Početna strana > Hronika > Meri Vorlik: Pitanje statusa i granica Kosova je rešeno
Hronika

Meri Vorlik: Pitanje statusa i granica Kosova je rešeno

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 08. decembar 2011.

BEOGRAD - Ambasadorka SAD Meri Vorlik, tokom čijeg mandata su znatno unapređeni odnosi Srbije i SAD, bila je gost naše redakcije.

„Radujem se što ću s demokratskom vladom u Srbiji raditi na ostvarivanju nastojanja srpskog naroda da dostigne ekonomski prosperitet, završi evropske integracije i preuzme lidersku ulogu u regionu“ - ovo je bila prva poruka ambasadorke SAD Meri Vorlik kad je 22. januara 2010. stigla u Beograd. Skoro dve godine kasnije ima identičnu misiju - da, koliko je to u njenoj moći, unapredi odnose Srbije i SAD.

U ekskluzivnom intervjuu za Kurir Vorlikova govori o političkim, ekonomskim i privrednim vezama dve zemlje, ali i mogućnosti prevazilaženja određenih neslaganja, pre svega u vezi s Kosovom.

* Odnosi Srbije i SAD napredovali su otkako ste imenovani za ambasadora.

- Obamina administracija je naglasila da želi da dopre do balkanskih zemalja. Potpredsednik Bajden je na jednom od svojih prvih putovanja posetio region i jasno rekao da snažno podržavamo evropske aspiracije Srbije, kao i pristupanje Hrvatske EU, i da želimo da gradimo jake odnose na različite načine. Možemo da se slažemo i ne slažemo u vezi s nekim pitanjima, ali to nije prepreka za neke druge oblasti. I poseta državne sekretarke Klinton bila je pozitivna i pokazala podršku SAD dugoročnim interesima Srbije u evropskim integracijama. Navršava se 130 godina diplomatskih odnosa između naših zemalja. Nekad smo imali poteškoća, a nekad smo dobro sarađivali, i tokom oba svetska rata, ali i tokom hladnog rata. Sad ulazimo u pozitivne odnose, imamo dosta toga zajedničkog. Želimo da radimo u oblasti bezbednosti, ekonomije, veza između ljudi, da pronađemo ono u čemu zaista možemo da sarađujemo.

* Kako možemo da unapredimo odnose dve zemlje?

- Važno je da nastavimo da gradimo partnerstvo, ne samo između vladinih zvaničnika već i između privrednika, akademskih građana. Važno je da mladi ljudi putuju i uče u Evropi i SAD. Mislim da je značajno i da dovodimo mlade Amerikance ovde.

* Koliko naši sportisti doprinose popravljanju imidža Srba u SAD?

- Bez sumnje su vrsni sportisti poput Novaka Đokovića i Vlada Divca pravi ambasadori vaše zemlje. Oni na pravi način predstavljaju lice današnje Srbije i podstiču ljude da drugačije gledaju na Srbiju, da žele da je posete. Oni su odlični ambasadori dobre volje.

* SAD je pomogla sa nešto manje od milijardu dolara. Hoće li se ta pomoć nastaviti?

- Želimo da nastavimo tu vrstu pomoći, koja postoji već 10 godina. Naša pomoć ovde najviše se bazirala na izgradnji institucija koje su važne za proces integracija i pristupanja EU, kao i podršku lokalnim zajednicama, pomoć malim i srednjim preduzećima. Pokušavamo da usmerimo pomoć ka onim regionima Srbije kojima je pomoć najpotrebnija i pomognemo saradnju između opština. Na kraju će se naš program pomoći završiti, ali uvereni smo da Srbiji tada neće biti ni potreban i da će ona uz asistenciju EU nastaviti svoje reforme.

* Vaše kompanije do sada su uložile 1,6 milijardi u Srbiju. „Ju-Es stil“ je među najpoznatijima. Ima li još američkih firmi zainteresovanih za ulaganje u Srbiju?

- Ima. Čini mi se da svetska ekonomska kriza jenjava i američke kompanije žele da prošire svoje polje investiranja na ovaj region, i sve više gledaju ka Srbiji. Pre nekoliko meseci bila sam s ministrom Ćirićem na otvaranju fabrike konzervi „Bol pekidžing“ vredne 50 miliona dolara, koja je obezbedila dodatnih 400-500 radnih mesta. Pre dve nedelje s predsednikom Tadićem sam bila na otvaranju „Sajtela“. To je investicija u kol-centre koja će otvoriti 450 radnih mesta. Ima još kompanija koje žele da ulažu ovde, „DŽonson kontrol“ u Kragujevcu. Optimistična sam. Kompanije prepoznaju određene specifičnosti i pogodnosti koje Srbija daje svojom obrazovanom radnom snagom, tehničkim veštinama, jakim jezičkim veštinama. Naravno, važno je da Srbija može da se takmiči, da bude konkurentna drugim zemljama u regionu, jer investitori traže najbolje mesto za svoju investiciju.

* Da li smo sposobni da se takmičimo s Makedonijom, Bugarskom?

- Srbija ima određene prednosti i znam da su neki od ovih novih investitora, kad su razmišljali o svojoj investiciji, uzimali u obzir i druge zemlje u regionu.

* Šta je sa „Ju-Es stilom“? Svi znamo za teškoće koje su imali. Hoće li nastaviti da posluju i investiraju u Srbiju?

- Pratimo situaciju u kojoj se nalaze, baš kao i Vlada Srbije, koja čini sve što može kako bi im obezbedila uslove za nastavak poslovanja. Međutim, industrija čelika na globalnom nivou je u teškoćama, i konkurencija je velika.

* Očekujete li da će se ekonomska kriza produbiti?

- Kriza je dotakla sve zemlje u regionu i nezahvalno je prognozirati, ali čini mi se da smo na početku oporavka. Sigurna sam da je američka ekonomija jaka i da će ostati kompetitivna i igrati važnu ulogu na tržištima širom sveta. Jedna od inicijativa naše ambasade za dovođenje investitora u Srbiju je i odlazak s ministrom ekonomije Ćirićem i privrednicima u Vašington i Čikago sledeće nedelje, kako bismo investitorima predstavili potencijale koje Srbija ima. Nadamo se da će to pomoći kompanijama u obe zemlje da unaprede saradnju i da će otvoriti nove šanse za kompanije ovde.

* Zašto bi za Srbiju bilo dobro da uđe u NATO?

- NATO je najjača bezbednosna organizacija u svetu, koja je svim članicama i zemljama širom regiona donela dobro na polju bezbednosti, sigurnosti i prosperiteta. Odluke koje se tiču članstva u NATO su na srpskoj vladi i narodu, ali uvereni smo da je prednost biti član ovakve organizacije. Učešće Srbije u Partnerstvu za mir i mirovnim operacijama pokazuje njenu posvećenost globalnom miru i sigurnosti. Ključna poruka je da su vrata članstva u NATO otvorena i sigurna sam da će Srbija, onog trenutka kada odluči da uđe, biti dobrodošla.

* Mislite li da smo dovoljno učinili u procesu evropskih integracija i hoćete li i ubuduće podržavati naše evropske integracije?

- SAD ostaje privržena podršci evropskim integracijama Srbije. Mišljenje članica EU je neujednačeno. Čini se da je mišljenje EK u oktobru jasno pokazalo da je Srbija napravila progres u unutrašnjim reformama i ostvarivanju saradnje s Hagom. To su veoma važna dostignuća i koraci koji su napravljeni. Znate i da EU na visoko mesto stavlja dobre komšijske odnose, i tu je Srbija napravila napredak. Važno je da se taj napredak nastavi i da se poprave odnosi s Kosovom. Vidimo da dijalog pod pokroviteljstvom EU beleži određeni napredak. Ima još posla. Dobijanje statusa kandidata je odluka koju zemlje članice EU treba da donesu i uverena sam da je u najboljem interesu Srbije da ostane posvećena svom putu i osigura da se svi regionalni problemi reše.

* U poslednjem izveštaju Ban Ki Muna napisano je da se broj napada na manjine na Kosovu povećao. Šta SAD, u saradnji sa drugim zemljama, mogu da učine da se Srbi na Kosovu osećaju bezbednije, pored onoga što sada rade preko Euleksa i Kfora?

- Važno je da sve strane ostanu posvećene mirnom rešavanju problema. Da prestane nasilje na Kosovu, i nad stanovništvom i nad pripadnicima Euleksa. Žao mi je što je nedavno bilo nasilja i napada na pripadnike Kfora. Važno je da se ovakvi incidenti spreče. Da postoji jaka saradnja s međunarodnom zajednicom i da se problemi rešavaju na miran način. Da se, kad je reč o pravu, dozvoli Euleksu da ispuni svoje dužnosti.

* Koliko je važan dogovor o prelazima od pre nekoliko dana?

- Važan je i čekamo njegovu implementaciju. Takođe, dobro je što se barikade sklanjaju i saradnja s Kforom popravlja. Ima još posla koji treba završiti u vezi sa sklanjanjem barikada kako bi Kfor i Euleks mogli slobodno da se kreću. Pozdravljamo i poziv predsednika Tadića i zvaničnika Vlade na uklanjanje barikada i mirno rešenje ove situacije.

* Mislite li da bi autonomija dugoročno bila dobro rešenje za Srbe na severu Kosova?

- Pozicija SAD u vezi s Kosovom je dobro poznata. Mislimo da je pitanje statusa i granica Kosova rešeno pre određenog vremena. Važno je da se na zahteve svih ljudi na Kosovu odgovori na konstruktivan način, koji dozvoljava Ustav Kosova i u obliku određene vrste autonomije za manjine, kao što se dešava na jugu pokrajine. Jasno je, međutim, da ima još posla. Vraćanje dijalogu između Beograda i Prištine vidimo kao sredstvo za osiguravanje rešavanja mnogih pitanja između Kosova i Srbije i problema kosovskih Srba.

* Može li SAD da pomogne u očuvanju srpskih manastira i druge crkvene imovine, od čega je većina u enklavama?

- SAD su dale milion dolara kao pomoć da se sačuvaju srpska kulturna dobra na Kosovu, uključujući i manastir Gračanicu. Podržavamo napore da se osigura bezbednost svih ljudi na Kosovu, uključujući i groblja kao verska i kulturna mesta. To je veoma važna tema. Treba imati razumevanja i poštovanja za sve ljude i njihovo kulturno nasleđe. Znamo da je Srbiji veoma važno da se ta mesta zaštite i očuvaju.

* Kada odete iz Srbije, šta će vam ostati u sećanju na Beograd i Srbiju?

- Imala sam veoma pozitivno mišljenje od prvog dana. Srbi su veoma prijateljski raspoloženi, veoma gostoljubivi i dobri domaćini. Odavde ću poneti dobro osećanje i optimizam i pozitivno mišljenje o Srbima, posebno onima koje sam ovde srela i upoznala, s kojima sam sarađivala. Otići ću sa određenim osećajem optimizma za vašu zemlju. Jasno je da ima još mnogo posla, ovo je region u tranziciji, ali čini mi se da se zemlja kreće u dobrom pravcu, da ima jasnu evropsku orijentaciju i saradnju s partnerima širom sveta.

* Kako vidite ulogu medija u razvoju demokratije i imaju li političari pravo da kritikuju njihov rad?

- Mediji imaju važnu ulogu u izgradnji demokratskog društva u celom svetu. Isto tako je važno da novinari mogu slobodno da rade. Kako na Bliskom istoku, tako i ovde u Srbiji, ima mnogo hrabrih novinara koji su spremni da otvoreno pišu o raznim temama. Verujemo da novinari treba da budu poštovani i zaštićeni. Kad je reč o političarima, svaki pojedinac ima pravo da razmišlja da li je neki medij manje ili više nezavisan. U SAD imamo ceo spektar medija s različitim mišljenjima. Kao što sam rekla, smatram da je važno da nezavisni mediji budu u mogućnosti da rade svoj posao, da izveštavaju iskreno i slobodno. Mislim da nije adekvatno da ih političari kritikuju, ali kao što sam rekla, postoji ceo spektar medija.

* Kako komentarišete rezultate izbora u Hrvatskoj i Sloveniji, gde su pobednici SDP, odnosno mlada stranka Srbina Zorana Jankovića?

- Pratila sam izbore. Videla sam da je predsednik Tadić već čestitao pobednicima u obe zemlje i rekao da se Srbija raduje što će sarađivati sa obe vlade. Već to su pozitivni signali iz ovih zemalja. Vidim da iz Hrvatske poručuju da su im EU i dobri odnosi u regionu među prioritetima, što je dobar i ohrabrujući znak koji će koristiti i Srbiji.

Ambasadorka Vorlik je imala priliku da razgleda panoe na kojima su prikazane neke od naslovnih strana Kurira, ali i akcije koje je naš list pokretao. Posebno se interesovala za akciju pomoći obolelima od dijabetesa, čiji je glavni promoter bio doskorašnji košarkaš Crvene zvezde, Amerikanac Adam Morison.

- Sjajno! Mislim da je veoma važno skrenuti pažnju na ovako nešto - prokomentarisala je ambasadorka.

(Kurir)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner