Početna strana > Hronika > Sonja Liht: Srbija čeka kandidaturu u trenutku kad se odlučuje da li će preživeti evrozona
Hronika

Sonja Liht: Srbija čeka kandidaturu u trenutku kad se odlučuje da li će preživeti evrozona

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 08. decembar 2011.

 

BEOGRAD - Predsednica spoljnopolitičkog saveta Ministarstva spoljnih poslova Sonja Liht izjavila je danas da je u ovim vremenima izuzetno teško oblikovati spoljnu politiku, a da ona u potpunosti ne bude pod uticajem širih društvenih i političkih kretanja, naročito ako postoji uverenje da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji.

"Svet, a naročito Evropa, nalaze se pred izuzetno teškim odlukama, a nama je, kao šampionu u kašnjenju, trebalo da se desi da se odluka o statutusu kandidata donosi sutra, u trenutku kada se odlučuje i da li će preživeti evrozona", rekla je Liht na promociji knjige "Javne politike Srbije".

Prema njenim rečima, spoljna politika se obilikuje van određenog lokalnog konteksta i to će biti sve više kako se bude intenzivirala globalizacija, jer spoljna politika više ne može da bude pod uticajem unutrašnje.

Liht je, međutim, naglasila da, kada je reč o spoljnoj politici, brine ne samo njena reaktivnost, već i proaktivnost i kao primer navela različit stav šefa diplomatije Vuka Jeremića i predsednika Republike Borisa Tadića o prošlogodišnjem prisustvu predstavnika Srbije na ceremoniji dodele Nobelove nagrade za mir.

Ona je ukazala i da su Evropi neke teme izuzetno važne, kao što su klimatske promene, energetska bezbednost, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, o čemu se raspravlja na skoro svakom samitu EU, dok to nije slučaj u Srbiji.

Prema nekim predviđanjima, dodala je, do 2050. godine jedna petina finansijskog kapitala sveta biće u rukama mafije.

"O tome se u Srbiji manje razmišlja, jer smo provincijalni. Da smo mnogo aktivniji u debati o energetici, sudbini voda, energetskoj efinasnosti, da sebe nametnemo kao ozbiljnog igrača u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u regionu, sutrašnji dan bi dočekivali sa mnogo manje zebnje", smatra Liht.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov smatra da je regionalna saradnja izuzetno važna, naročito za zemlje potpisnice Dejtonskog sporazuma.

On je dodao da je na novu regionalnu politiku Srbije ukazao predsednik Tadić sastancima u Opatiji, sa hrvatskim kolegom Ivom Josipovićem, posetama Vukovaru i Srebrenici, ali da i dalje ostaje utisak da "Srbija ima dve spoljne politike".

"Utisak je da jednu vodi Jeremić, a drugu Tadić i ne zna se koja je prava. Stiče se i utisak da šef države ne kontroliše svog ministra spoljnih poslova", rekao je Popov.

Prema njegovoj oceni, suočavanje sa prošlošću je za zemlje regiona izuzetno važno i ona država, koja na to ne bude spremna, nema dobru budućnost.

"Srbija se nalazi u dramatičnom trenutku i tu je neizbežno pomenuti Kosovo. Umesto da smo pripremili teren za situaciju koja se mogla očekivati, sada smo u cajtnotu i pitanje je da li ćemo dobiti kandidaturu, jer barikade ne mogu da se ukone na brzinu i nije postignut dogovor o regionalnom predstavljanju Prištine", rekao je Popov.

Sa stavovima svojih sagovornika složio se i asistent Fakulteta političkih nauka Vladimir Pavićević koji je, pored ostalog, rekao da u Srbiji postoje oni akteri u društvu koji smatraju da pravo mora da se poštuje.

(Tanjug)

 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner