sreda, 11. april 2018. | |
Demokratija u Srbiji već četvrtu godinu beleži pad, a pogoršanje je zabeleženo u svim posmatranim kategorijama - od nezavisnosti medija i civilnog sektora, do državnog upravljanja i lokalne vlasti, pokazao je novi godišnji izveštaj Fridom hausa "Zemlje u tranziciji" o stanju demokratije u bivšim komunističkim zemljama. Izveštaj kojim je obuhvaćeno 29 zemalja Centralne i Istočne Evrope i Centralne Azije, pokazao je da je zabeleženi pad demokratije u posmatranim zemljama najveći od pokretanja projekta 1995. godine. Situacija je pogoršana u 19 od ukupno 29 zemalja, među kojima je, već drugu godinu, više konsolidovanih autoritarnih režima nego konsolidovanih demokratija. Srbija je, zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom, Mađarskom, Rumunijom i Bugarskom, svrstana u grupu "polukonsolidovanih demokratija", ali je sa ukupnim skorom od 3,96 (na skali 1 do 7, pri čemu je 1 najbolja ocena) najlošije ocenjena u toj grupi. Fridom haus: Izborni uslovi u Srbiji sve gori Kada je reč o Balkanu, u izveštaju se ocenjuje da je demokratija napredovala od 2005. do 2010. godine, ali je sada u opadanju, sa izuzetkom Makedonije, nakon obećavajuće promene tamošnje vlasti. Vlasti "osobe s neformalnom moći koja prevazilazi njihove mandate" "Disfunkcionalni institucionalni aranžmani" koče napredak BiH i njeno približavanje EU, dok su Srbija i Crna Gora među osam zemalja kojima vladaju "osobe s neformalnom moći koja prevazilazi njihove mandate", navodi se u izveštaju. "Aleksandar Vučić u Srbiji i Milo Đukanović u Crnoj Gori zarobili su svoje države, pretvarajući ih u mehanizme koji služe za jačanje njihovih partija", navodi se u izveštaju i dodaje da je nacionalističko podstrekivanje koje je dovelo do sukoba u Jugoslaviji, ponovo omiljeni rečnik političara. U izveštaju se navodi i da iako je EU (u novoj strategiji proširenja) izdvojila Srbiju i Crnu Goru kao "predvodnike" u procesu pristupanja, predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavlja da učvršćuje vlast. Vučić ponizio institucije zamenivši poziciju premijera predsedničkom funkcijom Prošle godine Vučić se "rokadom" prebacio iz premijerske u predsedničku fotelju, a potom odabrao novog premijera sa ograničenom vlašću. Takvi manevri podrivaju ustavni poredak i nezavisnost institucija vlasti u zemlji, ocenjuje se u izveštaju. Predsednik Vučić je, kako ocenjuje Fridom Haus, prošle godine ponizio institucije zamenivši poziciju premijera predsedničkom funkcijom. „U srpskom parlamentarnom sistemu premijer je moćnija izvršna vlast. Ali Vučić je, nakon što je postao predsednik, lično odabrao svog naslednika na mestu premijera i nastavio da obavlja svakodnevne državne poslove iz kabineta predsednika suprotno Ustavu“, piše u izveštaju. Kada je reč o regionu, Slovenija je jedina bivša jugoslovenska republika koja je svrstana u kategoriju "konsolidovanih demokratija". Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija, zajedno s Albanijom, svrstane su u "tranzicione vlade ili hibridne režime". Od ukupno 29 posmatranih zemalja, kao "konsolidovane demokratije" ocenjene su Slovenija, Slovačka, Češka, Poljska, Letonija, Litvanija i Estonija (7). Srbija „polukonsolidovana demokratija“ "Polukonsolidovane demokratije" su Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Bugarska, Rumunija i Madjarska (6). U grupi "tranzicionih vlada ili hibridnih režima" su BiH, Kosovo, Makedonija, Albanija, Ukrajina, Moldavija i Gruzija (7). Najbrojnija je grupa zemalja koje su ocenjene kao "konsolidovani autoritarni režimi" - Rusija, Belorusija Kazahstan, Turkmenistan, Uzbekistan, Kirgizija, Tadžikistan, Azerbejdžan i Jermenija (9). Fridom haus je nezavisna organizacija koja se bavi širenjem slobode i demokratije širom sveta, analizirajući prepreke i zagovarajući veća politička prava i građanske slobode. (Beta) |