Početna strana > Hronika > Skupština Srbije; Na dnevnom redu set pravosudnih zakona. Maja Popović: Novi pravosudni zakoni se donose radi usklađivanja sa aktom o promeni Ustava. Boško Obradović: Srbija je prisiljena na ucene iz EU
Hronika

Skupština Srbije; Na dnevnom redu set pravosudnih zakona. Maja Popović: Novi pravosudni zakoni se donose radi usklađivanja sa aktom o promeni Ustava. Boško Obradović: Srbija je prisiljena na ucene iz EU

PDF Štampa El. pošta
subota, 04. februar 2023.

Poslanici Skupštine Srbije završili su rad, a raspravu o setu pravosudnih zakona nastavljaju u nedelju u 10 časova.

Vanredno zasedanje na kojem bi trebalo da bude usvojen set pravosudnih zakona radi usklađivanja sa Ustavom Srbije, počelo je u subotu.

Među 32 tačke dnevnog reda su predlozi zakona o sudijama, o Visokom savetu sudstva, o javnom tužilaštvu i Visokom savetu tužilaštva, kao i Predlog zakona o uređenju sudova kojim bi trebalo da izbor sudija i tužilaca bude izmešten iz Skupštine Srbije.

U Skupštini Srbije počelo je prvo vanredno zasedanje. Pred poslanicima od 32 tačke, 11 je iz oblasti pravosuđa.

Vladimir Gajić: Razmontirati partijsku državu širokom ustavnom reformom

Poslanik Narodne stranke Vladimir Gajić izjavio je danas da je Srbiji neophodna mnogo šira ustavna reforma, koja bi obuhvatila ceo politički sistem, a da je set predloženih pravosudnih zakona „tek puko prepisivanje“ stranih modela i standarda neprimerenih Srbiji.

„Srbija je već 80 godina partijska država, a vlast se razume pre svega kao partijski plen. Tako je bilo u vreme komunizma i tako je i danas, u periodu ’hibridne demokratije’. Zato je neophodno razmontirati partijsku državu koja je uspostavljena još 1945. godine“, rekao je Gajić na sednici Skupštine Srbije na kojoj se razmatraju zakoni iz oblasti pravosuđa.

Gajić je istakao da će i ova reforma biti samo jedan od propalih pokušaja i stvaranje privida nečega što ne postoji i što neće nastati, reforma u se prikriva moć partijske države na koju uticaj nema društvo u kojem deluje, već „takozvani strani relevantni činioci“.

„Oni koji brane ustavnu reformu tvrde da će sud biti nezavisniji nego ranije, a da će tužilaštvo biti samostalnije. Nasuprot tome, mi iz Narodne stranke tvrdimo da sud može biti samo nezavisan, a tužilaštvo mora biti nezavisno i samostalnije“, dodao je Gajić.

Gajić je naveo da Narodna stranka sa žaljenjem konstatuje da su relevantni evropski činioci dali podršku prvoj ustavnoj kvazi reformi.

„Da će partijska država i dalje imati uticaj u srpskom pravosuđu, dokaz je i da je to što je skupština u poslednjih mesec dana, iako za to više nije nadležna, izabrala desetak predsednika nekih od najvažnijih sudova u Srbiji“, rekao je Gajić.

Gajić je dodao da je sasvim jasno da će se „istaknuti pravnici“ birati isključivo po političkim kriterijumima da bi u pravosudnim telima zastupali partijske stavove i interese.

„Partijska država utiče na pravosuđe preko predsednika sudova i starešina tužilaštava. Tako je uvek bilo i tako će biti i nadalje. Niko se u javnoj raspravi o pravosudnim zakonima nije pitao kako je moguće da nezavisni sudija ima svog šefa“, rekao je Gajić.

Gajić je naveo da će na svim ključnim mestima u pravosuđu, kako u sudu, tako i u tužilaštvu, i nakon usvajanja seta pravosudnih zakona ostati isti ljudi, izabrani po prethodnim procedurama partijskom voljom i u postupku u kojem su gotovo uvek svi bili jedini kandidati.

„Predsednica Vrhovnog kasacionog suda je bila jedini kandidat, predsednici apelacionih sudova su bili jedini kandidati, baš kao i predsednici Upravnog suda i Privrednog apelacionog suda“, rekao je Gajić.

