Hronika | |||
Politika: Poskupljenje mesa povećalo inflaciju |
četvrtak, 16. septembar 2021. | |
„Ala je meso poskupelo” – oteo se pre neki dan uzdah sugrađanki ispred staklene vitrine u prodavnici jednog od najvećih trgovinskih lanaca u Srbiji. S njom se saglasio i prodavac, tvrdeći da je poskupelo i pileće, i svinjsko, i juneće meso od 20, 30 pa i 40 odsto. Najkvalitetnije juneće meso, šol i ruža, u toj radnji koštaju 999,99 dinara za kilogram. Na akciji – 909 dinara. Sitnica. Juneći but s akcijskom cenom tek 20 dinara nižom – 890 dinara. Do pre mesec dana but je koštao oko 750 dinara po kilogramu. Ne predaje se ni svinjetina. Vrat bez kosti košta 809 dinara po kilogramu, s kostima 618 dinara. Poskupljenje mesa svakako je najplastičniji dokaz inflacije, to jest rasta cena na malo, što je potvrdila i Narodna banka nakon saopštenja statistike o rastu cena na malo. – Na inflaciju su uticale i više cene mesa, kao posledica smanjene ponude, povećane tražnje i izrazito niske baze iz istog perioda prethodne godine. Pored toga, znatno viša svetska cene nafte u odnosu na isti period prethodne godine i dalje u velikoj meri utiče na kretanje inflacije, s obzirom na to da rast cena derivata nafte na domaćem tržištu čini oko četvrtine ukupne međugodišnje inflacije u avgustu. Povećanje međugodišnje inflacije u avgustu vođeno je privremenim faktorima, pre svega niskom bazom iz prethodne godine i sezonski neuobičajeno visokim cenama voća i povrća usled nepovoljnih vremenskih prilika i slabijeg roda, kao i povećane tražnje i u Srbiji i u regionu – naveli su. Pre dva dana zvanična statistika je saopštila da je inflacija od početka godine već dostigla 4,3 odsto, a da je na mesečnom nivou avgustovski rast cena bio 0,9 odsto. Na mesečnom nivou u junu i julu bila je oko tri odsto. Zato je za sve one koji inflaciju ne prate statistički, već količinom para u novčaniku poslednji podatak realniji i svedočenje o sve skupljem životu. Mihajlo Gajić, ekonomista Libeka (Libertarijanski klub), kaže da je inflacija nešto viša nego što je predviđala centralna banka i cilja čiji je centralni nivo tri, s odstupanjima od 1,5 odsto na više i na niže. Veća inflacija nije novost, niti je naša specifičnost, takva je i drugim zemljama, što je delom posledica monetarne politike, to jest viška novca u privredi. Zbog korone svi se drugu godinu nalaze u vanrednom ekonomskom stanju, veliki su paketi pomoći, a s druge strane kamate su niske i vrlo je labava monetarna politika kako bi se pospešila ekonomska aktivnost koja je različitim merama bila ograničena radi sprečavanja širenja virusa. Da li je ovolika inflacija kratkoročna ili treba da se pripremimo na dalji rast cena? – Federalne rezerve, koje su američka centralna banka, doskora su smatrali da će ovakva inflacija biti samo privremena i da će se inflatorni pritisci vrlo brzo smanjiti. Međutim, njihove pre nekoliko dana objavljene srednjoročne prognoze predviđaju da će ona biti znatno viša nego što je bila do sada. Prognoziraju da će iznositi oko četiri odsto, a doskora im je bila ispod dva odsto. Srbija je mala otvorena privreda koja je dominantno vezana za evrozonu i verovatno će pratiti inflaciju u evrozoni – kaže Gajić, dodajući da će Narodna banka morati da prati poteze Evropske centralne banke, pa ćemo prema njima zapravo videti smer inflacije. Stope inflacije kakve su sada nisu ništa neuobičajeno za Srbiju, niti mogu preterano da nas pogode. Najbolje je, kaže naš sagovornik, proces vakcinacije što pre završiti i što pre otvoriti privredu i omogućiti normalan život i poslovanje. Nepoznanice su šta će biti s koronom nadalje. Vidi se da države koje su imale dobre rezultate u vakcinaciji polako ukidaju ograničenja, dok sporije ukidanje ograničenja može da dovede do nestašica ili smanjenja zaliha. Dakle, to nisu problemi koji su izazvani viškom novca u opticaju što povećava tražnju, već postoje i problemi na strani ponude. Nedostaju mikročipovi, usled čega su poskupeli proizvodi elektronike, kompjutera, automobila. Izrazito je poskupeo prevoz kontejnerima i on može da košta čak 4.000 dolara, što je nekoliko puta skuplje nego pre pandemije, a to pokazuje probleme na strani ponude. Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da kada pitate bilo koga, reći će ne da cene rastu, nego „divljaju” i svi će reći da je inflacija znatno viša od registrovane. – Metodologija uzima kao pondere većinu proizvoda, problem je šta se meri, kada se meri. Cena nekih proizvoda je pala, a neke rastu. Rastu cene upravo onoga što svi najviše troše. Čitamo u novinama kako rastu cenu stanova, nikad veće u istoriji, hrane, osiguranja, bankarskih usluga, putarina. Kada se sve to uproseči, onda je to ovih tri-četiri odsto – kaže Savić. Jovana Rabrenović (Politika) |