Hronika | |||
Politika: Da li na srpsko tržište stiže drugorazredna roba |
subota, 06. mart 2021. | |
Mada je tema o različitom kvalitetu proizvoda za istok i zapad Evropske unije aktuelna već godinama, u Srbiji nikada nisu urađene analize koje bi pokazale kakvo je stanje na našem tržištu. Na ovo je juče upozorila Nacionalna organizacija potrošača Srbije ( NOPS), ističući da analiza nema, već da samo postoje nagađanja i subjektivne ocene kupaca. – Multinacionalne kompanije se već godinama pravdaju da kupci u različitim zemljama imaju i različite navike. To je najveća zloupotreba, kada je reč o kvalitetu proizvoda – kaže Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača ( NOPS).
Analize se, kaže, ne sprovode, jer potrošačke organizacije nemaju dovoljno novca, a za takva istraživanja su potrebna i velika sredstva. Ali nije, dodaje, samo novac problem. – Kada smo pre nekoliko godina radili nezavisnu analizu kvaliteta mleka na našem tržištu, niko nije osporio nijedan rezultat. Ali, svi su pitali odakle nam novac i ko je to finansirao. U Srbiji i dalje polemišemo da li konkurencija podmeće informacije, umesto da razmišljamo o opštem dobru. Svi smo mi potrošači tih proizvoda – kaže Papović. Podsetimo, istočni blok EU vodio je petogodišnju borbu da se zabrani dvostruki kvalitet proizvoda i zaustavi diskriminacija potrošača. Više analiza u različitim državama pokazalo je da je ta praksa uzela maha. U Hrvatskoj je, recimo, utvrđeno da je od 26 proizvoda čak 22 bilo lošijeg kvaliteta nego u Istočnoj Nemačkoj. Među njima bili su „nutela“, deterdžent „arijel“, „hip“ dečja hrana, „vudi“ viršle... Slično istraživanje u Slovačkoj dokazalo je da je polovina proizvoda iz njihovih radnji bilo lošijeg kvaliteta od istih u Austriji. Ovim povodom reagovala je i Višegradska grupa zatraživši da se se kvalitet ujednači, bofl ukloni sa tržišta Istočne Evrope i da se dvostruki standardi kazne. Posle ovih rezultata i pritisaka, EU je sprovela veliku studiju koja je pokazala da je u devet odsto proizvoda ustanovljen različit sastav, ali da to „ne znači nužno i da je kvalitet drugačiji”. Do odstupanja u sastavu, saopštili su, došlo je zbog navika i ukusa potrošača na pojednim tržišta. – Upravo ovakve izjave jesu i najveća zloupotreba. Da li mi volimo čokoladu sa manje lešnika ili viršle sa manje mesa? Jasno je da su proizvođači imali uticaj na takve ocene – kaže Papović. Međutim, revizijom Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi EU je konačno, u martu 2019, zabranila ovakvo ponašanje multinacionalnim kompanijama. Iz zajedničkog budžeta tada je opredeljeno dva miliona evra za razvoj metodologije istraživanja i 800.000 evra za nova testiranja. Dogovoreno je i da će Evropska komisija u roku od tri godine dati ocenu o efikasnosti novih pravila uz mogućnost da ih dodatno pooštri. Direktivom je propisano i da će kazne za proizvođače koji plasiraju dvostruki kvalitet biti do četiri odsto njihovog godišnjeg prometa. Od tada, međutim, nije bilo dovoljno informacija da li se ovo zaista i poštuje, koliko istraživanja je sprovedeno u međuvremenu i da li je i jedna kompanija prekršila nova pravila i bila sankcionisana. U Srbiji do sada nije bilo ozbiljnije inicijative da se takva praksa preispita. – Nadamo se da će neko od nadležnih uvideti potrebu da se pokrene takvo istraživanje. Tim pre što je u članicama Istočne Evrope već dokazano da postoji diskriminacija kupaca u odnosu na one u „starim” članicama unije – ističe Papović, i dodaje da za sada možemo samo da nagađamo i da se nadamo da će Srbija indirektno imati koristi od propisa uvedenih u EU, pod pretpostavkom da će proizvođači poštovati takozvanu dobru poslovnu praksu. U NOPS-u ističu da je Srbiji, kao zemlji kandidatu za EU, zaista neopohodno jedno ovakvo istraživanje kako bismo i mi mogli da se pozicioniramo i vidimo gde smo po ovom pitanju. Kažu da su se tim povodom nekoliko puta obraćali nadležnima. Biljana Borzan, članica odbora za zaštitu potrošača u EU i jedna od najglasnijih zagovornica ujednačavanja kvaliteta proizvoda na svim tržištima, rekla je nedavno da nema podataka kakva je situacija u državama van EU. – Sve vlade bi morale da insistiraju na tome i spreče proizvođače da sprovode samovolju – kazala je Borzan za portal „Biznis”. Diskriminacija potrošača, prema njenim rečima, mora biti kažnjiva. (Politika) |