Početna strana > Hronika > Na današnji dan 1196. Stefan Nemanja predao vlast drugorođenom sinu; 1791. u Beču izašao prvi broj „Serbskih novina“; 1807. u Engleskoj zabranjena trgovina robljem
Hronika

Na današnji dan 1196. Stefan Nemanja predao vlast drugorođenom sinu; 1791. u Beču izašao prvi broj „Serbskih novina“; 1807. u Engleskoj zabranjena trgovina robljem

PDF Štampa El. pošta
subota, 25. mart 2023.

Na današnji dan 1196. godine Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je vlast drugorođenom sinu Stefanu, a ne prvencu Vukanu. Na odluku je presudno uticalo to što je u Vizantiji 1195. na presto došao car Aleksije III, čija je kćerka Evdokija bila udata za Stefana, ali i Nemanjina procena da je Stefan sposobniji za upravljanje državom. Pod prvim srpskim kraljem Stefanom, krunisanim 1217. zbog čega je nazvan Prvovenčani, Srbija je uz državnu zadobila i crkvenu samostalnost. To je zasluga najmlađeg Nemanjinog sina Rastka, koji se oko 1192. zamonašio i uzeo ime Sava. On je 1219. izdejstvovao autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, izdigavši je na rang arhiepiskopije.

Danas je subota, 25. mart2023.

1791 - U Beču je izašao prvi broj "Serbskih novina". Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.

1807 - U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.

1821 - Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka koji je, posle 12 godina, završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

1844 - Proglašen je prvi srpski građanski zakonik. Građanski zakonik za Knjažestvo Srbiju - kako je glasio zvanični naziv, izradio je novosadski pravnik Jovan Hadžić, poznati srpski nacionalni radnik, po uzoru na austrijski građanski zakonik iz 1811.

1867 - Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. veka, snažna umetnička ličnost, izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku gde je organizovao i simfonijski orkestar.

1881 - Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, profesor Muzičke akademije u Budimpešti, koji je razvio originalni stil, prožet elementima mađarske narodne muzike. Dela: simfonijska poema "Košut", klavirske kompozicije "Allegro barbaro", "Mikrokosmos", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin", gudački kvarteti, koncerti za orkestar, klavir, violinu, violu, "Muzika za gudače, udaraljke i čelestu", "Sonata za dva klavira i udaraljke".

1908 - Rođen je engleski filmski režiser Dejvid Lin, autor spektakularnih i izvrsno tehnički urađenih filmova o osnovnim ljudskim emocijama u pozadini velikih istorijskih zbivanja. Filmovi: "Kratak susret", "Veliko iščekivanje", "Oliver Tvist", "Madlena", "Hobsonov izbor", "Most na reci Kvaj" (Oskar), "Lorens od Arabije" (Oskar), "Doktor Živago" (Oskar), "Rajanova kći", "Put u Indiju".

1914 - Umro je francuski pisac i filolog Frederik Mistral, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904. Najviše je pisao lirsku poeziju, ali i poeziju oslonjenu na epiku pa i dramska dela. Posebno je zaslužan što je očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pesništvo na provansalskom, a posle dve decenije rada sastavio je francusko-provansalski rečnik. Dela: epopeje "Mirejo", "Kalendo".

1914 - Rođen je Norman Borlaug, američki stručnjak za patologiju biljaka i nobelovac. Borlaug je bio pokretač takozvane "zelene revolucije" razvojem novih vrsta žitarica otpornih na bolesti čime je drastično povećan prinos, pa je umnogome smanjena glad u siromašnim zemljama. Godine 1970. dobio je Nobelovu nagradu za mir a 2007. zlatnu medalju američkog Kongresa, što je najviše civilno odlikovanje u SAD.

1918 - Umro je francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i utemeljitelj moderne muzike. Njegovo delo prefinjenih tonskih boja i slobodno tretiranog harmonskog jezika, potisnulo je dominaciju Vagnera. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu, stvario je vlastiti muzički stil. Dela: klavirska "Arabeske", "Bergamska svita", "Dečji kutak", "Estampe", "Slike", "Prelidi", orkestarska "Popodne jednog fauna", "Nokturno", "More", vokalna "Pet Bodlerovih pesama", "Zaboravljene arijete", "Galantne svečanosti", opera "Peleas i Melisanda", kamerna muzika.

1923 - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je postala deo malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem, sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz-Carigrad.

1924 - Zbačen je kralj Đorđe II i Grčka je proglašena republikom, pošto su ekonomska kriza i očajan položaj stotina hiljada izbeglica iz Turske izazvali revolucionarni talas koji je srušio nepopularnu monarhiju.

1936 - SAD, Velika Britanija i Francuska potpisale su Londonsku konvenciju o slobodnoj plovidbi otvorenim morem.

1941 - Jugoslavija je u Beču potpisala protokol o pristupanju Trojnom paktu. Nepuna dva dana potom, vojnim udarom oboreni su vlada i regent knez Pavle Karađorđević. Tome su prethodile masovne demonstracije u Beogradu i drugim srpskim gradovima, koje su izazvale bes u Berlinu. Nemačka je već 6. aprila, u ranu zoru, bez objave rata, počela napad na Kraljevinu Jugoslaviju bombardovanjem Beograda.

1949 - Film "Hamlet" Lorensa Olivijea dobio je pet Oskara, postavši ujedno prvi britanski film koji je dobio to priznanje.

1957 - Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisali su Rimske sporazume o osnivanju Zajedničkog tržišta (prvobitno, Zajednica za ugalj i čelik). Toj organizaciji nazvanoj potom Evropska ekonomska zajednica, zatim Evropska zajednica, sada Evropska unija, 1973. pristupile su Velika Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, 1986. Španija i Portugal, 1995. Švedska, Finska i Austrija, a 2004. Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija i Češka. Rumunija i Bugarska primljene 1.1.2007. a 2013. Hrvatska.

1975 - U Rijadu je kralja Saudijske Arabije Fejsala ubio sinovac princ Fejsal Musaid, koji je proglašen neuravnoteženim i u Rijadu mu je javno odrubljena glava u junu 1975. Novi kralj postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.

1990 - U požaru u ilegalnom noćnom klubu u Njujorku poginulo je 87 ljudi.

1991 - Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin-Mića Tatić. Upamćen je kao junak TV serije za decu "Na slovo, na slovo", kao i po glasu pozajmljenom Peri Detliću, Popaju, Patku Dači. Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco".

1993 - Na pregovorima u Njujorku nije usvojen plan kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena za Bosnu i Hercegovinu. Plan je prihvatila Hrvatska, lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović ga je potpisao posle odugovlačenja i uz više ograda i uslova. Plan nije potpisala Republika Srpska, iako ga nije sasvim odbacila, ali se usprotivila mapama o razgraničenju.

1997 - Australijski senat oborio je Zakon o eutanaziji, jedini zakon u svetu koji je omogućavao neizlečivim pacijentima dobrovoljnu smrt uz pomoć medicinskog osoblja.

1999 - U požaru koji je zahvatio tridesetak vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 osoba.

2002 - Afroamerikanka Hali Beri dobila je Oskara za glavnu ulogu u filmu "Bal monstruma", kao prva crnkinja koji je osvojila tu nagradu.

2003 - Srpska policija uhapsila je Zvezdana Jovanovića, zamenika komandanta Jedinice za specijalne operacije, koji je u atentatu usmrtio Zorana Đinđića, predsednika Vlade Srbije.

2004 - Predsednik Libije Moamer el Gadafi primio je u beduinskom šatoru predsednika Vlade Velike Britanije Tonija Blera, prvog britanskog premijera u poseti Libiji posle Vinstona Čerčila 1943. godine.

2006 - Umro je srpski glumac Danilo Lazović. Diplomirao je glumu 1974. u Beogradu. Igrao je na sceni Ateljea 212, u "Zvezdara teatru", u SKC-u. U Narodnom pozorištu ostvario je niz uloga.

2009 - Skupština (Sabor) Hrvatske je, sa samo jednim glasom protiv, potvrdila Severnoatlantski ugovor. Pošto je taj dokument položen kod SAD, kao depozitara ugovora, Hrvatska je i formalno postala punopravna članica NATO. Severnoatlantskim ugovorom uređuju se pitanja iz područja bezbednosne, odbrambene i spoljne politike, kao i iz niza drugih graničnih oblasti.

2009 - Skupština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o osnovama za razgovore o eventualnim promenama Ustava Bosne i Hercegovine. U deklaraciji se navodi da sva rešenja u vezi sa promenom ustava BiH moraju biti zasnovana na Dejtonskom sporazumu. Prema ovom dokumentu, RS je trajna u svakom pogledu, dok se za Federaciju BiH kaže da se u tom entitetu mogu organizovati i druge teritorijalne jedinice.

2012 - Preminuo je Antonio Tabuki, italijanski pisac i naučnik. Tabuki, verovatno najpoznatiji po delima "Indijski nokturno","Tristan umire" i "Pereira tvrdi" uživao je izuzetan ugled i kao naučnik i kao literata i prevođen je na čak 40 jezika. Bio je stručnjak za portugalsku kulturu i Portugal je smatrao drugom otadžbinom.

2015 - U Santjago de Komposteli, Španija, predstavnici 14 evropskih zemalja potpisali prvi međunarodni sporazum o borbi protiv trgovine organima. Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, godišnje se, na crnom tržištu, izvrši oko 10.000 transplantacija.

2018 - U požaru koji je zahvatio trgovinski centar u Kemerovu, Sibir, Rusija, poginule su 64 osobe a najmanje 40 je povređeno.

2018 - Karles Pučdemon, separatni predsednik španske provincije Katalonije pritvoren je u Nemačkoj, na osnovu međunarodne poternice zvaničnog Madrida.

2019 - Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je dekret kojim SAD priznaju da je Golanska visoravan integralni deo Izraela. Golansku visoravan, sastavni deo Sirije, Izrael je zauzeo tokom rata 1967. godine.

(RTV)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner