Hronika | |||
Predsednički izbori u Kazahstanu: Prema izlaznim anketama Kasim Žomart Tokajev osvojio 70,13 odsto glasova; Privedeno 500 demonstranata, tri policajca su povređena |
nedelja, 09. jun 2019. | |
Kasim Žomart Tokajev, koji je privremeno preuzeo vlast nakon ostavke Nursultana Nazarbajeva u martu, osvojio je 70,13 posto glasova na predsedničkim izborima u Kazahstanu, pokazala je izlazna anketa koju su objavili državni mediji. Predsedničke izbore, prve nakon 30 godina vladavine dosadašnjeg predsednika Nazarbajeva, obeležili su najveći protesti stanovnika te bivše sovjetske države u poslednje tri godine i hapšenje oko 500 demonstranata. Tokajev (66), jedini ozbiljni kandidat na izborima, bio je siguran u svoju pobedu uprkos tome što je u trci bilo još šest kandidata, a i analitičari su mu predviđali laganu pobedu. Preostalih šest kandidata bili su nepoznati većini Kazahstanaca pre pokretanja svojih kratkih predizbornih kampanja prošlog meseca. Drugi po broju glasova po izlaznoj anketi je Amiržan Kosanov s 15,39 posto. Izborna komisija je objavila da je odziv na izborima bio 77 posto. Preliminarni rezultati izbora očekuju se u ponedeljak. Tokajev uživa podršku autokrate Nursultana Nazarbajeva, koji je na opšte iznenađenje u martu podneo ostavku nakon 30 godina na vlasti. Prvi put je Nazarbajev bio izabran 1991. a zatim ponovo četiri puta s više od 80 posto glasova, a 2015. je, usled teškoća u privredni, dobio čak 98 posto glasova uz izlaznost od 95 posto. Iako je 78-godišnji Nazarbajev podneo ostavku na mesto predsednika, on će zadržati široka ovlašćenja kao vođa nacije, a ostaje i čelnik kazahstanskog Veća bezbednosti i vladajuće stranke Nur Otan. U kazahstanskom parlamentu nema opozicionih stranaka, a zapadni posmatrači nikada nisu priznali izbore u toj zemlji kao slobodne i poštene. Završeno glasanje na predsedničkim izborima u Kazahstanu U Kazahstanu je završeno glasanje na vanrednim predsedničkim izborima. Građani ove zemlje glasali su na više od 9.900 biračkih mesta. Još 64 biračka mesta otvorena su u inostranstvu, u 51 zemlji, uključujući i pet gradova Rusije – u Moskvi, Sankt Peterburgu, Kazanju, Astrahanu i Omsku. Prema podacima od 18 časova (14 po srednjoevropskom vremenu), izlaznost je bila 72,9 odsto. Kako je saopštio prvi zamenik ministra unutrašnjih poslova Kazahstana Marat Kožajev, „situacija na biračkim mestima bila je stabilna, nije zabeleženo nikakvo ozbiljno kršenje javnog reda“. Ovo su šesti predsednički izbori u Kazahstanu. Nursultan Nazarbajev, koji je na čelu zemlje bio skoro 30 godina, podneo je ostavku na mesto predsednika 20. marta. Njegovu funkciju privremeno je preuzeo Kasim-Žomart Tokajev, koji je pre toga bio predsednik gornjeg doma parlamenta. Tri nedelje nakon preuzimanja dužnosti, Tokajev je sazvao vanredne izbore. U trci za mesto predsednika bilo je sedam kandidata, uključujući i Tokajeva, koga je predložila partija Nur Otan, na čelu sa Nazarbajevom. Predsednik se bira na pet godina. Ne postoji izborni prag i izbori će biti proglašeni važećim u svakom slučaju. Da bi pobedio, kandidat mora da prikupi više od 50 odsto glasova. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, biće održan i drugi krug. Privedeno 500 demonstranata, tri policajca povređena na dan izbora u Kazahstanu Oko 500 demonstranata je uhapšeno i tri policajca su ranjena u Kazahstanu, gde su održani prvi predsednički izbori bez istorijskog autokrate Nursultana Nazarbajeva. Opozicija je izbore označila kao lažnu vežbu demokratije. Policajci, od kojih su neki bili u opremi za razbijanje demonstracija, rasturili su proteste u dva najveća grada, Nursultanu i Almatiju. Zamenik ministra policije Marat Kozhajev potvrdio je da su tri policajca ranjena u sukobu sa demontrantima kao i da je oko 500 učesnika demonstracija privredeno. Međutim, još nema izveštaja da li će protiv njih biti podignute optužnice. Gotovo 10 miliona glasača danas je pozvano na birališta. Na glasanje je izašlo oko 77 odsto, saopštila je nacionalna izborna komisija, a preliminarni rezultati se očekuju u ponedeljak rano ujutru. Nekoliko protesta protiv vlasti organizovano je tokom predizborne kampanje, ali su vlasti intenzivirale kampanju represije protiv medija i protivnika vlasti. Najveći protivnik je bivši bankar u egzilu Muhtar Abliazov koji je pozvao na proteste širom zemlje na dan glasanja. Demonstranti su pozivali na bojkot izbora koji su, prema njima, potez za ozvaničavanje vlasti političara lojalnih doskorašnjem dugodišnjem predsedniku Nursultanu Nazarbajevu, koji je podneo ostavku u martu. Odsustvo Nazarbajeva ne znači da će ishod izbora biti neizvestan, jer se očekuje da će njegov imenovani naslednik, vršilac dužnosti predsednika Kasim-Žomart Tokajev pobediti pošto je dobio podršku vladajuće stranke i bivšeg predsednika. Tokajev (66) će se suočiti sa šest protivnika ali nijedan od njih nije poznat široj javnosti i ne mogu se smatrati pravim protivnicima. Prvi predsednički izbori bez Nazarbajeva Kazahstanci danas biraju novog predsednika, prvi put u istoriji te bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji bez istorijskog autokrate Nursultana Nazarbajeva, koji je u martu iznenada podneo ostavku. Gotovo 10 miliona glasača pozvano je na birališta. Odsustvo Nazarbajeva ne znači da će ishod izbora biti neizvestan, jer se očekuje da će njegov imenovani naslednik, vršilac dužnosti predsednika Kasim-Žomart Tokajev pobediti, jer je dobio podršku vladajuće stranke i bivšeg predsednika. Tokajev (66) će se suočiti sa šest protivnika, ali nijedan od njih nije poznat široj javnosti i ne mogu se smatrati pravim protivnicima. Nazarbajev, koji je prvi put izabran 1991. godine, dobio je nekoliko izbora sa više od 80 odsto glasova. Međunarodni posmatrači nikad nisu te izbore smatrali slobodnim i pravednim, a pretpostavlja da će takvi biti i današnji. Prema anketama, Tokajev bi mogao da osvoji oko 73 odsto glasova. Tokajev je bio dva puta šef diplomatije, jednom premijer, kao i generalni direktor Kancelarije UN u Ženevi od 2011. do 2013. godine. Bio je predsednik Senata kada je Nazarbajev saopštio da odlazi sa funkcije, zbog čega je u skladu sa Ustavom postavljen za vršioca dužnosti predsednika do novih izbora. Nekoliko protesta protiv vlasti organizovano je tokom predizborne kampanje, ali su vlasti intenzivirale kampanju represije protiv medija i protivnika vlasti. Najveći protivnik je bivši bankar u egzilu Muhtar Abliazov, koji je pozvao na proteste širom zemlje na dan glasanja. (Agencije) |