Početna strana > Hronika > Evropska komisija: U javnom diskursu u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma
Hronika

Evropska komisija: U javnom diskursu u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma

PDF Štampa El. pošta
utorak, 15. maj 2018.

 ZAGREB - U javnom diskursu u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, upozorava se u novom izveštaju Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije Saveta Evrope (ECRI).

Izveštaj, koji analizira zakonski okvir, rasistički i homo/transfobni govor mržnje, nasilje i politiku integracije, upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima, prenosi Hina.

Izveštaj je pripremljen nakon poseta predstavnika ECRI Hrvatskoj u aprilu 2017, a odnosi se na period do 7. decembra 2017.

"Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira, a glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima.

U regionalnim medijima i na internetu uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Dešavaju se i fizički napadi na te grupe, kao i na njihovu imovinu", navodi se u izveštaju.

ECRI kritikuje neodgovarajući odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije, jer je se to često ne smatra krivičnim delom, a većina slučajeva govora mržnje i nasilja motivisanog mržnjom tretira se kao prekršaj.

Iako ECRI hvali poboljšanu zakonsku zaštitu od govora mržnje zahvaljujući izmenama krivičnog zakona, koji uključuje novu odredbu o kriminalizaciji nasilnog ponašanja na javnim mestima i kažnjava osnivanje ili vođenje grupa koje zagovaraju rasizam, ističe i da se propisi protiv mržnje retko primenjuju, a kao razlog za to navodi se neznanje i nestručnost tela za sprovođenje zakona i pravosudnih tela.

"Odgovori hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu se smatrati u potpunosti primerenim. Vlasti retko upućuju bilo kakve poruke protiv govora mržnje. Krivični progon lako se odbacuje i većina slučajeva govora mržnje i nasilja motivisanog mržnjom tretira se kao prekršaj. Odredbe o rasističkoj motivaciji kao otežavajućoj okolnosti takođe se retko primenjuju zbog manjka znanja i stručnosti u pravosuđu u prepoznavanju govora mržnje", stoji u izveštaju.

Od preporuka hrvatskim vlastima, dve bi trebalo prioritetno sprovesti jer će ECRI to proveriti za dve godine.

U prvoj se kaže da bi hrvatske vlasti trebalo da uvedu obvezno obrazovanje o ljudskim pravima u sklopu građanskog vaspitanja u celokupni školski sistem, posebno kada je reč o ravnopravnosti i zabrani diskriminacije.

Osim toga, ECRI ističe da bi hrvatski političari i visoki zvaničnici, kao i političke stranke, trebalo da osuđuju govor mržnje i da promovišu toleranciju.

Potrebno je, takođe, doneti akcioni plan za suzbijanje homofobije i transfobije u svim područjima svakodnevnog života, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu zaštitu, stoji u izveštaju.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner