavisnog istražitelja jer je profesionalac, poznaje region, ljude i okolnosti. Ona je i otvorila tu priču u javnosti navodima u svojoj knjizi. Ovaj slučaj je tek posle izveštaja specijalnog izvestioca Dika Martija uspeo da dobije zasluženu međunarodnu dimenziju. Mnoge uticajne zemlje među kojima i Rusija ukazuju na to da bi trebalo istragu prepustiti nezavisnim međunarodnim telima, kako bi se prevazišli realni problemi na terenu poput zaštite svedoka, curenja informacija, pritisaka politike. Mi smo u tužilaštvu otvoreni za konstruktivnu međunarodnu saradnju koja će dovesti do pravde za žrtve i za njihove porodice. Da li će svi zločini nad Srbima počinjeni tokom akcije „Oluja” biti procesuirani? Nadam se. Nažalost, nikada svi zločini i svi zločinci koji su u vezi sa nekim događajem ne mogu da budu procesuirani s obzirom na realne kapacitete pravosudnih organa i na masovnost zločina. Verujem da će regionalna saradnja tužilaca maksimalno pospešiti procese za ratne zločine, pogotovo što ćemo vrlo skoro potpisati sporazum o saradnji sa Tužilaštvom BiH. Pokrenuo sam nekoliko pretkrivičnih postupaka u kojima se prikupljaju potrebna obaveštenja, dokumentacija i materijali. Da li će najavljeno potpisivanje sporazuma o ustupanju dokaza sa BiH biti rešenje za konačno procesuiranje predmeta „Dobrovoljačka” i u ostalim postupcima u kojima je postojao problem paralelnih istraga? Ne sme da postoji „sigurna kuća” za ratne zločince, a „sigurnu kuću” za žrtve – pravdu moramo pažljivo da gradimo mi, tužioci. I sam Bramerc je na Brionima rekao da postoje problemi u komunikaciji između pravosudnih institucija u regionu. Kada početkom jula potpišemo sporazum sa kolegama iz BiH, verujem da ćemo staviti tačku na pravosudne nesporazume izazvane paralelnim istragama. Problemi koje su izazivale paralelne istrage, verujem, biće rešeni. Naša saradnja sa tužilaštvima u Hrvatskoj i u Crnoj Gori zasnovana je na sličnim sporazumima i ona daje izvanredne rezultate. (Dorotea Čarnić, Politika) |