Početna strana > Hronika > Janez Kopač: Taksa na CO2 biće uvedena najkasnije do 2025. u regionu Zapadnog Balkana
Hronika

Janez Kopač: Taksa na CO2 biće uvedena najkasnije do 2025. u regionu Zapadnog Balkana

PDF Štampa El. pošta
sreda, 24. novembar 2021.

Najkasnije do 2025. godine u zemljama Zapadnog Balkana biće uvedena taksa na ugljen-dioksid, izjavio je Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

Janez Kopač je za sledeći utorak najavio održavanje Ministarskog saveta Energetske zajednice u Beogradu na kojem će biti usvojeno više direktiva Evropske unije, među kojima su najvažnije o energetsko-klimatskoj politici, obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Direktiva o energetsko-klimatskoj politici odnosi se, kako je naveo, i na pripremu nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NEKP).

Kao veoma važnu tačku dnevnog reda Ministarskog saveta on je istakao diskusiju o planu dekarbonizacije.

Taj dokument, koji bi trebalo da bude usvojen na Ministarskom savetu, predviđa uvođenje takse na CO2 u regionu najkasnije 2025, istakao je Kopač za televiziju N1 posle održavanja Parlamentarnog plenuma Energetske zajednice u Beogradu.

Uvođenje takse na CO2 najbolji način da se ekonomija i energetika dekarbonizuju

Uvođenje takse je, prema njegovim rečima, najbolji i praktično jedini način da se ekonomija, energetika i ostali sektori okrenu većoj upotrebi obnovljivih izvora energije i primeni mera za energetsku efikasnost.

Iako je to porez, to su i dodatni prihodi koji se mogu upotrebiti za potrebe te tranzicije i za finansiranje transformacije regiona uglja, koji na duži rok moraju naći neke nove delatnosti kojima će se baviti, objasnio je Kopač, kojem 1. decembra ističe mandat na ovoj funkciji.

Kopač je istakao da je uvođenje takse na CO2 na nacionalnom nivou bolje rešenje od prekogranične takse na ugljen-dioksid 

Energetska tranzicija će sigurno trajati do 2050.

Kopač je ponovio da je uvođenje takse na CO2 na nacionalnom nivou bolje rešenje od prekogranične takse na ugljen-dioksid (eng. carbon border adjustement mechanism), koju je EU najavila za 2026. U prvom slučaju, dodao je, novac ostaje u zemljama koje ga uvedu, a u drugom ide u evropski budžet.

Kopač je naveo da je energetska tranzicija dugoročni proces, i da je jasno da će u Srbiji još decenijama raditi termoelektrane na ugalj.

Tranzicija će trajati skoro sigurno do 2050, naglasio je Kopač.

(Balkan Green Energy News)

 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner