Početna strana > Hronika > Srđa Popović: Videćemo šta je i o Zoranu Đinđiću pisalo
Hronika

Srđa Popović: Videćemo šta je i o Zoranu Đinđiću pisalo

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 02. decembar 2010.

Beograd - Tajni diplomatski dokumenti s Vikiliksa posvećeni Srbiji, koji tek treba da budu objavljeni, možda bi posredno mogli da doprinesu rasvetljavanju političke pozadine ubistva premijera Zorana Đinđića.

Neposredno - teško, jer sumnjam da je tadašnji američki ambasador Vilijem Montgomeri uvrstio u svoju komunikaciju s Vašingtonom bilo šta o njegovom, pre svega ličnom, angažmanu u domaćim, srpskim poslovima - ocenjuje u razgovoru za Danas Srđa Popović, advokat majke i sestre Zorana Đinđića, koji ne isključuje mogućnost da bi depeše s Vikiliksa mogle da posluže i kao materijal u očekivanom sudskom postupku za utvrđivanje političke pozadine atentata na premijera.

Da li su realna očekivanja da internet portal Vikiliks objavi dokumenta koja bi mogla da doprinesu slučaju rasvetljavanja ubistva premijera Đinđića?

- To je vrlo teško reći, mada lično sumnjam. Možda samo na vrlo posredan način, ako bi takva dokumenta sadržavala opšte političke ocene o odnosu DSS i Vojislava Koštunice prema pokojnom premijeru. Ili, ako bi se iz njih moglo nešto zaključiti o motivima bivšeg ambasadora Montgomerija da se uključi u raspravu o političkoj pozadini atentata, na način na koji je to nedavno učinio.

Da li bi se moglo očekivati da se rasvetli uloga Vilijema Montgomerija?

- Postoje ocene i mišljenja da se Montgomeri kao ambasador nije samo ograničavao na redovne diplomatske dužnosti u zemljama u kojima je služio, već da se po sopstvenoj inicijativi, neprofesionalno, politički opredeljivao, presuđivao i uticao na unutrašnje političke odnose u zemlji domaćina. Baš zbog toga i sumnjam da bi se u njegovom opštenju sa Stejt departmentom moglo naći bilo šta o tom prevashodno ličnom angažovanju u domaćim, srpskim poslovima. To je, jednostavno, izlazilo iz njegovog mandata ambasadora. Tako tumačim i njegovu odluku da se da se ne vraća u SAD nakon što je povučen, kao i njegove poslovne interese i veze s ljudima određene političke afilijacije, kao što je, na primer, Gradimir Nalić. Činjenica, koju on smišljeno ističe, da je Stejt department ôodobrio objavljivanjeö njegovih memoara, ne znači, naravno, da Vašington stoji iza njegovih mišljenja i ocena, kako on to sugeriše. Odobrenje samo znači da u knjizi nisu obelodanjene državne tajne za koje bi bivši ambasador mogao saznati tokom svoje službe.

Da li bi se moglo očekivati korišćenje tih dokumenata kao materijal pred sudom?

- Isleđivanje političkog aspekta atentata na premijera Đinđića nalazi se tek u stadijumu takozvanog pretkrivičnog postupka, u kome se tek odlučuje da li će biti stavljen zahtev za otvaranje istrage. Ukoliko bi ona bila otvorena i ukoliko bi dala potrebne rezultate, specijalni tužilac bi doneo odluku da li da podigne optužnicu, pa bi i takva optužnica morala da bude ispitana od strane suda pre nego što stane na pravnu snagu. S druge strane, tačno je da kada se radi o jednom političkom delu par excellence, i istraga i proces moraju da se vode vrlo široko. Zakon zahteva da se u dokaznom postupku kod svakog krivičnog dela osvetle takozvane okolnosti dela, a kod političkog dela to su, naravno, političke okolnosti. To je nešto na čemu sam insistirao i na samom suđenju za atentat, ali sud to nije dozvoljavao, a moj pokušaj je shvaćen kao ôpokušaj politizovanja postupkaö. Tako se suđenje svelo na suđenje za ôubistvo Zorana Đinđićaö, umesto suđenja za politički motivisan atentat na premijera.

Da li ima informacija šta se događa s vašom krivičnom prijavom za pobunu JSO?

- Najvažnija informacija glasi da je specijalni tužilac potvrdio da je otvoren pretkrivični postupak, a ministarka Snežana Malović dala izjavu da se prijava mora procesuirati. To je posebno značajno, jer ministarka pravde ima ovlašćenja i dužnost da obavlja nadzor nad ažurnošću rada specijalnog tužioca i da interveniše ukoliko bi se postupak razvlačio bez razloga. Značajna je i informacija potekla od specijalnog tužioca da je došlo do ôpozitivnog pomakaö u utvrđivanju ôuloge nekih licaö. Postoje i glasine o tome ko su ta ôlicaö, ali glasine ne bih komentarisao.

(Danas)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner