Fedova operacija Tvist nije pomogla, Volstrit potonuo 2,5 posto

Dow Jones indeks pao je 283 boda, ili 2,49 posto, na 11.124 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,94 posto, na 1.166 bodova, a Hasdaq indeks 2,01 posto, na 2.538 bodova.

Kao što se očekivalo, čelnici američke središnje banke najavili su jučer, nakon dvodnevne sjednice, nove monetarne mjere za poticanje gospodarstva.

Fed će restrukturirati svoj portfelj državnih obveznica, vrijedan 2.800 milijardi dolara, pri čemu bi za 400 milijardi dolara povećao udjel dugoročnih obveznica i tako izazvao smanjenje dugoročnih kamatnih stopa.

No, nove poticajne mjere Feda u tzv. 'Operaciji Tvist' nisu ohrabrile ulagače jer se plaše da ovaj pokušaj, posljednji u nizu koji je zaredao od recesije 2008. godine, neće znatnije utjecati na gospodarstvo, koje u posljednje vrijeme stagnira.

Na slabost američkog gospodarstva ukazao je i Fed. Poručio je, naime, „da posljednji podaci ukazuju na nastavak slabosti tržišta rada i povišenu stopu nezaposlenosti“.

Još je snažnije odjeknula poruka središnje banke da „postoje značajni rizici slabljenja gospodarskih izgleda, uključujući i deformacije na globalnim financijskim tržištima“.

Uz poremećaje na financijskim tržištima i visoku nezaposlenost, Fed je naveo i druge probleme koje nije lako riješiti: slabo tržište nekretnina i skroman rast potrošnje stanovništva.

„Poruka o 'značajnim rizicima' vjerojatno je najvažnija u osvrtu Feda. Što se, pak, poticajnih mjera tiče, dovoljno je reći da je Fed dosad pokušao potaknuti gospodarstvo s 1.000 milijardi dolara, a da se ono nije pomaknulo ni za pedalj“, kaže Alan Valdes, direktor u tvrtki DME Securities.

To je obeshrabrilo ulagače, pa su cijene dionica oštro pale.

Među najvećim je gubitnicima bio sektor osiguranja. KBW indeks tog sektora potonuo je 5,2 posto zbog strahovanja da bi 'Operacija Tvist' mogla smanjiti zarade osiguravajućih kuća, koje znatno ovise o prinosima na obveznice.

A nakon priopćenja Feda, prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice pali su na 1,86 posto, najnižu razinu u više od 60 godina.

Oštro je jučer, 5,5 posto, potonuo i KBW indeks bankarskog sektora, što je, među ostalim, posljedica odluke Mudisa o smanjenju rejtinga velikim bankama, kao što su Bank of America, Wells Fargo i Citigroup. Mudis, naime, smatra da ubuduće vlasti neće biti spremne pomoći bankama, kao što su to učinile 2008. godine, ako se nađu u financijskim problemima.

Nakon Fedove poruke o 'značajnim rizicima slabljenja' oštro je, za 1 dolar, pala cijena nafte, na 85,90 dolara po barelu, jer bi slabljenje američkog gospodarstvo moglo smanjiti potražnju za 'crnim zlatom'.

Zbog toga su se, pak, pod pritiskom našle dionice u energetskom sektoru, a znatno su pale i cijene u industrijskom te trgovačkom sektoru.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,40 posto, na 5.288 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,47 posto, na 5.433 boda, a pariški CAC 1,62 posto, na 2.935 bodova.

(bussines.hr)