Dritan Abazović: Ako treba da se konstituiše nova većina, nemam ništa protiv

 Premijer Dritan Abazović kazao je da nema ništa protiv toga da se konstituiše nova parlamentarna većina.

On je, odgovarajući na pitanja novinara u Nikšiću rekao da će, u vezi s inicijativom za izglasavanje nepovjerenja njegovoj vladi, poštovati sve što bude legitimna odluka Skupštine.

Ponovio je i da relaksirano čeka sjednicu 19. avgusta za kada je zakazano glasanje o nepovjerenju Vladi.

"Ako je neko mislio da ćemo da sprovodimo tuđe politike, zarad tuđih interesa, to mislim da su se prevarili. Vlada autonomno vodi politiku. Svi prioriteti Vlade koji su stavljeni na papir su realizovani. Što se tiče evropske agende sinoć nije dobila potrebnu podršku, neka traže krivca u onima koji su unijeli konfuziju gdje nije trebalo i koji nijesu ispoštovali jednostavan algoritam kako da dođemo do 54 ili do 81", kazao je Abazović, navodeći kako je nekome najvažnije pitanje Temeljni ugovor, opština Zeta, zaštita brda Gorica.

"Svi imaju svoje prioritete, ako treba da se konstituiše nova većina, nemam ništa protiv", kazao je Abazović.

Premijer je kazao da jedva čeka 19. avgust kada će u parlamentu na dnevnom redu biti inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi.

Ako ne prođe inicijativa o nepovjerenju Vladi, kako je rekao, već narednog dana može se vidjeti šta dalje da se radi.

"Ako se desi, mi ćemo se povući iz procesa i sačekati da ona većina koja se konstituisala napravi neku formu koja je možda bolja i održivija".

"Vjerujem da će biti zanimljivo. Građani treba da znaju mnoge stvari i mnoge istine. Te halucinacije koje mi kao društvo smo počeli da vjerujemo u događaje koji se nisu desile, u tvrdmnje koje nijesu činjenične - to je problem svih nas pojedinačno i jednog dijela medijske scene koji takve halucinacije kreira. Ljudi treba da čuju i drugu stranu i mislim ... Želim u državnom parlamentu, kada se otvori rasprava, da govorim o nekim pitajima", rekao je Abazović.

Medijske napise u kojima se njegovo ime dovodi u vezu sa Skaj aplikacijom nazvao je "halucinacijama".

"Moje ime se formalno pominje u medijima skoro 700 puta dnevno i to treba da znači nešto? To ne mogu da prihvatim kao činjenično. Što se konkretno tiče tog dijela i kako se konkretno došlo do njega, to je već nešto što je van zakona i o tome će biti malo priče", rekao je Abazović.

Posljednja šansa za "staru većinu"

Ako Vlada Dritana Abazovića preživi sjutrašnje glasanje o nepovjerenju, najvjerovatnije neće ono koje je, na zahtjev Demokratskog fronta (DF) i Demokrata, zakazano za 2. septembar.

Ishod sjutrašnje provjere podrške izvršnoj vlasti, koju je tražilo 36 poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), Liberalne partije (LP) i Demokratske unije Albanaca (DUA), zavisiće od Demokrata Alekse Bečića, koji su i juče indirektno nagovijestili spremnost da odmah glasaju za smjenu Abazovića.

”Ako naši organi i definitivno donesu odluku da oborimo Vladu, inicijativa DF-a koju smo podržali može ostati kao svojevrsna rezerva da kojim slučajem DPS ne odustane od inicijative za 19. avgust, ali i garancija da će se tada razrješenjem predsjednice Skupštine (Danijele Đurović) i definitivno srušiti neligitimina DPS - Građanski pokret (GP URA) - Socijalistička narodna partija (SNP) parlamentarna većina”, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokrata, Boris Bogdanović.

Sjednica Predsjedništva Demokrata, na kojoj će ta stranka odlučiti kako će se izjasniti, očekuje se danas.

DPS je s bivšim dugogodišnjim koalicionim partnerima podnio inicijativu nakon što je premijer Abazović, bez prethodne najave, početkom avgusta potpisao u Podgorici Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC). Oni tvrde da je, između ostalog i zbog toga, doveden u pitanje dalji nastavak procesa pridruživanja Evropskoj uniji (EU).

S druge strane, predlog koji su juče potpisala 32 poslanika DF-a, Demokrata, Demosa, Radničke partije (RP), Prave Crne Gore (Prave) i Ujedinjene Crne Gore (UCG), podnijet je nakon što je parlament, uprkos njihovom protivljenju, usvojio zakone kojima Zeta postaje samostalna opština. Oni, osim toga, Vladi zamjeraju “revanšizam”, “uvođenje države u političku nestabilnost”, “produbljivanje ekonomske krize”...

Za izglasavanje nepovjerenja Vladi, potrebna je podrška četrdeset jednog poslanika.

Iz DPS-a “Vijestima” su nezvanično kazali da ne namjeravaju da povuku inicijativu, nakon što je u parlament stigla nova.

Prema Ustavu Crne Gore ako Vlada dobije povjerenje, potpisnici predloga ne mogu podnijeti novi prije isteka tri mjeseca.

U međuvremenu, stranke vode konsultacije o ideji rekonstrukcije Vlade, koju je, ako njegov kabinet preživi petak, najavio Abazović, rekavši da će u izvršnu vlast biti pozvani svi sem oni “koji su sami sebe isključili”, aludirajući na DPS i SDP.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, DF je zainteresovan za rekonstrukciju i pokušava da ubijedi Demokrate da pristanu na to.

Zato, prema informacijama lista, incijativa o nepovjerenju koju su podnijeli ima dvostruku ulogu - da im omogući da izlobiraju podršku Demokrata i da Abazoviću “kupi” vrijeme za realizaciju obećanog.

Izvor “Vijesti” iz DF-a rekao je da se nada da Demokrate neće sjutra rušiti Abazovića s DPS-om.

”Logično je da, pošto su potpisali našu inicijativu, neće, zbog Temeljnog ugovora, glasati s DPS-om. Inicijativom dajemo 15 dana Abazoviću, dok ona ne dođe na provjeru, da proba da uspostavi komunikaciju i da završi stvari u vezi s rekonstrukcijom. Takođe, inicijativom nudimo Demokratama garanciju da će ponovo imati mogućnost da, kroz petnest dana, glasaju za rušenje Vlade ako Abazović ne ispuni što je obećao”, naveo je sagovornik.

Iz Bečićeve partije do sada su, na pomen ideje o “resetovanju” odnosa unutar većine (DF, Demokrate i GP URA) koja je prije dvije godine srušila DPS na izborima, odgovarali da do toga može doći isključivo ako Abazović podnese ostavku, a prije tri dana su saopštili da ukoliko se pojavi pisana inicijativa, koju je Abazović usaglasio sa najmanje 32 poslanika, "kao ozbiljan subjekt, koji ima devet poslanika, razmotrićemo i nju".

Aktuelna Vlada formirana je 28. aprila, i osim GP URA, čine je SDP, SNP, CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku, bez učešća u njoj, davao joj je DPS.

Nezavisno od ishoda sjutrašnjeg glasanja, poslanici će 2. septembra, takođe na predlog DF-a, Demokrata i njihovih partnera, odlučivati o razrješenju predsjednice Skupštine Danijele Đurović (SNP).

(Vijesti)