Početna strana > Hronika > Milo Lompar: Razgraničenje bi bilo "smokvin list" i prikriveni oblik priznavanja nezavisnosti Kosova
Hronika

Milo Lompar: Razgraničenje bi bilo "smokvin list" i prikriveni oblik priznavanja nezavisnosti Kosova

PDF Štampa El. pošta
subota, 13. jul 2019.

 Razgraničenje bi bilo „smokvin list“ i prikriveni oblik priznavanja kosovske nezavisnosti, izjavio je „FoNetu“ profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Milo Lompar i dodao da je za njega, kao predavača kulturne istorije Srba, kosovska komponenta jedna od stožernih za srpski kulturni i nacionalni identitet.

U serijalu razgovora „Kosinus“ Lompar navodi da se zalaže za zamrznuti konflikt zato što je, kako ocjenjuje, „stanje trenutno gore nego pre Briselskog sporazuma, ali je još uvijek bolje od onoga koje bi bilo posle priznavanja nezavisne kosovske države“.

Ne djeluje mi da je kompromis po pitanju Kosova u ovom trenutku moguć, kaže Lompar i ocjenjuje da nije logično očekivati da se taj problem može riješiti bez upliva svetskih sila.

„U ovom trenutku mi se čini da odnos još nije takav da bi se nešto moglo suštinski promijeniti, osim da se pronađe neki prikriveni oblik kako bi se sprovelo ono čemu se od početka teži u nastojanjima zapadne, odnosno američke moći – da Kosovo i Metohija budu priznati kao nezavisna država“, naveo je Lompar.

Atmosfera koja se kreira, teroristička nastrojenost ogromne većine medija, agresivan ton vlasti, podrška svjetskih sila apsolutno nedemokratskim oblicima ponašanja, kako ovde tako i na drugim tačkama gdje živi diskriminisani srpski narod, pokazuju da objektivnih uslova za razuman referendum nema“. Plašenje posledicama je „trik režima da se, protivno većinskoj volji naroda, iznudi rešenje koje je, zapravo, kapitulacija

Prema njegovom mišljenju, članstvo Kosova u UN je nedopustivo, a referendum vidi kao obavezu ukoliko se radi o promeni Ustava, mada sumnja u objektivnost čitavog procesa.

„Atmosfera koja se kreira, teroristička nastrojenost ogromne većine medija, agresivan ton vlasti, podrška svjetskih sila apsolutno nedemokratskim oblicima ponašanja, kako ovde tako i na drugim tačkama gdje živi diskriminisani srpski narod, pokazuju da objektivnih uslova za razuman referendum nema“, ocjenjuje Lompar.

On ukazuje da je plašenje posledicama „trik režima da se, protivno većinskoj volji naroda, iznudi rešenje koje je, zapravo, kapitulacija“.

„Posledice, kao što vidimo u slučaju Crne Gore ili Hrvatske, zavise od stepena tolerancije koji će zapadna, odnosno američka sila imati prema oblicima diskriminacije srpskog naroda, kako u Hrvatskoj i Crnoj Gori, tako i na Kosovu i Metohiji“, smatra Lompar.

Kada je u pitanju njegov lični i emotivni doživljaj Kosova, ističe da je tamo bio mnogo puta i da zbog prirode svoje profesije mnogo zna o tamošnjim manastirima.

„Čak znam više nego što bi oni koji bi priznali nezavisnost Kosova i Metohije i pomislili da postoji. Ono što sam ja zaboravio o Kosovu i Metohiji ono nisu ni znali“, zaključuje Lompar.

(IN4S-Danas)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner