Hronika | |||
Milo Đukanović u Savetu za ljudska prava u Ženevi: Crna Gora se suočava sa višestrukim udarima iznutra i spolja, ali stabilnost zemlje nije ugrožena |
ponedeljak, 24. februar 2020. | |
Predsednik Crne Gore je u Savetu za ljudska prava u Ženevi izjavio da se ta zemlja suočava sa višestrukim udarima iznutra i spolja. U svom obraćanju Đukanović tvrdi da su ta delovanja usmerena na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi, kako kaže, u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je Crkva bila iznad države i građana. Uz tvrdnje da je reč o Zakonu, kojim se, kako kaže, na liberalan način, u skladu sa najsavremenijim legislativnim standardima, učvršćuje sloboda veroispovjesti, uređuje pravni položaj verskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti Crkve od države, Đukanović je rekao da je postupak izrade tog zakonskog akta trajao pet godina. Tvrdi i da je tokom tog perioda sproveden, kako kaže, inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve verske zajednice u Crnoj Gori i relevantne međunarodne organizacije. U prvom redu je naveo Venecijansku komisiju za čije preporuke je rekao da su u potpunosti prihvaćene. Rekao je i da je tim zakonom zamenjen do tada važeći iz 1977. godine, iz perioda komunističke Jugoslavije. "Međutim, već u pripremi, a posebno nakon njegovog usvajanja Crna Gora se suočila sa optužbama od samo jedne verske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s veštim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševekovnu namenu", naveo je šef crnogorske države. Uz to, dodao je, u međunarodnim forumima, uključujući i ovaj dom, mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši verske slobode.
"Naravno, sve ovo ima svoju tipično balkansku predistoriju, o čemu nažalost nemam vremena da vas upoznam", rekao je Đukanović, koji je u Savetu za ljudska prava ustvrdio da je usvajanjem pomenutog zakona Crna Gora, kako je naveo, potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije. "Međutim, stabilnost naše zemlje nije ugrožena. Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje rešiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve verske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj", rekao je Đukanović, navodi se, između ostalog, u saopštenju njegovog Kabineta dostavljenom Tanjugu. Smatra da time Crna Gora čini dobro ne samo za, kako kaže, sebe i svoje građane, već šire potvrđuje da je koncept građanske, multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu moguć i održiv; da je jedini garant stabilnosti ovog ranjivog regiona. "Jednako tako, ukazujemo koliko je opasno prenebregavati realnost, igrati se osećanjima vernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava", naveo je crnogorski predsednik. (Tanjug) |