Početna strana > Hronika > Na današnji dan 1824. u peruanskom ratu za nezavisnost snage Simona Bolivara porazile špansku armiju u bici kod Ajakuča; Leh Valensa izabran za predsednika Poljske; Rođeni DŽon Milton i Kirk Daglas
Hronika

Na današnji dan 1824. u peruanskom ratu za nezavisnost snage Simona Bolivara porazile špansku armiju u bici kod Ajakuča; Leh Valensa izabran za predsednika Poljske; Rođeni DŽon Milton i Kirk Daglas

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 09. decembar 2019.

 NOVI SAD - Na današnji dan 1914. godine rođena je Ljubica Cuca Sokić, slikarka, poslednja velika srpska umetnica iz generacije koja je između dva svetska rata uvela srpsku umetnost u tokove pariske intimističke škole. Slikarstvo je učila je kod Bete Vukanović, Ljube Ivanovića i Ivana Radovića. U Pariz odlazi 1936. i naredne tri godine usavršava se i izlaže u svetskoj umetničkoj prestonici. Po povratku u Beograd 1939. priređuje prvu samostalnu izložbu u Umetničkom paviljonu. Bila je profesor na Akademiji likovnih umetnosti od 1948. do 1972. Redovni član SANU postala je 1979.

Danas je ponedeljak, 9. decembar, 343. dan 2019. Do kraja godine ima 22 dana.

1594 - Rođen je švedski kralj Gustav II Adolf, veliki vojskovođa i vojni reformator, čija je armija u Tridesetogodišnjem ratu nanela niz poraza rimokatoličkim snagama nemačkog cara Ferdinanda II Habzburga. U ratu protiv Rusije postavio je granicu na Ladoškom jezeru, a poljsku armiju je potukao 1613, 1617. i 1629. i ostvario dominaciju Švedske na Baltiku. Poginuo je novembra 1632. u bici kod Licena, u kojoj je njegova vojska potukla armiju nemačkog generala Albrehta fon Valenštajna.

1608 - Rođen je engleski pisac DŽon Milton, jedan od najvećih pesnika u svetskoj literaturi, izuzetno obrazovan, snažna ličnost visokog morala i značajan mislilac. Posle pogubljenja kralja Čarlsa I 1649. sasvim se posvetio politici i sem nekoliko soneta pisao je samo prozu, raspravljajući o različitim političkim i verskim pitanjima. Do obnove monarhije 1660. bio je latinski sekretar Državnog saveta. Oslepeo je 1652. a kad je monarhija obnovljena dopao je zatvora i izgubio veći deo imanja i od tada do smrti vratio se poeziji. Slep, siromašan i razočaran spevao je najveća dela: "Izgubljeni raj", religiozni ep u 12 pevanja o pobuni Satane i njegovih anđela protiv nebeskog Samodršca, o padu Čoveka i obećanju spasenja, "Vraćeni raj", ep u četiri pevanja o spasenju i Hristovoj pobedi nad Satanom i "Samson Agonistes", tragediju inspirisanu biblijskom pričom o Samsonu koju je napisao po ugledu na grčke tragedije. Ostala dela: poeme "L'Allegro", "Il Penseroso", "Komus", elegija "Lisidas", prozna dela "Areopagitika", posvećena slobodi štampe, "Odbrana engleskog naroda" u kojoj je opravdavao pogubljenje Čarlsa I.

1641 - Umro je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik flamanske slikarske škole, na kojeg je snažno uticao Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju, pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa I i portretista engleskog visokog društva. Njegove religiozne kompozicije osrednje su vrednosti, ali se proslavio portretima, koje odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.

1824 - U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara i državnika Simona Bolivara porazile su špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu.

1887 - Rođen je Dragojlo Dudić, organizator ustanka u Drugom svetskom ratu u zapadnoj Srbiji 1941. Član KPJ postao je 1920. U julu 1941. formirao je Kolubarsku četu, potom je postao komandant Valjevskog odreda. U novembru 1941. izabran je za predsednika Glavnog odbora Srbije. Poginuo je krajem 1941. Njegov "Dnevnik" objavljen 1945, važno je svedočanstvo o prvim mesecima ustanka u Srbiji.

1905 - U Francuskoj je ozakonjeno odvajanje države od crkve. Po stepenu sekularizacije Francuska je među zapadnim zemljama ostala izuzetak.

1916 - Rođen je američki filmski glumac ruskog porekla Išur Danijelovič, poznat kao Kirk Daglas, koji se proslavio ulogama nervoznih, ambicioznih i grubih tipova. Filmovi: "Mladić s trubom", "Spartak", "Šampion", "Staklena menažerija", "Grad ilizija","Žeđ za životom", "Detektivska priča".

1921 - Umro je srpski biolog Živojin Jurišić, osnivač Muzeja srpske zemlje i Srpskog botaničkog društva. U rodnom Šapcu završio je gimnaziju, a Veliku školu u Beogradu. Proučavao je floru Srbije, Bugarske, današnje Makedonije i Bosne i objavio niz naučnih radova. Prikupio je veliku zbirku narodnih imena biljaka i popularisao biljne kulture.

1929 - Rođen je američki filmski režiser i glumac DŽon Kasavetes, vodeći predstavnik "njujorške škole", nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala holivudskim standardima. Filmovi: "Zločin na ulicama", "Ubice", "Dvanaest žigosanih", "Rozmarina beba", "Furije", "Zašto ste me osudili na život", "Senke", "Suviše kasni bluz", "Lica", "Muževi", "Mini i Moskovic", "Žena pod uticajem", "Glorija", "Ljubavni potok".

1941 - Kina je u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji.

1961 - Afrička država Tanganjika stekla je nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, s premijerom DŽulijusom Njerereom, a istog dana 1962. postala je republika. Ubrzo, 1964. Tanganjika će sa susednim Zanzibarom obrazovati Tanzaniju.

1985 - Bivši predsednik Argentine general Horhe Videla osuđen je na doživotnu robiju zbog otmica, mučenja i ubistva oko 9.000 osoba tokom "prljavog rata" koji su protiv gradske gerile i političkih protivnika od 1976. do 1982. vodile tri vojne hunte. Na istu kaznu osuđen je član vojne hunte admiral Emilio Masera, a Videlin naslednik general Roberto Viola na 17 godina zatvora.

1985 - Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno je prihvatila rezoluciju kojom su svi akti terorizma osuđeni kao kriminal.

1989 - Umro je srpski pravni stručnjak Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Od 1945. učestvovao je u pisanju jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i društvene nauke". Dela: "Državno uređenje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".

1990 - U Poljskoj je prve slobodne izbore za predsednika dobio bivši vođa sindikata "Solidarnost" Leh Valensa.

1991 - Lord Piter Karington u dogovoru sa predsednicima svih šest jugoslovenskih republika odlučio je da se Haška konferencija ("Konferencija o Jugoslaviji") - nastavi, pošto je prethodno Arbitražna komisija, kojom je rukovodio francuski pravnik Rober Badenter, ocenila je "da je Jugoslavija zemlja u nestajanju".

1992 - Svetska fudbalska federacija priklonila se sankcijama protiv SRJ i obavestila Fudbalski savez Jugoslavije da reprezentacija SRJ neće moći da učestvuje u kvalifikacijama za svetsko prvenstvo u SAD 1994.

1994 - Partija "Šin fejn", političko krilo terorističke Irske republikanske armije, prvi put je posle više od 70 godina otpočela mirovne razgovore s britanskom vladom.

1996 - UN su odobrile primenu dugo odlaganog sporazuma sa Irakom o prodaji ograničenih količina nafte za hranu, čime se Irak vratio na svetsko tržište nafte prvi put od invazije na Kuvajt 1990.

1998 - Ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije DŽek Stro proglasio je britanske sudske vlasti nadležnim u pogledu zahteva Španije za izručenje bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea, a vlada Čilea je odbacila tu odluku i opozvala svog ambasadora iz Londona.

2005 - Jedan od glavnih simbola i atrakcija Londona - crveni dvospratni autobus "rutmaster", sa stajaćom platformom i kondukterom, poznatiji kao "Dabldeker", krenuo je sa stanice "Marbl Arč" na svoju poslednju vožnju na redovnoj liniji broj 159 i zauvek otišao u prošlost.

2006 - U požaru u dispanzeru za odvikavanje od narkotika, u južnom delu Moskve, poginule su 43 pacijentkinje i dve medicinske sestre. Po broju žrtava to je najtragičniji požar u glavnom gradu Rusije tokom prethodne tri decenije. Požari su, uz saobraćajne nesreće, na prvom mestu u Rusiji kao uzrok pogibija. Spasilačke ekipe uspele su da iz osmospratnice zahvaćene požarom evakuišu 214 osoba.

2017 - Tim naučnika Inženjerskog fakulteta Univerziteta Ilinois, pola veka nakon nastanka prve teorije o ekscitonijumu, uspeo je da pronađe dokaze o postojanju ovog oblika materije, obelodanio je Dejli mejl. Ekscitonijum sačinjavaju čestice ekscitoni, koje se sastoje od odbeglih elektrona i praznine koju oni ostavljaju za sobom. Otkriće bi trebalo da razjasni bitna pitanja iz domena kvantne fizike.

(Tanjug)