Početna strana > Hronika > Radovan Karadžić: Lično sam sa Holbrukom kreirao prvih šest tačaka Dejtona
Hronika

Radovan Karadžić: Lično sam sa Holbrukom kreirao prvih šest tačaka Dejtona

PDF Štampa El. pošta
sreda, 07. mart 2012.

HAG – Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić u intervjuu Srni ocjenjuje da bi nezavisnost Srpske bila najbolja opcija, ali samo ako bi to bilo dogovoreno sporazumom tri strane, i ističe da ne bi žrtvovao mir za nezavisnost, te da ne sumnja da će sva tri naroda, prije ili kasnije, shvatiti da dominaciju niko neće moći da ostvari.

Karadžić smatra da je najrealističniji pravac za BiH - Dejton, te da je ono što je u njemu izmijenjeno nelegalnim akcijama najlakše poništiti - legalnim odlukama. On je naglasio da je lično sa ambasadorom Holbrukom i najbližim saradnicima kreirao prvih šest tačaka Dejtona koje su sada donekle izmijenjene, kao i da mnogi pokušavaju da Dejtonski sporazum zauvijek promijene, posebno oni koji bi trebalo da ga, zapravo, primijene.

Federacija od tri entiteta svojevremeno bi izbjegla rat, smatra Karadžić i upozorava da bi svaki pokušaj centralizacije bio razoran za BiH, više nego što je bio za Jugoslaviju, a završio bi istim rezultatom - sve bi se raspalo.

Karadžić navodi da je potpuno pogrešno reći da je Republika Srpska nastala u ratu, jer je ona stvorena tri mjeseca prije rata, na bazi demokratskih prava, koja je priznavao svaki kasniji mirovni plan, i to u zgradi Skupštine predratne BiH. Rat je izbio zato što su pokušali da ospore i vojno unište Republiku Srpsku, a ne zato što je ona formirana, pojasnio je nekadašnji lider Srpske i SDS-a.

Karadžić ocjenjuje da Republika Srpska nije iznevjerila njegova očekivanja, podsjećajući da su svojevremeno svi uticajni elementi u svijetu u bili protiv nje. Ipak, sve njih su pobijedili oni koji su bili spremni da daju svoje sinove u borbu - naglasio je on.

Bivši predsjednik Srpske duboko žali što su sva tri naroda patila - nizašta i ističe da još čeka da se pojavi hrabar muslimanski lider koji bi obavijestio muslimanski narod da su Srbi prihvatili oba originalna muslimanska prijedloga: i gospodina Izetbegovića - da se BiH rearanžira u tri republike, i g. Zulfikarpašića - da BiH ostane jedinstvena, u Jugoslaviji.

Oni koji su htjeli, i još hoće, sto odsto vlasti u sto odsto BiH - u potpunosti su odgovorni za rat i za sve patnje stanovništva BiH, poručio je Karadžić u intervjuu Srni.

Kada bi danas bio u situaciji da odlučuje, Karadžić ne bi davao saglasnost da iko ko osporava Republiku Srpsku ima ikakvu ulogu u zajedničkim organima BiH. Takvi mogu da rade šta hoće u Federaciji BiH, objasnio je on, ali nije prihvatljivo da budu u zajedničkim tijelima kada osporavaju pola BiH.

Karadžić ocjenjuje da je velika stvar što u samoj Republici Srpskoj danas nema sporova o fundamentalnim stvarima, tako da ona ne može biti ugrožena ili uništena. Čim Republika Srpska bude bezbjedna, treba da krene ekonomski napredak svake porodice i pojedinca u Crpskoj. Dakle: sloboda, opstanak Pepublike Crpske, kulturno i duhovno uzdizanje, a onda će ekonomija i druga polja da napreduju sama - zaključio je on.

Nekadašnji lider Republike Srpske i SDS-a ističe da bi bio za ulazak i Republike Srpske i Srbije u EU ako Unija ostane kakva je sada, bez prerogativa supranacionalne države, i ako bi Srpska i Srbija bile ravnopravni članovi. Karadžić pojašnjava da se ne zna tačno šta će EU biti sutra i kakva će biti njena konačna slika, jer se ona mijenja iz dana u dan pod teretom ekonomske krize.

On poziva na opreznost i podsjeća da su se jugoslovenske republike osjećale nekomforno u labavoj jugoslovenskoj federaciji, mnogo labavijoj nego što EU može uskoro postati, a sada žure da svoj suverenitet predaju novoj zajednici, u kojoj će svi bivši Jugosloveni imati znatno manju, beznačajniju ulogu nego što su je imali u Jugoslaviji.

Karadžić je u pisanom intervjuu Srni iz Haga, gdje protiv njega traje proces zbog optužbi da je kriv za zločine tokom ratnih sukoba u BiH, istakao da bi opet, ako bi bio zahvaćen okolnostima kakve su bile devedesetih godina prošlog vijeka, ispunio svoje dužnosti, bez obzira na to koliko bi ga to koštalo.

Mada bi radije pisao knjige i igrao se sa unucima i praunucima kada dođu, nego se bavio politikom, Karadžić je naveo da je dužnost nešto što čovjeka čini - čovjekom, pogotovo ako se ona odnosi na njegove obaveze prema drugima.

Ima stvari koje se moraju obaviti bez zapitkivanja, i moraju biti obaljene u skladu sa srcem i dužnostima, zaključio je Radovan Karadžić u intervjuu Srni i dodao da su članovi njegove porodice propatili mnogo više od njega, ali da nisu prigovarali, već su zajedno dijelili teškoće.

(Srna)