Na današnji dan: Umrla Agata Kristi; Rođeni DŽek London, Ferenc Molnar i Herman Vilhelm Gering; Izaslanici cara Mihaila I Rangabea su sa carem Karlom Velikim u Ahenu sklopili mir

 NOVI SAD - Na današnji dan 1976. godine umrla je engleska književnica Agata Kristi, autor brojnih detektivskih romana, ali i dramskih dela. Napisala je i neobično zanimljivu autobiografiju. Dela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš u sarkofagu", "Ubistvo u Orijent ekspresu", "Deset malih crnaca", "Vašar zločina", "Nikotin", "Tajna zamka Čimniz", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u Mesopotamiji".

812 - Izaslanici vizantijskog cara Mihaila I Rangabea su s franačkim carem Karlom Velikim u Ahenu sklopili mir posle više od decenije rata. Jedan od uzroka rata bilo je Karlovo krunisanje 800. u Rimu za rimskog cara, što je titula na koju je isključivo pravo imao vladar Konstantinopolja. Taj sporazum je imao veoma ozbiljne posledice za srpske zemlje - one su podeljene linijom koja će vremenom postati granica istočnog i zapadnog hrišćanstva.

1628 - Rođen je francuski pisac Šarl Pero autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", u kojoj su i deci širom sveta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa", "Plavobradi", "Uspavana lepotica". Ostala dela: "Vek Luja Velikog","Poređenja starih i modernih".

1773 - U Čarlstonu u Južnoj Karolini osnovan je prvi muzej u SAD.

1829 - Umro je nemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar nemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom uređivao je glavni romantičarski časopis "Ateneum". Pored radova o antičkoj književnosti, eseja, pesama i pripovedaka, pisao je aforizme. Dela: roman "Lucinda","Istorija stare i nove književnosti" (jedan od prvih pregleda svetske literature).

1852 - Rođen je francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svetskom ratu i pobednik odsudne bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen je s položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916.

1876 - Rođen je američki književnik DŽek London, jedan od najčitanijih autora prve polovine 20. veka. Njegova dela imaju istovremeno i avanturističku i socijalnu notu. Radio je kao raznosač novina, kopač zlata, ratni dopisnik za vreme Rusko-japanskog rata. Težak život, naporan rad, novčane nedaće, ali i sklonost alkoholu, proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Bio je jasno politički opredeljen i angažovan kao ubeđeni komunist. Napisao je oko 50 pripovedaka i romana. Dela: "Zov divljine", "Beli očnjak", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "Ljudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "DŽeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mesečeva dolina", "Priče s južnih mora".

1876 - Rođen je italijanski kompozitor nemačkog porekla Ermano Volf-Ferari, obnovitelj italijanske komične opere, koji je komponovao uglavnom prema komedijama italijanskog pisca Karla Goldonija. Komponovao je i instrumentalne kompozicije i kantate. Dela: opere "Četiri grubijana", "Radoznale žene", "Škola za očeve", "Suzanina tajna".

1878 - Rođen je mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio klasično delo omladinske književnosti. U pozorišnim komadima je iskazao izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala dela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".

1893 - Rođen je nemački ratni zločinac Herman Vilhelm Gering, rajhsmaršal Trećeg rajha i osnivač zloglasne nacističke političke policije - Gestapo. Poznat je i kao organizator nezapamćene pljačke kulturnog blaga širom okupirane Evrope. Kao ministar vazduhoplovstva odgovoran je za bombardovanje nezaštićenih gradova i masovno stradanje civila u Drugom svetskom ratu. Posle smrtne presude koju mu je zbog ratnih zločina izrekao Međunarodni sud u Nirnbergu, ubio se u oktobru 1946. ispivši otrov.

1899 - Rođen je švajcarski biohemičar Paul Herman Miler, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1948. koji je otkrio insekticid DDT.

1932 - Heti Karavaj, demokrata iz Arkanzasa, postala je prva žena izabrana u Senat SAD.

1964 - Zbacivanjem sultana u Zanzibaru - mesec dana pošto je ta ostrvska afrička država u Indijskom okeanu postala nezavisna - okončan je ustanak i proglašena je republika s predsednikom Abeidom Karumeom. Zanzibar se četiri meseca docnije ujedinio s Tanganjikom i obrazovana je Tanzanija.

1990 - Rumunski predsednik Jon Ilijesku saopštio je da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.

1991 - Kongres SAD odobrio je predsedniku DŽordžu Bušu da vojnom silom izbaci iračku armiju iz Kuvajta.

1992 - Vlada Alžira je dan posle ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odložila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to "nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa". Na izborima je vodio islamski Front nacionalnog spasa, a islamisti su ubrzo odgovorili terorističkim napadima.

1993 - Na mirovnim pregovorima u Ženevi predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić prihvatio je ustavne principe predviđene Vens-Ovenovim mirovnim planom za BiH.

1995 - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija je za još 100 dana produžio delimičnu suspenziju sankcija Saveznoj Republici Jugoslaviji.

1996 - Prve ruske jedinice u sastavu Ifora stigle su u BiH, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja posle Drugog svetskog rata.

1998 - Kanađanka Luiz Frešet naimenovana je za zamenika generalnog sekretara UN, funkciju koja do tada nije postojala u svetskoj organizaciji.

1998 - Nemačka je pristala da ustanovi fond od 200 miliona maraka radi obeštećenja oko 18.000 Jevreja iz istočnoevropskih zemalja, žrtava nacističke Nemačke tokom Drugog svetskog rata.

2000 - Turska vlada saglasila se da odloži izvršenje smrtne kazne, vešanjem, nad liderom kurdskih pobunjenika Abdulahom Odžalanom.

2000 - Velika Britanija je homoseksualcima dozvolila službu u oružanim snagama.

2002 - Preminuo je Sajrus Vens, američki političar, državni sekretar. Godine 1991. nalazio se na mestu specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN Havijera Peresa de Kueljara u bivšoj Jugoslaviji.

2005 - Evropski parlament ratifikovao je Ustav Evropske unije.

2006 - U stampedu među vernicima, poslednjeg dana hodočašća u Mini, istočno od svetog grada Meke, poginulo je 363 ljudi a više od 200 je povređeno.

2006 - Turčin Mehmed Ali Agdža, koji je 1981. pokušao da ubije papu Jovana Pavla II, pušten je na slobodu posle odležanih gotovo 25 godina robije u italijanskim i turskim zatvorima zbog atentata na papu kao i ubistva jednog turskog novinara.

2009 - Umro je Klod Beri, francuski režiser, glumac, producent i scenarista, dobitnik Oskara. Među njegovim najpoznatijim filmovima su adaptacije tragičnih priča iz provansalskog života francuskog pisca Marsela Panjola - "Žan de Floret" i "Manon". Važio je za autora koji primorava publiku da razmišlja i postavlja pitanja.

2009 - Umro je Dragan Savić, srpski ilustrator, karikaturista i strip autor, poslednji iz plejade velikih strip autora međuratnog Beograda. Nakon Drugog svetskog rata završio je Akademiju za primenjenu umetnost. Najveći deo radnog veka proveo je kao karikaturista i novinar u dnevnom listu "Borba". Njegove karikature objavljivane su i u "Njujork tajmsu", "Krokodilu", "Uniti", "Ođiju", "Čikago san tajmsu", "Asahi šimbunu". Bio je dopisni član Akademije "San Marko" u Veneciji. Prvi je dobitnik nagrade za karikaturu "Pjer", a dobio je i niz međunarodnih priznanja poput Srebrne medalje s palmom na Svetskom festivalu karikature u Bordigeri, prve nagrade na Svetskom konkursu "Karikatura u borbi za mir" u Njujorku, Zlatne medalje na Bijenalu humora u Tolentinu.

2010 - Na Haitiju se dogodio strahovit zemljotres sa epicentrom oko 25 kilometara zapadno od glavnog grada Port-o-Prensa. Po broju žrtava bio je to drugi najsmrtonosniji zemljotres u istoriji uopšte. Tamošnje vlasti procenile su konačan broj žrtava na čak 316.000.

(Tanjug)