Početna strana > Hronika > N1: Isplivao još jedan problem "Beograda na vodi" - restitucija
Hronika

N1: Isplivao još jedan problem "Beograda na vodi" - restitucija

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 19. jun 2017.

 Na površinu budućeg "Beograda na vodi" isplivao je još jedan problem - restitucija, to jest nerešena imovinska pitanja. Iako prema odredbama Lex specialisa, pravo na građevinsko zemljište polaže Grad Beograd, pojedini objekti od ranije su predmet vlasničkih sporova. Takav primer je i u Travničkoj ulici, o kom je N1 izveštavala pre nekoliko dana.

Prepreke za izgradnju "Beoograda na vodi" uklonili su bageri. I Lex specialis iz 2015. godine. Taj pravni akt, međutim, ne rešava sporove iz ranijeg perioda, pa ni one koji se vode na osnovu Zakona o restituciji.

Tako na parcelu u Travničkoj 3, prava tvrde da polažu i kompanija "Nelt" i naslednici nekadašnjeg vlasnika placa, oduzetog u procesu nacionalizacije.

"Ovo zemljište je nedvosmisleno zemljište naše porodice, bilo je dva veka u našoj porodici i onda je oduzeto, konfiskovano, nacionalizovano posle Drugog svetskog rata", kaže Vladimir Marković.

Tačnije 1960. godine. Do tada, vlasnik je bio deda Vladimira Markovića, koji je 1947. godine dao dozvolu za izgradnju privremenog objekta u Travničkoj 3.

Šezedeset godina kasnije, kompanija "Nelt" objekat upisuje u katastar, čime postaje vlasnik hale, tj. dela parcele na kome je izgrađena. Marković tvrdi - protivpravno.

"Iako sam uveren da će kroz institucije koje se sada bave našim predmetom i Agencija za restituciju i ostale nadležne institucije nedvosmisleno utvrditi da kroz proces restitucije da smo mi ti kojima zemljište treba da se povrati", dodaje.

Pravo na zemljište svakako polaže Grad Beograd, na osnovu Lex specialisa o Beogradu na vodi. Kada se utvrdi ko je pravi prethodni vlasnik, od Grada mu sledi naknada za eksproprijaciju.

Slučaj Travnička 3, nije samo pitanje bitke oko te nakade, kažu iz Mreže za restituciju. Upravo to je primer, tvrde, koji razotkriva koliko je pravnih malverzacija, u vezi sa nacionalizovanom imovinom, bilo od Drugog svetskog rata do danas.

"Nije prvi primer. Ima ih, nažalost, jako puno, da u katastru budu upisani neki podaci koji ne odgovaraju istini i koji su netačni. Znači osnovna pretpostavka jeste, ne tačnosti podataka, već netačnosti podataka u katastru i sva sreća je da ovde postoje bivši vlasnici i da su se oni umešali", navodi Mile Antić iz Mreže.

N1 je od "Nelt-a" zatražila objašnjenje okolnosti pod kojima je objekat sa privremenom dozvolom upisan kao trajni objekat, a iz uprave kompanije odgovore su obećali već sutra. 

(N1)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner