Početna strana > Hronika > Elen Goldstin: U Srbiji postoji još mnogo toga što je u javnom sektoru, a zapravo ne pripada tamo
Hronika

Elen Goldstin: U Srbiji postoji još mnogo toga što je u javnom sektoru, a zapravo ne pripada tamo

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 29. septembar 2016.

 BRISEL - Od Srbije očekujemo da obezbedi poslovno okruženje svetskog kvaliteta, poručuje direktorka Svetske banke za Jugoistočnu Evropu Elen Goldstin.

Ona ističe da je poslovno okruženje svetskog nivoa važno da "bi se oslobodila snaga privatnog sektora", a to je, dodaje, jedan od prioriteta privrede Srbije u narednom periodu.

"Zato je i potrebno da poslovno okruženje bude dobro ne samo u balkanskim okvirima, već da bude na svetskom nivou", rekla je Goldstin u razgovoru za Tanjug.

Goldstin je, prilikom prezentacije poslednjeg redovnog ekonomskog izveštaja Svetske banke za zemlje Zapadnog Balkana u Briselu navela još četiri uslova, odnosno zadatka, osim oslobađanja snage privatnog sektora, za koje SB smatra da ih Srbija mora ispuniti kako bi njena privreda napredovala u narednom periodu.

Jedan od zadataka je i završetak tranzicije ka tržišnoj ekonomiji.

"Postoji još mnogo toga što je u javnom sektoru, a zapravo ne pripada tamo. Zato su rešavanje pitanja preduzeća u drzavnom vlasništvu i smanjenje glomaznog i neefikasnog državnog aparata od ključne važnosti", objašnjava Goldstin.

Važni zadaci ekonomske politike za Srbiju su i uklanjanje prepreka za rad i učestvovanje na tržištu rada, kao i bolja povezanost Srbije sa tržištima regiona, Evrope i sveta.

Goldstin kaže da se potreba veće povezanosti ne odnosi samo na Srbiju, već da to važi i za zemlje u okruženju.

Zato Svetska banka, ističe, predlaže i Srbiji i zemljama regiona da ostave prošlost po strani, jer su, tvrdi, najvažniji privredni rast i radna mesta, posebno za mlade.

Zemlje Zapadnog Balkana nisu dovoljno dobro integrisane ni u okvirima regionalnog, ali ni na evropskom, odnosno međunarodnom tržištu.

Ona pri tom potencira da bi cilj svih diskusija o regionalnoj saradnji trebalo da bude upravo integracija u veća tržišta.

"Male zemlja kao što su zemlje na Zapadnom Balkanu ne mogu da rastu brzo oslanjajući se isključivo na unutrašnje trižšte. Potreban im je prelaz ka privrednom rastu zasnovanom na izvozu i izlaz na veća tržišta kako bi se generisao jači privredni rast što bi dovelo do otvaranja novih radnih mesta za mlade", objašnjava Goldstin, uz opasku da je zadovoljna što vlasti na Zapadnom Balkanu prepoznaju važnost tog posla.

Kaže i da Svetska banka vidi i prepoznaje izuzetne napore, pre svega Srbije i Albanije u pravcu razvijanja bolje saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, te dodaje da je dobro što zemlje regiona same shvataju da su za njih najvažniji budućnost, poslovne mogućnosti, mladi i poslovi za mlade.

"To je ono što je zaista bitno. Mnoga pitanja iz prošlosti se mogu staviti na stranu upravo u cilju održavanja saradnje namenjene privrednom rastu i radnim mestima", kaže Goldstin u razgovoru za Tanjug.

Ona, međutim, podseća i na sve što je Srbija u međuvremenu postigla, a to su pre svega dobar privredni rast, primetno oživljavanje investiranja, rast izvoza, jačanje privatne i javne potrošnje, a posebno značajnim u ovom trenutku smatra činjenicu da je privredni rast pojačan, a nezaposlenost smanjena.

"To su sve odlične vesti za Srbiju", konstatuje Goldstin, navodeći i da Srbiju do kraja godine očekuje smanjenje deficita na oko 2,5 odsto, što, prema rečima eksperata Svetske banke, predstavlja impresivnu fiskalnu konsolidaciju u prethodne dve godine.

U tom smislu Goldstin kao osnovni izazov za Srbiju u narednom periodu vidi obavezu da održi i ubrza postojeći ekonomski rast i da osigura da taj rast obezbedi stvaranje novih radnih mesta, pogotovo za mlade.

(Tanjug)