„Glavni tužiteljka Srbije Zagorka Dolovac uvek je jedini kandidat i sa novim mandatom postaće tužilac najdužim stažom na toj funkciji u celoj Evropi“, dodao je Gajić.

Gajić je naveo da Narodna stranka smatra da „u Srbiji nisu problem ni Ustav ni zakoni“.

„Problem su uvek bili ljudi i danas su ljudi. Problem je dominantni kulturni model u Srbiji koji podrazumeva autoritarni sistem odlučivanja, po mogućstvu jednu stranku i jednog vođu“, rekao je Gajić.

Gajić je naveo da je „vladajući kulturni model partijska vlast koja dominira nad celokupnom državom i društvenim životom“.

Maja Popović: "Novi pravosudni zakoni ne ostavljaju prostor za uticaj politike"

Uoči rasprave, ministarka pravde Maja Popović rekla je za RTS da će set pravosudnih zakona, o kojima danas počinje rasprava u Skupštini, izuzetno doprineti putu Srbije ka EU, imajući u vidu da su to obaveze iz Poglavlja 23.

Novi zakoni apsolutno ne ostavljaju prostor za uticaj politike, sve ono što smo radili jeste depolitizacija sudstva i tužilaštva, istakla je Popovićeva.

Ministarka pravde Maja Popović rekla je, obrazlažući predloge zakona, da se oni donose radi usklađivanja sa aktom o promeni Ustava koji su građani podržali na referendumu 16. januara prošle godine, a koji je proglašen 9. februara.

Ona je istakla da je to uslov i za dalju reformu pravosudnog sistema, navodeći da predstavlja najznačajniju reformu u vladavini prava koja predstavlja osnovnu vrednost demokratskog društva.

Prema njenim rečima, propisano je da će se zakoni uskladiti sa aktom o promeni Ustava u roku od godinu dana od proglašenja akta u Narodnoj skupštini, što je 9. februar ove godine, te dodala da je odmah po proglašenju akta Ministarstvo pravde započelo rad na izradi zakona.

Popović je posebno naglasila da su o predlozima zakona pribavljena pozitivna mišljenja Venecijanske komisije koja su se odnosila na proces izrade zakona koji je ocenjen kao transparentan. Istovremeno je Venecijanska komisija ocenila da su zakoni jasno napisani.

Ukazala je da pravosudni zakoni zajedno sa promenama Ustava imaju potencijal da donesu pozitivne promene u pravosuđu. Predlozi zakona će građanima omogućiti da lakše i brže ostvare svoja prava, sudijama veću nezavisnost, a tužilaštvu samostalnost.

Ministarka Popović: „Pravosudni zakoni se usklađuju sa Ustavom

"Veća pravna sigurnost utiče na priliv investicija, a sve to dovodi do povećanja standarda građana", istakla je Maja Popović u Skupštini Srbije.

Ona je istakla da se zakonima zabranjuje neprimeren uticaj na sudije u vidu pretnji, korišćenja javnog položaja, a koji može da utiče na tok daljeg sudskog postupka.

"Predlog zakona o sudijama predviđa stalnost sudijske funkcije. Sudijska funkcija je stalna i predviđeno je ukidanje probnog perioda za sudije od tri godine", rekla je Popovićeva.

Kako je dodala, najvažnija izmena se odnosi na izmeštanje izbora sudija iz Narodne skupštine, uključujući i one koji se prvi put biraju na javnu funkciju. Javni konkurs će, kako je istakla, objavljivati Visoki savet sudstva.

Popović je napomenila i da su odredbe o materijalnom položaju sudija i javnih tužilaca ostale nepromenjene, te dodala da će u narednom periodu država učiniti sve da se pronađe način kako bi plate sudija i tužilaca bila adekvatne.

Ministarka Popović: "Srpsko pravosuđe reformiše se zbog građana Srbije"

Ministarka pravde Maja Popović poručila je da se srpsko pravosuđe reformiše zbog građana Srbije i odbacila kritike opozicije da će na izbor sudija i tužilaca uticati politika.

Poslanica Zeleno-levog kluba Jelena Jerinić istakla je u raspravi, o setu pravosudnih zakona u Skupštini Srbije, da se njena primedba odnosi na "legalizaciju uticaja Srpske napredne stranke na pravosuđe".

Jelena Jerinić: Ovi pravosudni zakoni legalizuju uticaj SNS na pravosuđe

Poslanica Zeleno levog kluba Jelena Jerinić iznela je nekoliko kritika na set pravosudnih zakona i rekla da predložena rešenja nisu omogućila nezavisnost pravosuđa.

„Ovi zakoni legalizuju uticaj SNS i izvršne vlasti na pravosuđe. Ovo je prepakivanje sistema kako vama odgovara“, rekla je poslanica na sednici Skupštine Srbije i pojasnila da su do sada sudije odbacivane na jednu reč nekog poslanika SNS, a sada je ostavljen prostor za uticaj na sudove kroz istaknute pravnike u savetima koji će birati sudije i tužioce.

Jerinić je rekla da se njena poslanička grupa uključila u proces izmena zakona od samog početka, ali da su kasnije isključeni iz rada radnih grupa.

Ona je poručila većini da se još bolje prikaže pred Evropom tako što će prihvatiti neki od 70 amandmana koje je na zakone podneo Zeleno levi klub.

Ivana Parlić: Imaju li poslanici SNS slobodu da misle?

Šef poslaničke grupe Aleksandar Vučić-Zajedno možemo sve Milenko Jovanov joj je odgovorio da oni neće prihvatiti ni jedan amandman jer su, kako je rekao, loši.

„Ne radimo ništa zbog Evropske komisije, već reformišemo Srbiju, ali vi to ne razumete, jer vi stojite mirno kad se pojavi neko iz Evrope“, rekao je Jovanov.

Ministarka pravde Maja Popović odgovorila je da poslanici opozicije nisu bili u radnim grupama, zato što je nadležnost ministarke da te grupe napravi „po svom nahođenju“.

Ona je zato, kaže, pozvala profesore, sudije, tužioce, kao i stručnjake ministarstva pravde i vlade, kako bi bile operativne i konstruktivne.

Popović je dodala i da je rešenja pohvalila Venecijanska komisija.

U nastavku je povredu poslovnika zatražila Ivana Parlić iz Narodne stranke, koja je „tražila zaštitu za poslanike SNS“ i pitala imaju li oni slobodu da misle, ako Jovanov zna kako će ko da glasa o amandmanima.

Poslanicu Parlić je u tom trenutku prekinuo predsednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić i isključio joj mikrofon.

Danijela Nestorović: Predloženi set zakona će samo povećati uticaj politike na pravosuđe

Poslanik Moramo-Zajedno Danijela Nestorović izjavila je da će predloženi set zakona samo povećati uticaj politike na pravosuđe, navodeći da će se istaknuti pravnici, koju učestvuju u izboru sudija i tužilaca, birati po „sumnjivim“ kriterijumima.

„Ko se neće svideti vlastima neće moći da bude sudija, ko se zameri biće razrešen“, rekla je Nestorović u raspravi u Skupštini Srbije o predlozima pravosudnih zakona.

Ona je navela da je pravosuđe u Srbiji „mrtvo“ i da se vlast deset godina hvali da će popraviti stanje u toj oblasti.

„Ustavni sud ćuti, mada predsednik države Aleksandar Vučić često krši Ustav. Republički javni tužilac Zagorka Dolovac odavno se ne oglašava o pitanjima iz njene nadležnosti, niti je na ovoj sednici da nam obrazloži nešto iz predloženih zakona“, rekla je Nestorović.

Balint Pastor: Izuzetno je dobro što se poštuju rokovi, zakoni će se usvojiti godinu dana od dana proglašenja akta o promeni Ustava

Poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor rekao je da je izuzetno dobro što se poštuju rokovi, precizirajući da će se zakoni usvojiti godinu dana od dana proglašenja akta o promeni Ustava u Skupštini Srbije do 9. februara.

"Dobre strane zakona su garantovanje nezavisnosti sudstva, samostalnosti tužilaštva, ukidanje takozvanog probnog mandata za sudije, garantovanje stalnosti sudijske funkcije. To su neke vrednosti univerzalnog karaktera", rekao je Pastor.

On je rekao i da nije siguran da je dobro to što Narodna skupština u potpunosti ostaje bez nadležnosti u materiji izbora nosilaca pravosudnih funkcija.

"Presude se donose u ime naroda, a istovremeno se predstavnici naroda isključuju iz procedure izbora sudija i tužilaca", rekao je Pastor.

Boško Obradović: Srbija je prisiljena na ucene iz Evropske unije

Šef poslaničke grupe Dveri Boško Obradović rekao je da "Ovde nešto smrdi. Svi znaju da nešto nije u redu sa ustavnim promenama. Svi znaju da je ovo ucena iz Evropske unije", dodajući da „ne znamo gde će se sudije i tužioci od sada birati “.

Predsednik Srpskog pokreta Dveri Boško Obradović izjavio je u Skupštini Srbije da u setu predlaženih pravosudnih zakona ima mnogo spornih stvari i da sudije i tužioci neće biti ni nezavisni ni samostalni.

„Vi ste isti kao bivši režim, postigli ste simbiozu, zato ste i zadržali Zagorku Dolovac, koja sklanja u fioku predmete vezane za vaše visoke funkcionere i sa njima povezana lica“, rekao je Obradović tokom rasprave o predlozima pravosudnih zakona.

Prema njegovim rečima, „na silu je organizovan referendum o ustavnim amandmanima, a to je proba da se nešto nametne protiv većinskog raspoloženja građana“.

„Da li ćete tako na silu nametnuti većini naroda da se usvoji francusko-nemački plan kojim se Srbija odriče KiM?

„Da li ćete tako na silu nametnuti većini naroda da se usvoji francusko-nemački plan kojim se Srbija odriče Kosova“, upitao je Obradović.

Reagovala je ministarka pravosuđa Maja Popović, upozorivši Obradovća da u njenom prisustvu ne može da vređa sudije i tužioce paušalno.

„Ako imate saznanja da je neko počinio krivično delo, presavijte tabak, podnesite krivičnu prijavu“, rekla je Popović.

Ona je navela da je referendum o ustavnim promenama održan u skladu sa Ustavom donetim 2006. godine.

Obradović je uzvratio da je „podneto mnogo krivičnih prijava – protiv Aleksandra Vučića, Aleksandra Vulina, Nebojše Stefanovića i sve ih je u fioku savila Zagorka Dolovac“.

Zoran Lutovac: U nezavisnost pravosuđa ne veruju ni same sudije i tužioci

Šef poslaničke grupe Demokratske stranke Zoran Lutovac ocenio je da je u Srbiji, umesto vladavine prava, na delu vladavina pravom, jer niko, pa ni Skupština, ne može da kontroliše izvršnu vlast.

„Imali smo priliku da vidimo kako se članovi Vlade ponašaju prema poslanicima i ovom visokom domu, bahato i osiono. Predsednik Srbije je držao ovde lekcije umesto da polaže račune“, rekao je Lutovac na sednici Skupštine na kojoj se raspravlja o predloženim izmenama više zakona iz oblasti pravosuđa.

Prema njegovoj oceni, niko u zemlji ne veruje u samostalnost suda i nezavisnost tužilaštva, pa ni same sudije i tužioci, jer načelo podele vlasti postoji samo u Ustavu i udžbenicima, ali ne i u praksi, pošto izvršnu vlast niko ne kontroliše, već obrnuto, ona kontroliše parlament.

„Imamo ustavne promene koje treba da omoguće pravosuđu da bude nezavisno. Međutim, i sam Ustav nije poštovan. Srbija ima Ustav, ali se organi vlasti ne ponašaju u skladu s njim, ne ograničava se“, ukazao je Lutovac.

On je istakao i da predsednik države ne poštuje najviši akt, nego sam određuje margine svog delovanja.

Poslanici Skupštine Srbije raspravljaju o setu pravosudnih zakona, među kojima su predlozi zakona o sudijama, o uređenju sudova, Visokom savetu sudstva, Visokom savetu tužilaštva i o javnom tužilaštvu. Ministarka pravde Maja Popović poručila je da se "srpsko pravosuđe reformiše zbog građana Srbije".

(RTS, Tanjug, Beta, Fonet)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner