Početna strana > Hronika > Predrag Kon: Prema mom istraživanju, na osnovu podataka iz Gradskog zavoda za javno zdravlje, do juna je bilo tri puta više umrlih od zvaničnog broja
Hronika

Predrag Kon: Prema mom istraživanju, na osnovu podataka iz Gradskog zavoda za javno zdravlje, do juna je bilo tri puta više umrlih od zvaničnog broja

PDF Štampa El. pošta
utorak, 29. septembar 2020.

Epidemiolog Predrag Kon je izjavio, gostujući u Pregledu dana NewsMax Adria, da je prema njegovom istraživanju na osnovu podataka iz Gradskog zavoda za javno zdravlje, od marta do juna, bilo tri puta više smrtnih slučajeva nego što je sistem prikupio i što je zvanično objavljeno, odnosno nego što je pismeno prijavljeno. Navodi i da je postojao i problem u informacionom sistemu. "Sada mogu da tvrdim da su podaci vrlo približni i vrlo tačni".

Nedeljnik NIN je objavio da je u julu, kada se Srbija suočavala sa novim udarom koronavirusa, urađeno bar sto hiljada testova manje nego što su to pokazali zvanični podaci. Kada je reč o obolelima, taj broj je umanjen, naveli su.

"Mora da se shvati  - postoji nešto što se primenjuje u toku samog događaja. Mi prvi put koristimo jedan informatički sistem. Taj informacioni sistem u jednom trenutku, u jednom periodu, nije bio dovoljno precizan i ne mogu da tvrdim zašto - dakle negde od sredine juna on nije bio precizan. Ispitivanjem svega onoga što se dešavalo, jasno se videlo da postoji razlika između onoga što mi, na nivou Beograda, utvrđujemo kao slučajeve i, posebno smrtne slučajeve. Smrtni slučajevi ne mogu precizno da se iskazuju ukoliko ne prođe određen period. Tek za dva meseca vraćaju se nazad podaci koji su upisani u potvrdi o smrti... Sada će da stignu ti podaci za jun. Ja sam obradio podatke do juna meseca. Do juna meseca, najkraće da vam kažem, tri puta je bilo više smrtnih slučajeva nego što je sistem, nego što je pismeno prijavljeno. To se dešava stalno..."

Kon je rekao da je problem kompjuterski program. "Mi nikada nismo radili po tom sistemu, do sada nikada nije postojao ovakav sistem nadzora, mi imamo nešto drugo što redovno funkcioniše, ali sada je nemoguće da to funkcioniše jer sada toga ima masovno i morate da se adaptirate".

Kaže da se u ovom slučaju razvio informatički sistem bez koga epidemiolozi nisu mogli da rade, naglašavajući da u početku nisu postojale kovid-ambulante i da oni nisu mogli da rade na prikupljanju podataka - posebno jer ti podaci nisu stizali, "te prijave zaraznih bolesti - uopšte nisu stizale".

Kon navodi da je u svom istraživanju koristio mortalitetnu statistiku i DN2 obrasce, i podatke iz Gradskog zavoda za javno zdravlje. Potvrda o smrti ima tri dela - neposredni, osnovni i posredni uzrok smrti, naveo je, dodajući da one stižu posle dva meseca.

Ono što se neposredno objavljuje, ono što je u informatičkom sistemu - to je jedna stvar, a izvod podataka iz pisanog sistema, je druga, dodaje.

Kon kaže da njima podaci u Gradski zavod stižu nakon dva dana, a da na osnovu onoga što je pratio - sadašnji podaci koji se sada viđaju na sajtu covid.rs jesu vrlo približni i da, što se Beograda tiče, "on se uklapa u ovo". "Sada mogu da tvrdim da su podaci vrlo približni i vrlo tačni. Ovo što se pojavljuje jedan slučaj ili ne - to ćemo videti tek kasnije".

Navodi da je u svom istraživanju - od marta do juna - našao 210 smrtnih ishoda kojima je upisano u potvrdi o smrti bilo napisano kao neposredni ili osnovni uzrok smrti kovid 19, a da je zvanično 118 takvih slučajeva zvanično prijavljeno. "Pored toga našao sam 29 smrtnih slučajeva u tom istom periodu od virusne pneumonije i našao sam višak smrtnosti od neoznačene pneumonije - dakle, nebakterijske - 102 slučaja je bilo viška, ali ne možemo da su 102 bila od kovida, ali jedan znatan broj jeste", naveo je.

Kon kaže da kad se "ukupna smrtnost prati iz godine u godinu, pa se poredi prosek pre 2020. i u višku smrtnosti za čitav taj period postoji 345 ljudi".

Samo da se zna - to se dešava u svakoj epidemiji, dodao je.

Veze mi nismo mogli imati sa informatičkim sistemom, podatke nam donesu, naveo je.

U pojedinim školama postoje profesori koji uđu u učionicu i kažu – ne trebaju vam maske

Epidemiolog Predrag Kon upozorio je da u pojedinim školama postoje profesori koji kažu učenicima da ne treba da nose maske.

U Beogradu u 21 osnovnoj školi, kako je naveo Kon za TV Prva, ima slučajeva zaraze koronavirusom.

“Imamo sedam srednjih škola koje sada u Beogradu pratimo, da li se sprovode mere. Ne sprovode se jednako u srednjim i osnovnim školama, to je jasno, postavlja se pitanje da li će u srednjim školama da proradi taj sistem”, kazao je Kon.

On je rekao da je bitno pratiti upravo taj uzrast, jer su oni “veliki prenosioci”, kao i “mladi na studijama, jer su grupisani i daleko je veća mogućnost prenosa”.

“Ja imam dojave da profesor uđe i kaže – ne trebaju vam maske, da li je to istina, ja to ne mogu da kontrolišem”, naveo je on.

Kon je dodao da su vakcine protiv gripa koje su stigle u Srbiju namenjene starijima od 3 godine i da je preporuka da se rizičan deo stanovništva vakciniše.

“Imamo situaciju da kovid isto obara limfocite i organizam koji je pretrpeo kovid je osetljiviji na grip i ostale infekcije, ali je jasno da je taj rizik i postoji ozbiljna preporuka SZO da se ne treba šaliti sa virusom”, naveo je Kon.

Pažljivo sa organizovanjem slava

Pozvao je građane da, kada spremaju slavlja, ipak prate preporuke struke kako ne bi došlo do širenja koronavirusa.

 “Treba se adaptirati da se mere poštuju i da se smanji mogućnost prenošenja virusa. Zato ja kažem, nemojte dozvoliti sebi da se jedna divan dan, slavlje, kasnije pretvori u tugu”, rekao je on.

Kon je rekao da ni njemu do kraja nije jasno zašto su slavlja ponekad značajnija od čuvanja zdravlja.

“Problematične su odluke o organizaciji sajmova i kongresa. Vi ne možete na dan-dva pred da kažete – e sad ne može, jer postoje pripreme”, rekao je Kon.

Kako je naveo, dolazi hladnije vreme i niko neće doći u kafiće pre 9 sati.

“Mi imamo obavezu, što već radimo, da usavršimo taj nadzor do tog nivoa da se to odmah uoči, povećanje broja zaraženih, naročito u generacijama koje borave u kafićima”, rekao je on.

(N1, Nova.rs)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner