Početna strana > Hronika > SPC obeležila 10 godina od izbora Irineja za 45. patrijarha; Patrijarh Irinej: Nikad nije bilo lako biti patrijarh, danas posebno boli što se Crna Gora odriče Srbije
Hronika

SPC obeležila 10 godina od izbora Irineja za 45. patrijarha; Patrijarh Irinej: Nikad nije bilo lako biti patrijarh, danas posebno boli što se Crna Gora odriče Srbije

PDF Štampa El. pošta
sreda, 22. januar 2020.

 BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva obeležila je danas 10 godina od izbora Irineja za 45. patrijarha, a poglavar SPC kazao je da nikada nije bilo lako biti srpski patrijarh, te da danas posebno boli što se "Crna Gora odriče Srbije", ali i da su nevolje u toj zemlji probudile narod da brani svoje svetinje.

Na svečanosti kojom je obeleženo i 60 godina Irinejevog monaštva i 45 godina od kako je episkop, prikazan je dokumentarni film o njegovom životu i predstavljena fotomonografija "Patrijarh srpski Irinej".

Patrijarh je rekao da je danas teško biti na visokom mestu, da je teško biti domaćin kuće, pa i patrijarh, ali da snaga i moć srpskog patrijarha nikada nije bila u njemu, već u sili i blagodeti Božijoj i Saboru.

Naveo je i da danas duboko boli što se Crna Gora, koju je nazvao nekadašnjom ''elitom srpskog naroda'', odriče Srbije.

Jedna ugledna ličnost iz Crne Gore rekla mi je:'ostav'te se priče da su Crnogorci Srbi'! A šta drugo mogu biti nego Srbi

''Jedna ugledna ličnost iz Crne Gore rekla mi je:'ostav'te se priče da su Crnogorci Srbi'! A šta drugo mogu biti nego Srbi'', upitao je patrijarh i dodao da su ''nevolje u Crnoj Gori'' probudile tamošnji narod.

''Kao što kaže Njegoš:udar nađe iskru u kamenu. Nađena je iskra koja je zaiskrila i narod se probudio i brani svoje svetinje'', rekao je patrijarh i zahvalio prisutnima na svečanosti koja je za njega bila iznenađenje i ''veliki trenutak''.

Ispričao je da, dok je bio episkop niški, nikada nije pomislio da će postati patrijarh, te da mu je i danas pomalo žao što je pre 10 godina napustio episkopiju koju je vodio 35 godina.

On je rekao i da su današnja vremena veoma teška i da ima problema u samoj crkvi, ali i u srpskom narodu koji je danas, kako je ocenio, u teškom položaju i ima malo prijatelja, zbog čega je, "duboko blagodaran državnom vrhu Srbije koji našoj zemlji otvara put prema svetu što se u velikoj meri i postiglo".

"Srbija polako staje na svoje noge i nadamo se da ćemo uz Božiju pomoć povratiti mesto i ulogu koji joj pripadaju'', rekao je patrijarh.

Zahvalio je državi što ima razumevanja za potrebe Crkve, podsetivši da je u osnovne i srednje škole posle mnogo godina uvedena veronauka, da je sveštenstvo dobilo podršku u socijalnom osiguranju i da se pomaže obnova i izgradnja svetinja.

Pre projekcije dokumentarnog filma bivši ambasador u UNESKO-u Darko Tanasković podsetio je da je patrijarh predvodio liturgije i molitve i posećivao sve krajeve Srbije, ali i pohodio Srbe u rasejanju, primao domaće i strane goste u Patrijaršiji, savetovao se sa političarima i drugim poslenicima.

"Bio svuda i uvek gde je smatrao da mu njegovo pozvanje i poslanje nalažu. I tako neumorno punih 10 godina. Kako se okolnosti usložnjavaju, a gradonosni oblaci nad pravoslavljem gomilaju, sve vidljivije se pojavljuju patrijarhova vrlina smernosti i smirenoljublja", rekao je Tanasković.

Tanasković je citirao akademika Vladetu Jerotića da je ''odnos države i crkve oduvek bio složen i često protivrečan, a da primer njihovih relativno usklađenih odnosa u Srbiji patrijarh Irinej danas pokušava da prikaže kao realnu mogućnost.

Direktorka ''Službenog glasnika'', koji je koizdavač fotomonografije koju čini 10 tomova sa 15.000 fotografija, Jelena Trivan je kazala da edicija od 10 knjiga ne predstavlja samo istoriju života i rada patrijarha Irineja već SPC.

Navela i da će oni koji budu čitali fotomonografiju primetiti koliko su teška vremena i izazovi pred kojima je bio patrijarh u proteklih 10 godina tokom kojih su proslavljeni i veliki jubileji poput 1700 Milanskog edikta, osam vekova Đurđevih stupova, šest vekova Manasije...

Kazala je da je bilo mnogo toga i za brigu i mnogo mudrih i teških odluka, od mogućeg raskola u pravoslavnoj crkvi u Ukrajini, do činjenice da je činodejstvovanje na čelu SPC obeležila borba za naše svetinje i narod na KiM.

''Ustoličeni ste samo dve godine posle proglašenja nezavisnosti Kosova, ostavljen vam je težak teret koji sa radošću nosite i svaki dan se borite za Srbe gde god da žive'', rekla je Trivanova i zahvalila patrijarhu na smirenosti i na tome što mudro i hrabro vodi SPC.

O patrijarhu Irineju u filmu čiji je autor direktor Patrijaršijske Upravne kancelarije prota Stojadin Pavlović, između ostalih, govorio je i rektor niške Bogoslovije protojerej stavrofor Milutin Timotijević, koji je za Tanjug kazao da sadašnji poglavar SPC odgovara današnjem vremenu i da ''brod srpske crkve nosi na najbolji mogući način''.

''Ličnost patrijarha sabira ceo srpski narod u svojoj ličnosti i preko njega se presecaju sve tuge i sreće. On mora da nosi sve naše brige, muke i nevolje, molitvom i uzdizanjem ka Bogu koji nas može spasiti u ovom vremenu'', rekao je Timotijević.

Injac: rinejeva bitka za jedinstvo SPC, pokazao veliku hrabrost

U proteklih deset godina, koliko je proteklo od izbora Patrijarha Irineja za vrhovnog poglavara Srpske pravoslavne crkvi, SPC se suočila sa brojnim izazovima, od kojih je najveći pokušaj narušavanja njenoj jedinstva,na koje je smatra verski analitičar Željko Injac patrijarh Irinej odgovorio velikom hrabrošću i odanosti Srbiji i srpskom narodu.

Stupio je na pećki tron posle, u narodu, verovatno, najomiljenijeg srpskog patrijarha, Pavla, u vreme kada su u regionu formirane nove države i tako se srpska pravoslavna crkva našla pred novim izazovima.

"Irinej je jedan od retkih patrijaraha koji se našao u takvom istorijskom momentu. Verovatno dosad u istoriji Srpske crkve nije postojao ovakav momenat", smatra verski analitičar Željko Injac, upućujući na to da je formiranje novih država u regionu oživelo klanovske aspiracije u okviru SPC .

Kaže i da je patrijarh uspevao do sada da se sa njima nosi, ali da će se tek videti koliko će uspeti da se izbori sa, kako kaže, projektom koji ima za cilj da razbije i srpsku crkvu i srpski narod kako bi se njegov uticaj minimizirao.

"To je nažalost sve ono što se dešava što ukazuje na značaj patrijarha Irineja", istakao je Injac u razgovoru za Tanjug.

Kako kaže, za razliku od vremena prethodnog patrijarha Pavla, kada je crkvi, u ratnom i stradalnom vremenu za srpski narod, krasilo jedinstvo, sada su procesi takvi da se u mirnom vremenu crkva pokušava podeliti na više delova,

Irinej je, navodi Injac, veoma skroman i pravedan čovek , a posebno se ističe, kaže ličnom hrabrošću.

"Irinej je neko ko kaže, ono što niko ne sme da kaže. Irinej je rekao za režim u Crnoj Gori da je sličan NDH režimu u Drugom svetskom ratu, što sumnjam da bi Pavle ikada izgovorio. Mora mu se odati priznanje za hrabrost jer to nijedan političar nije rekao, možda samo neki analitičar koji ipak nema tu težinu i odgovornost", ukazao je on.

Injac smatra da su skoro svi mediji nepravedno kritički orijentisani prema Irineju i smatra da on gotovo da nema podršku u javnom mnjenju.

"To je nepravedno jer je Irinej maksimalno predan Srbiji i srpskom narodu. Imao je dobre odnose i sa bivšom vlašću, ne samo sa aktuelnom, što i jeste uloga crkve, da ima dobre odnose sa bilo kojom svetovnom vlašću", napomenuo je Injac.

Kao velike probleme koji stoje pred SPC, pa tako i patrijarhom, on navodi problem takozvane makedonske crkve i "očekivanog" raskola koji, kako kaže, pokušava da nametne Carigradska patrijaršija.

"To će se rešiti verovatno kao 'ukrajinski slučaj', što će za posledicu imati oduzimanje ingerencija Srpskoj crkvi na svojim vekovnim prostorima, nad hramovima i manastirima koji su joj oduvek pripadali i koje su gradili Nemanjići", smatra on.

Slična je situacija i na KiM i u CG, "gde se pokušava uspostaviti nekakva autokefalna crkva za prostor Kosova i Crne Gore, uz prethodno oduzimanje imovine" dodaje on i navodi kao takođe veliki problem izglasavanje novog Ustava od trojice "američkih" episkopa, Maksima, Dobrijevića i Longina.

Menjanje imena Srpske crkve vodi u crkveni raskol, kaže on, bez obzira što isti episkopi pokušavaju da se opravdaju kako ne žele to da rade.

Injac podseća da je crkva je čak i za vreme Turaka uživala nekakvu celovitost i samostalnost, ali i podršku 'osvajačke države'.

" Ali, ovako nešto što se desilo za vreme komunizma i posledično nakon raspada Jugoslavije je nezabeleženo. Reč je o projektu koji ima za cilj da razbije i srpsku crkvu i srpski narod kako bi se njegov uticaj minimizirao", napominje on.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner