Hronika | |||
Kina pretekla Nemačku na mestu najvećeg svetskog izvoznika |
utorak, 15. septembar 2009. | |
Ovog leta najmnogoljudnija zemlja pretekla je na listi eksportera i Nemačku, a do 2017. prestići će i Ameriku na spisku najvećih i najjačih ekonomija Za nekoliko godina Kina će postati najveća svetska ekonomija. Do tog cilja ta najmnogoljudnija zemlja sveta prolazi kroz pojedine etape i polako ruši do juče nezamislive granice. Kina je u 2007. pretekla SAD u robnom izvozu i postala drugi svetski eksporter. Bila je odmah iza neprikosnovene Nemačke. Prošle godine se, međutim, sasvim primakla Nemačkoj zabeleživši samo 2,5 odsto manju vrednost izvoza, da bi u razdoblju januar–jul ove godine postala vodeći svetski izvoznik pretekavši i Nemačku, kaže za naš list dr Miroslav Zdravković, urednik sajta ekonomija.org. Da kineska ekonomija grabi krupnim koracima ka liderskoj poziciji svedoče i podaci MMF-a. Kineska ekonomija je 1980, mereno kupovnom snagom valuta a ne tekućim kursevima, činila svega 8,9 odsto američke. Već 1990. dostiže 15,7, u 2000. je na 30,6, a prošle godine se primakla na 55,5 procenata. Ove, 2009, procenjuje se da će biti 60,8, a ne tako daleke 2014. i svih 85,3 odsto. Ekstrapolacijom stopa rasta iz godina koje prethode dolazimo, kako tvrdi Zdravković, do podatka da će u 2017. godini Kina postati najveća svetska ekonomija. Prema ranijim statističkim podacima MMF-a, trebalo je da već 2009. Kina postane najveća ekonomija, ali je njeno učešće oboreno na osnovu istraživanja Svetske banke o kupovnoj snazi domaćih valuta u 2005. Po tom istraživanju, utvrđeno je da je kineski nivo cena za oko 40 odsto veći u odnosu na ranije procene i shodno tome je smanjen njen udeo u svetskoj ekonomiji u saopštenju za april 2008. godine. – Da li je do toga došlo pukim statističkim i metodološkim promenama ili zato što se nekome ti podaci nisu dopali, u ovom času nije mnogo važno. To čak ni Kinezima ne smeta mnogo. Oni, dugoročno, znaju kuda idu. Naša je nevolja što mi od njih ništa nismo naučili, a kamoli postavili temelje izvozne i razvojne strategije, nego se i dalje batrgamo u nemoći šta strancima da prodamo – naglašava naš sagovornik i dodaje da ni ovo zatišje u svetskoj ekonomiji nismo iskoristili za nove tehnologije i izvozne poslove. Udeo Kine u svetskoj ekonomiji povećan je sa dva odsto 1980. na 11,4 procenata u 2008. Zdravković očekuje da će 2014. dostići 15,5 odsto. Udeo SAD je u svetskom eksportu pao sa 22,4 u 1980. godini na 20,7 odsto prošle godine. Očekuje se da će u 2014. godine biti 18,4 procenta. Kada se posmatra standard građana meren kupovnom snagom valuta, prosečan Kinez je 1980. godine bio 50 puta siromašniji od prosečnog Amerikanca (ne računajući raspodelu bogatstva i prihoda unutar zemalja). Taj jaz je 1990. sveden 29, a u 2008. na osam puta. Procene za 2014. kažu da će prosečan Kinez biti pet puta siromašniji od Amerikanca. U odnosu na prosečnog građanina Srbije, prosečan Kinez je 2000. bio siromašniji 58, u prošloj godini 45, a u 2014. očekuje se da će biti siromašniji za svega 26 procenata. A mi, kaže, na kraju Zdravković, i dalje pričamo o Evropi bez alternative i nekakvom strateškom partnerstvu s Kinom. Dometi te i takve politike, ističe, sasvim se drugačije vide kada se stave u kontekst hladnih brojki, koje ni po čemu nisu ohrabrujuće za nas i našu ekonomiju. (Politika) |