Početna strana > Hronika > Dragan Šutanovac: Vreme je da budemo mudri, klima u Vašingtonu se polako menja
Hronika

Dragan Šutanovac: Vreme je da budemo mudri, klima u Vašingtonu se polako menja

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 18. avgust 2011.

MORAMO biti svesni da ne postoji ”ad hok rešenje” za problem Kosova. Uz mudrost i viziju treba da tražimo saveznike kako bismo došli do konačnog cilja koji će biti prihvatljiv za Srbiju. Jedan od važnih sagovornika su SAD. Klima u Vašingtonu polako se menja, postoji bolje razumevanje situacije u kojoj se Srbija nalazi i Prištini se više ne daje bezrezervna podrška, pogotovo ne za nasilne akcije. Na nama je da sada pokažemo strpljenje i odlučnost da probleme rešavamo diplomatski.

Ovo u intervjuu za ”Novosti” poručuje ministar odbrane i potpredsednik DS, koji se nedavno vratio iz višednevne posete SAD, gde je jedna od glavnih tema bila poslednja kriza na Kosovu.

- Trudio sam se da pojasnim šta se zaista desilo, kako Beograd vidi razvoj situacije u budućnosti i šta činimo da ne dođe do sukoba nesagledivih razmera.

* Jeste li stekli utisak da je Priština dobila ”zeleno svetlo” SAD za zauzimanje administrativnih prelaza?

- Nema nikakve dileme da one zemlje koje su priznale KiM, podržavaju Prištinu da uspostavi svoj pravni sistem na celoj teritoriji. Ali, način na koji su to hteli da urade nema podršku međunarodne zajednice. I za zvaničnike iz Vašingtona poslednji potezi Prištine bili su iznenađenje i nisu naišli na odobravanje.

* Kakvu konkretnu pomoć možemo da očekujemo od SAD?

- Na stranu to što se o pitanju statusa ne slažemo, ali Srbi na Kosovu moraju biti zaštićeni. Oko tog pitanja postoji razumevanje, i za to možemo da dobijemo podršku Amerike.

* Nemački šef diplomatije Vestervele upozorio je da nasilje može da se ponovi svakog časa - znači li to da međunarodna zajednica, ipak, ne drži stvari pod kontrolom na Kosovu?

- Već godinama upozoravam da je smanjenje snaga Kfora na Kosovu za nas neprihvatljivo sa aspekta bezbednosti i da, iako sve deluje mirno, uvek može da dođe do incidenata. Očigledno je da, čak, može doći i do oružanih sukoba. Dobro je što to sada uviđa i međunarodna zajednica, a pokazalo se da prištinske vlasti apsolutno kontrolišu albansko stanovništvo.

* Očekujete li onda da međunarodna zajednica izvrši jači pritisak na kosovske vlasti i da ”disciplinuju” Hašima Tačija?

- Dobro je da međunarodni zvaničnici shvataju da pitanje Kosova nije zatvoreno i da jasno stavljaju do znanja da onaj ko probleme pokušava da rešava nasiljem ne može da očekuje podršku velikih sila. Kosovo trenutno nije u fokusu ni Istoka ni Zapada, velike države imaju svoje probleme i Tači koristi taj vakuum. Ali, očigledno je da je ”slomio zube” u pokušaju da zauzme administrativne prelaze.

* Možemo li doći u situaciju da se ponovi ”Oluja” na severu Kosova? I u samoj Vladi bilo je disonantnih tonova o tome kako bi u tom slučaju trebalo postupiti?

- Niti postoji kapacitet kosovskih struktura za tako nešto, niti za to imaju podršku međunarodne zajednice. Mala je verovatnoća da do toga može da dođe. Podsećam da je 29. jula pre osam godina poslednji ruski vojnik napustio Kosovo. Od tog momenta, jedino je Kfor naš partner. I pored sve ljutnje na Kfor, koji je u pojedinim momentima bio zloupotrebljen od Tačija i prištinskih vlasti, on je faktor stabilnosti na Kosovu i verujem da takav scenario ne bi dozvolio.

* Ima li Vojska Srbije plan za takav scenario?

- Prvo, po Kumanovskom sporazumu, naša vojska nema pravo ulaska na KiM. Drugo, mislim da smo, i u ovim poslednjim događajima, dokazali sumnjičavima u međunarodnoj zajednici da je izvršena demokratizacija odbrambenih struktura i da je Vojska pod kontrolom civilne vlasti. Čekao se naš pogrešan korak, da uđemo u sukob s Kforom i međunarodnom zajednicom, a u toj situaciji bi se Tačijev plan potpuno ispunio. Radikalni potezi, ratne operacije, sila, mogu da nas odvedu u već viđeno. A gde god smo tako reagovali u prošlosti - Srba više nema. Nema sumnje da bi tako bilo i ovog puta.

* Koliko je moguće nastaviti dijalog u ovakvoj atmosferi?

- U septembru se nastavlja dijalog i nadam se da će se kroz njega doći do određenih rešenja koja će omogućiti normalan život ljudi na Kosovu. Treba da budemo strpljivi, da građani imaju poverenje u državne organe, da budemo složni, i pre ili kasnije će se stvari rešavati u našu korist. Verujem da će, bez obzira na to što se sada sa velikim delom Zapada ne slažemo o pitanju Kosova, Srbija vrlo brzo biti veoma važan partner u rešavanju velikih bezbednosnih izazova. Taj trenutak treba da iskoristimo i ponovo postanemo partneri sa onima koji su moćni i uticajni.

* Da li je ovo što se dešava na severu pokrajine samo uvertira u trenutak kada ćemo se suočiti sa formalnim izborom Kosovo ili EU?

- Ne mislim da će Srbija biti stavljena pred takav izbor. Uostalom, za mene evropske integracije nisu pitanje kandidature, već dostizanja standarda. Srbija treba da izgrađuje institucije, podiže svoje kapacitete, da se bori protiv korupcije i kriminala i da tako najbolje krči svoj put ka evropskim vrednostima. Pitanje datuma samog učlanjenja za mene je irelevantno.

* Poručujete li to da treba revidirati politiku u kojoj je EU najvažniji strateški cilj?

- Ne. Srbija bez EU nema perspektivu. Samo kažem da je sam čin učlanjenja manje važan od dostizanja standarda koji važe u Evropi.

* Ali, podrška građana za ulazak u EU iz godine u godinu pada, a i iz vaše stranke sve glasnije se čuju poruke o nefer odnosu Evrope, dvostrukim aršinima...

- Nesporno je da postoje dvostruki aršini, da bi EU jednoglasno osudila svakog političara iz Srbije koji bi hvalio optužene za ratne zločine, što nije slučaj sa Kosorovom! Ali, ne treba da se bavimo drugima, već sobom. Naš problem je to što mi mnogo snažnije navijamo protiv drugih, nego za sebe, jače se čuje zvižduk na tuđu himnu, nego pevanje naše. Ceo svet može za Srbiju da bude interesantan, ne samo EU.

* Većina stranaka vlasti već je otvoreno ušla u predizbornu kampanju. Na osnovu onoga što DS do sada jeste, odnosno nije uradila, mislite li da zaslužujete poverenje građana na sledećim izborima?

- Za mene je kampanja počela onog trenutka kada sam izabran za ministra. I u oblasti odbrane postigli smo dobre rezultate, kao što mislim da je to slučaj i sa ostalim ministrima iz redova DS. Međutim, suočili smo se sa problemima koje niko nije mogao da predvidi, od zemljotresa i poplava do ekonomske krize. I predsednik Tadić je rekao da je trebalo otvorenije da kažemo koliko je situacija teška i koliko kaiš mora da se steže.

* Može li to demokrate koštati dobrog izbornog rezultata?

- Svakako da može. Ali, zaista ne vidim ko bi te poslove mogao bolje da radi. Ne verujem da je Ilić sposoban da gradi Srbiju, da se Milanka Karić bori protiv kriminala i korupcije, da Vulin donosi moderne vrednosti ili da Vučić bude bolji gradonačelnik od Đilasa. Većini građana je to jasno, a svakako ćemo se truditi da u kampanji to još dodatno pojasnimo. Iza svih nas ima rezultata. Slušam kako Vučić ismeva most na Adi, a njegov vrhunac kao direktora ”Pinkija” bio je da uvede noćno kupanje.

* Malo ko od vaših partnera u vlasti ne pominje mogućnost vlade DS i SNS, koje često nazivate ”preobučenim radikalima”. Da li biste bili u takvoj vladi i da li je ona uopšte moguća?

- To je nespojivo. I Evropljane, koji drage volje ugošćavaju Nikolića i Vučića na svojim prijemima, probudilo je saznanje da su oni nepredvidivi partneri. Svi su bili iznenađeni odlukom o ”štrajku glađu”. Skrenuo sam pažnju partnerima iz EU da sam ubeđen da će Nikolić, ukoliko bude u prilici, štrajkovati i ispred Evropskog parlamenta, kako bismo brže ušli u Evropu.

* Postoji li opasnost da novi talas krize ugrozi započete projekte u reformi sistema odbrane?

- Od 2008, svake godine izdvaja se manje novca za vojsku, i to svakako urušava funkcionisanje, ali smo zahvaljujući veštom vođenju i velikim uštedama obezbedili sprovođenje kvalitetnih reformi, međunarodno priznatih. Mada, to ima svoje granice. Pojedini resursi, poput letelica, su istrošeni. Ipak, reforma je zaokružena, pojačavamo međunarodnu aktivnost, od jeseni naši vojnici idu u petu mirovnu misiju, u Liban. Uskoro ću boraviti u Indoneziji i Angoli, a 6. oktobra dolazi nam u posetu ruski ministar odbrane kada ćemo i potpisati sporazum o saradnji. I time ćemo pokazati da su za Srbiju važni i Istok i Zapad, da sa svim vodećim svetskim silama imamo taj nivo saradnje u oblasti odbrane, uključujući Kinu, Brazil, EU.

* Dinkić je, odlazeći iz Vlade, rekao da biste Đilas ili vi bili najbolji izbor za premijera. Da li biste prihvatili tu funkciju u sledećoj vladi?

- Trenutno nemam u fokusu bilo kakvu funkciju nakon izbora. Moj prioritet je da do kraja mandata završimo reformu koju smo započeli u resoru koji vodim.

(Večernje novosti)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner