Početna strana > Hronika > Politika: Brani li Brisel Tajvan samo zbog proizvodnje čipova
Hronika

Politika: Brani li Brisel Tajvan samo zbog proizvodnje čipova

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 24. oktobar 2021.

 Posle Vašingtona, i Brisel rizikuje da uđe u hladni rat s Pekingom povodom „odbegle” kineske provincije, delom i zbog straha da bi Evropska unija mogla da ostane bez tajvanskih čipova.

U danu kad je Evropski parlament doneo neobavezujuću rezoluciju u kojoj poziva Evropsku komisiju da ojača svoje veze s Tajvanom, DŽozef Bajden je poručio da će SAD pomoći odbrani ostrva za koje Kina tvrdi da joj pripada.

„Da, mi imamo obavezu da to učinimo”, rekao je Bajden na pitanje Si-En-Ena da li će SAD stati u odbranu Tajvana, koji se žalio na sve veći vojni i politički pritisak iz Pekinga da prihvati kineski suverenitet.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova odmah je osudilo postupak Evropskog parlamenta, a povodom Bajdenove izjave pozvalo SAD da izbegavaju slanje pogrešnih signala zagovornicima nezavisnosti Tajvana.

„Kina neće praviti ustupke kad je reč o njenim suštinskim interesima”, rekao je portparol ministarstva Vang Venbin na brifingu u Pekingu, preneo je Rojters.

Osim rezolucije u Evropskom parlamentu, koju evroparlamentarci guraju od početka septembra, Kinu je naljutilo i to što će sledeće nedelje Slovačka i Češka biti domaćini šefu diplomatije Tajpeja DŽozefu Vuu, za koga se očekuje da će se video-linkom obratiti učesnicima G-20 u Rimu krajem oktobra.

Kineski portparol Vang Venbin izrazio je veliko nezadovoljstvo što su ove dve zemlje dozvolile ovu posetu i pozvao Prag i Bratislavu da ne podrivaju političke temelje bilateralnih odnosa.

Posle kontroverznog zakona o Hongkongu i tvrdnji da Peking krši ljudska prava muslimanske manjine u provinciji Sinđang, Tajvan je postao novi predmet spora u odnosima ne samo Kine sa SAD, već i s EU.

Napetost je porasla posle slučaja u kojem je oko 150 kineskih aviona početkom oktobra ulazilo i zonu protivvazduhoplovne odbrane. Zapad nije mogao da ne reaguje na ovu demonstraciju kineske vojne moći i ustao je odbranu Tajpeja.

Sadašnje odnose s najvećim trgovinskim partnerom unije najbolje je opisao šef evropske diplomatije Đuzep Borelj kad je u utorak rekao da je Kina „sistemski rival”, a Tajvan „istomišljenik”.

Visoki predstavnik EU za spoljne poslove pojačao je diplomatsku retoriku u vezi s Tajvanom rekavši da kineska pretnja samoupravnom ostrvu može imati direktan uticaj na evropsku bezbednost, delimično i zato što su mikročipovi koje proizvodi Tajpej neophodni za evropski digitalni razvoj.

Ovakva izjava, koja znači kraj uobičajene diplomatske uzdržanosti EU prema osetljivom pitanju Tajvana, usledila je nekoliko dana nakon što je predsednik Si Đinping predsedniku Evropskog saveta poručio da će Kina „odlučno zaštiti svoj suverenitet. To je bio odgovor Šarlu Mišelu, koji je tokom telefonskog razgovora sa Sijem izrazio zabrinutost povodom napetosti oko ostrva.

Posle ovog razgovora, u kojem je kineski lider zatražio da Peking i Brisel ojačaju stratešku komunikaciju i zajednički promovišu zdrav i stabilan odnos, Šarl Mišel je na „Tviteru” napisao da, uprkos razlikama, dijalog ostaje ključan: „Dogovorili smo se da održimo samit EU i Kine i ojačamo naš dijalog”.

Briga briselskih čelnika za Tajpej, kao što je otkrio Borelj, povezana je i sa svetskom nestašicom čipova, zbog koji trpi evropska industrija automobila, ali i drugi sektori. Vang Jivej, direktor Instituta za međunarodne poslove Univerziteta Ženmin u Pekingu, kaže da tajvanska kompanija TSMC isporučuje trećinu svetske proizvodnje čipova.

„Razlike u ideologiji i vrednostima između Kine i EU samo su izgovor. Evrobloku je najvažnija saradnja na industrijskim i digitalnim poljima s Tajvanom i zato unija Kinu označava kao sistemskog rivala”, ističe Vang za pekinški „Global tajms”.

U dokumentu o odnosima EU i Tajvana, koji je usvojio evropski parlament, posebno se ističe unapređenje dijaloga i saradnje s Tajvanom u svim industrijskim sektorima i lancima snabdevanja. Komesarka za digitalno doba Margaret Vestager u raspravi u Evropskom parlamentu takođe je izrazila zabrinutost zbog najnovijih dešavanja u Tajvanskom moreuzu. Ali ni ona nije propustila priliku da kaže kako je EU najveći strani ulagač na Tajvanu, a da je ulaganje Tajpeja u uniju u 2020. godini udvostručeno.

Povodom usvajanja rezolucije o unapređenju odnosa s Tajvanom najveća poslanička grupa u Evropskom parlamentu, Evropska narodna partija, pozvala je Evropsku komisiju da pre kraja godine započne pripreme za pregovore o bilateralnom investicionom sporazumu s Tajpejom. Ako Brisel započne rad na takvom sporazumu rizikuje dodatni nesporazum s Pekingom, jer je Evropski parlament u maju blokirao ratifikaciju Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganju između unije i Kine, na kojem se radilo šest godina.

Milenko Pešić

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner