Početna strana > Hronika > Miraš Dedeić za "HRT": CPC nema dovoljno sveštenika za primenu zakona, dok ih ne primimo u službu - mogu katolici i protestanti da služe u hramovima; Stepinac bio veliki čovek i veliki episkop
Hronika

Miraš Dedeić za "HRT": CPC nema dovoljno sveštenika za primenu zakona, dok ih ne primimo u službu - mogu katolici i protestanti da služe u hramovima; Stepinac bio veliki čovek i veliki episkop

PDF Štampa El. pošta
utorak, 18. februar 2020.

Međutim, Dedeić pronalazi solomonsko rješenje, predlažući da, dok ne prime u "službu" dovoljan broj "sveštenika", u međuvremenu nastali vremenski vakuum u hramovima bude ispunjen rimokatoličkim, anglikanskim ili protestantskim službama.

Jedan od najnovijih bisera raspopa Miraša Dedeića, u intervjuu datom Hrvatskoj radioteleviziji, tiče se upravo njegovog raskošnog nepoznavanja pravoslavne dogme i uopšte funkcionisanja vjerskih zajednica.

Naime, Dedeić je izjavio da „Crnogorska pravoslavna crkva“ nema dovoljan broj sveštenika za eventualnu primjenu popularnog Bezakona i da se taj broj kreće između 20 i 25 – čime smo ostali u dilemi da li je 20 ili 25, i u kom statusu egzistira tih diskutabilnih 4 do 5 „sveštenika“, i da li su primljeni na osnovu ugovora o djelu na javnom konkursu ili po preporuci. Međutim, Dedeić pronalazi solomonsko rješenje, predlažući da, dok ne prime u „službu“ dovoljan broj „sveštenika“, u međuvremenu nastali vremenski vakuum u hramovima bude ispunjen rimokatoličkim, anglikanskim ili protestantskim službama.

Takođe, Dedeić nije propustio priliku da se u sred Zagreba okomi na Srpsku pravoslavnu crkvu, ističući da je veličanstvena proslava osam vjekova SPC neutemeljena, ističući omiljenu režimsku floskulu o nipodaštavanju Crne Gore.

“Mi ne možemo odjednom pokriti sve crkve i manastire, ali ne znači da u njima ne mogu služiti druge verske zajednice. Može katolička crkva da služi u pravoslavnoj crkvi, ili pravoslavna u katoličkim, ili Anglikanska ili Protestantska crkva. Sve su to hrišćanske crkve i mi moramo o tome da vodimo računa”, rekao je Mihailo.

On je istakao da do 1920. godine nema nigde napisano da crnogorska pravoslavna crkva nije autokefalna.

“Da bi potkrepio činjenicama, imamo pismo iz 2002. godine, gdje tadašnji srpski patrijarh Pavle i sada aktuelni episkop srpski u Crnoj Gori (Amfilohije) pišu patrijarhu Alekseju I, da se izbriše crnogorska autokefalnost iz diptiha Ruske pravoslavne crkve, jer je, kažu, napravljena greška. Takođe, carigradski patrijarh da upisana crnogorska crkva kao autokefalna stoji na devetom mestu, dok je srpska crkva na četrnaestom. Prema tome, lako je male ljude smicati s puta, ali trebamo da znamo koliko je srpska crkva autokefalna, jer se uvijek govori ima li tomos ili ne”, naveo je mitropolit Mihailo.

Podsetio je da je SPC nedavno slavila 800 godina svog postojanja.

“Oni su postojali kao narod, ali kao crkva nisu. Tek od prvog Berlinskog kongresa kada su dobili tomos, a kada je na drugom Berlinskom kongresu stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, carigradski patrijarh dao je drugi tomos, s tim što je prisajedinjena crnogorska crkva srpskoj pravoslavnoj crkvi. Carigradska patrijaršija je tada izdala tomos koji je SPC platila milijardu i 500 miliona zlatnih franaka. Ovo su fakti koje niko ne moze da pobije”, naglasio je mitropolit Mihailo.

Istakao je da nema direktne saradnje između CPC i SPC.

“Oni ne priznaju, ne samo CPC, nego ni crnogorsku državu. Smatraju da je Crna Gora srpska pokrajina, a Crnogorci da su Srbi. Ne priznaju, takođe ni crnogorsku zastavu, grb i himnu, kao ni crnogorski jezik”, rekao je Mihailo za HRT.

“Alojzije Stepinac je bio veliki čovek, veliki episkop“

Za predsednika NVO CPC Miraša Dedeića, Alojzije Stepinac je bio „veliki čovek, veliki episkop“. To je u razgovoru za HRT, kazao raščinjeni i prokletstvu predat od Vaseljenskog patrijarha Miraš Dedeić, za biskupa Katoličke crkve u genocidnoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj.

Voditelj: Šta mislite o hrvatskom blaženiku, kardinalu Alojziju Stepincu?

Dedeić: Čujte, ja o tome znam, bio sam u katedrali, video sam to. Sve mi je to poznato iz istorije. Svaki narod ima svoga velikog čoveka da ga proglasi svecem. Ja znam da je bio veliki čovek, veliki episkop, veliki hrvatski sveštenik. I to se sama država Hrvatska odlučila na to. Ja nemam ništa protiv.

Alojzije Stepinac je bio kardinal i zagrebački nadbiskup koji je tokom Drugog svetskog rata bio poznat po svojoj saradnji sa Ustašama i otvorenoj podršci koju je pružao u formiranju NDH. Osim toga, podržavao je poglavnika NDH, Anta Pavelića jer je smatrao da Srbi i Hrvati nikako ne mogu da žive u jednoj državi.

„Sve u svemu, Srbi i Hrvati su dva sveta, severni i južni pol, i nikada neće moći da budu zajedno, osim ako se ne dogodi božje čudo. Šizma Istočnog pravoslavlja je najveće prokletstvo u Evropi, čak veće od protestantizma. Tu nema morala, principa, istine, pravde, časti“, napisao je Stepinac u svom izveštaju Vatikanu, od 28. marta 1941. godine, u kojem se jasno odredio prema Srbima i srpskom pitanju u NDH.

IN4S: Miraš opet Srbin - "Mi kao pravoslavci, srpska crkva"?!

Novu Miraševu „odiseju“ po „lijepoj njihovoj“ obilježila su dva raspopova iskaza, koja svakako predstavljaju nove „bisere“ u njegovoj „lapsus-kruni“.

1. Očito da je Dedeić, bez ičijeg znanja i pristanka, reorganizovao Rimokatoličku crkvu, tvrdeći da je „Hrvatska katolička crkva“ učestvovala u razgovorima oko Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori.

Naravno, prenebregao je činjenicu da takva crkva ne postoji, a da u Crnoj Gori djeluju Barska nadbiskupija i Kotorska biskupija, kao dio Katoličke crkve.

2. Svakako, mnogo interesantnije i zabavnije jesto to što je veseli Miraš, opet bez ičijeg znanja i dopuštenja, odlučio da se vrati pod okrilje Srpske pravoslavne crkve i „prigrli“ vascijelo pravoslavlje.

Naime, objašnjavajući koje su sve vjerske zajednice učestvovale u preovorima, direktor NVO CPC na samom kraju kaže: „… I MI KAO PRAVOSLAVCI – SRPSKA CRKVA“.

(IN4S, espreso.rs)

Videti još: Milo Đukanović: Crna Gora treba da ima svoju pravoslavnu crkvu koja će okupiti i Srbe i Crnogorce kako bi učvrstila svoj nacionalni identitet i suprotstavila se mešanju iz Srbije