Hronika | |||
Dragomir Anđelković: Danas opozicija ima više medijskog prostora nego što su naprednjaci imali kada su došli na vlast; Zoran Panović: Izbori u Srbiji postaju deo tehnologije vlasti |
petak, 11. januar 2019. | |
Novinar i programski direktor Demostata Zoran Panović kaže da bi vlast eventualnim vanrednim parlamentarnim izborima "osvežila svoj mandat i kupila sebi koju godinu". Izbori ovde postaju deo tehnologije vlasti, a ne temelj demokratije, dodaje. Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da rešavanje pitanja Kosova ne vidi kao povod za izbore. Kome odgovaraju vanredni parlamentarni izbori ove godine? Hoće li povod za njihovo eventualno održavanje biti rešavanje pitanja Kosova ili nezadovoljstvo građana kojih je sve više na protestima?
Anđelković kao povod za vanredne izbore ne vidi rešavanje problema Kosova, kao ni eventualnu zabrinutost zbog protesta koji se pet subota održavaju u Beogradu. "Vlast je rekla da će svako rešenje za Kosovo biti potvrđeno na referendumu, rečeno je pitaće se narod, na način koji je jasan, radi se o referendumu. Prosto, to je pitanje za celu naciju. Ni na koji način ne povezujem izbore s kosovskim pitanjem. Vlast ima stabilnu većinu da se upusti u rešavanje kosovskog pitanja, a koje i ne deluje da je moguće da se uskoro reši", kazao je Anđelković u emisiji 360 stepeni. Kako je rekao, ne deluje mu ni da je vlast zabrinuta protestima. "Spremni su za izbore, ne deluje mi da je jezgro vlasti nervozno. Imaju visok rejting, vrlo lako bi se stvar završila", kazao je. U prirodi parlametarnog života je, kaže, da onaj ko proceni da mu odgovaraju izbori, ide na njih. "I u zemljama s tradicionalnom demokratijom, kao što je bio slučaj u Velikoj Britaniji, normalno je da vladajuća većina sve što joj je dopušteno koristi sebi u prilog", kazao je. Panović kaže da je razlog za enetualne vanredne izbore "kupovina vremena". "Na neki način izborima se osvežava mandat i kupuje koja godina unapred. Izbori ovde postaju deo tehnologije vlasti a ne temelj demokratije. Pokazuje se da je posle svakih izbora, demokratija sve gora. Podsetiću da se 2016. godine u noći tih izbora dešava incident sa Savamalom, i kada pogledamo situaciju od tada, sada je mnogo gore, pogoršana je atmosfera, gubi se bazična mogućnost komunikacije vlasti i opozicije oko elementarnih stvari", kaže Panović. Kako je naglasio, ne vidi se način kako će se povratiti situacija "da se vratimo u neku vrstu normalnosti". "Uvek samo govorio da bi vanredni parlamentarni izbori imali smisla samo kao izbori za ustavotvornu skupštinu. Ali, mislim da o tome niko ne razmišlja sada, to je totalno deveta rupa na svirali. Izbori su ovde taktičko pitanje. Vlast, iako ima najviše glasača, ima taj revolucionarni karakter, oni moraju da se zaokuže u svakoj mesnoj zajednici", kaže Panović. Vlast je, dodaje, imala sistem da napravi situaciju u nekoj manjoj opštini, na mikrosredini, i da sa angažmanom svih resursa ostvare astromnomske rezultate. "Teško je kada to prenosite na celu državu...Imamo situaciju iz Lučana. Ako tu tenziju držite na nivou cele države, to je teško", kazao je Panović. Poslednja šansa da se uspostavi dijalog, je, kaže, bio tzv. dijalog o Kosovu. "Koji se završio u besmislenim seansama, a pravi dijalog tu nikada nije ni postojao", rekao je. Ima li uslova za fer izbore? Na pitanje da li postoje fer uslovi za izbore, Anđelković kaže da "postoje taman onoliko koliko su postojali od obnavljanja višepartijskog sistema". "Danas opozicija ima više medijskog prostora nego kada su naprednjaci imali kada su došli na vlast, jer je tada postojala atmosfera za promenu", kazao je Anđelković. Dodaje da sada, ni pristalice Saveza za Srbiju ne veruju da mogu da pobede Vučića. Panović, međutim, smatra, da su poslednji protesti povratili samopouzdanje opoziciji. "...Ali i građanima. Kada bi se sad merilo, mislim da bi opozicija imala drugačiji odnos prema kritičkom mišljenju, bilo bi manje letargije", kazao je. Opozicija je, dodaje, temeljna institucija sistema koja se zasniva na parlamentarizmu. "U Grčkoj, kada je Cipras pravio dogovor s makedonijom oko imena, on je prvo pozvao lidera opozicije da mu obrazloži Prespanski sporazum. To je vrsta demokratske kulture. Mi ovde nemamo mogućnost da ovde sednu predsednik i opozicija. Pritom je spoljni faktor veoma bitan", kaže. Prema njegovim rečima, gubi se "supstanca demokratije" "A to je iole podnošljiva demokratska situacija u društvu. A mislim i da bi u situaciji koja je mnogo bolja i fer, Aleksandar Vučić pobedio. On je podigao lestvicu, i to je vrzino kolo iz kojeg nije lako izaći", kazao je Panović. Skup podrške Putinu Udruženje Centar za razvoj Beograda saopštilo je da će 17. januara na platou ispred Hrama Svetog Save u Beogradu organizovati skup podrške prijateljstvu Srbije i Rusije, na kojem će govoriti predsednici Srbije i Rusije, Aleksandar Vučić i Vladimir Putin. Nemamo zvaničnu podršku Vlade Srbije, niti vladajućih partija, rekao je novinarima direktor Centra za razvoj Beograda Vladimir Jestrović. On je izjavio da taj skup predstavlja promociju "ciljeva normalne i pristojne Srbije, koja radi ono što je u njenom interesu i interesu njenog naroda". Govoreći o skupu podrške, gosti emisije kažu da Putin svakako uživa veliko poverenje građana u Srbiji. "Istraživanja pokazuju da je Putin jako popularan u Srbiji, a za to postoji razlog - ne otima nam Rusija Kosovo, već zapadni faktori. Ne otima Rusija ingerencije Republici Srpskoj, Rusija pomaže Srbima u odbrani nacionalnih interese, a gleda i svoje, ali ti interesi korespondiraju s našim. tako da, i da niko ne organizuje doček Putina, mnogo njih bi izašlo na ulice da ga pozdrave", kazao je Anđelković. Panović kaže i da će skup, s jedne strane, biti potvrda da Vučić pokaže koliko je jak, a i da napravi jednu vrstu kontramitinga. "Vlast će i kroz prisustvo Putina pokušati da pokaže svoju dominaciju", rekao je Panović. (N1) |