Početna strana > Hronika > Sofija: Otvorena konferencija o dijalogu sa Zapadnim Balkanom; Ekatarina Zaharijeva: Očekujem dve nove članice EU do 2025. godine
Hronika

Sofija: Otvorena konferencija o dijalogu sa Zapadnim Balkanom; Ekatarina Zaharijeva: Očekujem dve nove članice EU do 2025. godine

PDF Štampa El. pošta
sreda, 16. maj 2018.

Premijer Bugarske Bojko Borisov otvorio je u Sofiji konferenciju "Dijalog sa Zapadnim Balkanom: Stvaranje područja rasta, sigurnosti i povezanosti na putu ka Evropi", koja se održava u Nacionalnoj palati kulture u bugarskoj prestonici. Konferencija se održava uoči sutrašnjeg samita EU - Zapadni Balkan, a prisustvuju joj političari i predstavnici nevladinih organizacija zemalja regiona i EU.

Glavna tema je evropska perspektiva zemalja u regionu i koraci kojima se postiže njihova povezanost. Inače, Bugarska je domaćin sutrašnjeg samita EU - Zapadni Balkan kojoj će prisustvovati lideri 28 zemalja članica EU i šefova država i vlada zemalja Zapadnog Balkana.

„Samit je veliki uspeh za Bojka Borisova“, smatra šef poslaničke grupe EPP u Evropskom parlamentu Manfred Veber, koji prisustvuje konferenciji.

Veber je ranije danas na bugarskoj nacionalnoj televiziji rekao da je Borisov uspeo da temu Zapadnog Balkana postavni na agendu evropske spoljne politike.

"Očekujem da će danas rezultat biti signalizacija Balkana na mapi, kao i na njihovoj infrastrukturi, finansijama i ekonomiji", rekao je Veber.

Veber je, međutim, dodao da treba biti iskren i da ne treba očekivati članstvo neke od zemalja Zapadnog Balkana u EU u kratkom roku.

"Evropska unija je uključena u finansije u ovim zemljama, ali države same moraju učiniti sve od sebe. Mi Evropljani se moramo pripremiti za proširenje EU", rekao je Vebar i dodao da oni koji žele članstvo, moraju da urade prvo svoj domaći zadatak.

Evropa, prema njegovim rečima, danas ne reaguje dovoljno brzo prilikom donošenja odluke o spoljnoj politici. Veber je ocenio da je dobar znak to što će predsednik Srbije prisustvovati samitu.

Zaharijeva: Očekujem dve nove članice EU do 2025. godine

Ministarka spoljnih poslova Bugarske Ekatarina Zaharijeva izrazila je nadu da će dve zemlje Zapadnog Balkna postati članice EU do 2025. godine. Zaharijeva, koja je i zamenica bugarskog premijera, je u Sofiji učestvovala na konferenciji Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta gde je zatraženo da integracije Zapadnog Balkana ostanu glavni prioritet EU.

Zaharijeva je sa konferencije Evropskog ekonomskog i socijalnog saveta koji okuplja evropska i regionalna civilna društva izrazila nadu da će "videti dve zemlje sa Zapadnog Balkana kako postaju članice EU do 2025. godine". Ona je tom prilikom posebno naglasila ulogu civilnog društva u socijalno ekonomskom razvoju i povezivanju na Zapadnom Balkanu.

Predstavnci evropskih i regionalnih civilnih društava su sa konferencije održanoj u Sofiji poručili da je proširenje EU, a posebno širenje demokratskih vrednosti i pravnih standarda Unije u regionu Zapadnog Balkana, u interesu kako zemlja regiona tako i EU.

"Budućnost regiona je evropska budućnost. Uveren sam da ne postoji druga alternativa kako za EU, tako i za zemlje Zapadnog Balkana osim da se čine stabilni, transformativni i održivi koraci ka punom članstvu", poručio je predsednik Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta Luka Jajer.

U završenoj deklaraciji konferencije Evropski ekonomski i socijalni komitet navodi da je u interesu svih da se region Zapadnog Balkna što pre priključi zajedničkoj Uniji. Dodaje se i da promovisanje vrednosti EU u regionu garantuje sigurnost i stabilnost, unapređuje društveni i ekonomski razvoj kao i demokratiju i vladavinu prava u ovim zemljama "što predstavlja i stabilnost i sigurnost za EU".

Učesnici konferencije ocenili su da, iako ekonomije zemalja Zapadnog Balkna i dalje rastu, zemlje regiona ostaju među najsiromašnijima Evropi. Procenjeno je da bi puno približavanje životnim standardima EU moglo trajati i do 40 godina. Oni su preporučili da se proceni društvena, ekonomska i teritorijalna kohezija prilikom procene ispunjenosti kriterijuma za članstvo u EU.

U diskusijama je naglašena i važna uloga obrazovanja i slobodnih i nezavisnih medija za prevazilaženje nasleđa prošlosti i za jačanje demokratskih vrednosti. Predstavnici organizacija civilnog društva na konferenciji u Sofiji posvetili su posebnu pažnju pravima ugroženih grupa u regionu i pozvali nacionalne vlade da učine više za suočavanje sa izazovima kada su u pitanju prava žena i manjina na Zapadnom Balkanu.

Tusk: Prilika da se potvrdi da je EU izbor Zapadnog Balkana

Predsednik Evropskog saveta Donald Tusk izjavio je u Sofiji da će sutrašnji sastanak lidera članica Evropske unije i Zapadnog Balkana biti prilika da obe strane potvrde da je evropska perspektiva i dalje "geostrateški izbor Zapadnog Balkana".

Tusk je rekao da, pored dugoročne perspektive, EU želi sa pokaže da vodi računa o socio-ekonomskom razvoju u regionu i da se nada da će samit približiti "prijatelje sa Zapadnog Balkana" Evropskoj uniji.

"Sutra ćemo se zajedno s našim partnerima sa Zapadnog Balkana sastati prvi put u 15 godina. To će biti prilika da obe strane opet potvrde da evropska perspektiva ostaje geostrateški izbor Zapadnog Balkana", rekao je Tusk.

On je rekao da je investiranje u infrastrukturne i ljudske veze sa Zapadnim Balkanom i u unutar njega u najboljem interesu EU.

"I to će biti cilj našeg samita", dodao je Tusk.

Predsednik Evropskog saveta je rekao da će lideri u EU razmatrati i evropski odgovor na politiku američkog predsednika Donalda Trampa o trgovini i Iranu.

"Pored tradicionalnih političkih izazova kao što su uspon Kine ili agresivan stav Rusije, danas primećujemo nov fenomen: kapricioznu samouverenost američke administracije", naveo je Tusk.

On je dodao da bi se s obzirom na poslednje odluke Donalda Trampa moglo pomisliti kome su potrebni neprijatelji, kad ima takve prijatelje.

Tusk je rekao da je posle povlačenja SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma "potreban jedinstveni evropski front" i pozvao lidere članica da se EU drži dogovora sve dok to čini i Iran.

Dogovor je dobar za evropsku i globalnu bezbednost, rekao je Tusk i dodao da će biti razmotrene opcije EU da zaštiti evropske kompanije od negativnih posledica odluke SAD.

(RTS – Tanjug - Beta)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner