Hronika | |||
Danas: Srbija iz EU dobila 1.600 puta više donacija nego od Rusije i Kine |
četvrtak, 25. avgust 2011. | |
Beograd - Evropska unija je od 2000. godine do danas dala Srbiji oko 1.600 puta više donacija nego što su to u istom periodu učinile Rusija i Kina, iako među građanima preovladava mišljenje da su ove dve zemlje, uz Japan, naši najdarežljiviji međunarodni partneri. Najveću bespovratnu pomoć dobijamo iz pretpristupnih fondova EU, koja je Srbiji u proteklih skoro 11 godina poklonila 2,68 milijardi evra, podaci su srpskih državnih organa. Na drugom mestu je Nemačka, koja je dala 714 miliona evra, dok su SAD donirale 582 miliona evra. Rusija i Kina i inače u svetu nisu poznate po svojim programima međunarodne pomoći, već s drugim državama prvenstveno posluju u ekonomiji, nude im povoljnije kredite i ohrabruju investiranje svojih kompanija, smatraju sagovornici Danasa Predrag Simić i Miodrag Radojević. Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja o podršci članstvu Srbije u EU, koje je vladina Kancelarija za evropske integracije sprovela u junu ove godine, čak 45 odsto građana smatra da je Japan najveći donator naše zemlje, njih 33 odsto misli da je to Rusija, a 31 odsto da su u pitanju pretpristupni fondovi EU. Slede Kina (19 odsto građana), Norveška (16 odsto) i Amerika (13 odsto). Međutim, najveći donator Srbije je EU, koja u ukupnoj međunarodnoj pomoći našoj zemlji učestvuje sa 48,7 odsto. Samo Evropska komisija je od 2000. do 2011. donirala 2,68 milijardi evra, od čega je za ovu godinu već izdvojila više od 29 miliona evra. S druge strane, prema podacima Kancelarije za evropske integracije, u ukupnoj pomoći Srbiji dve velike istočne sile, Kina i Rusija, učestvuju statistički neprepoznatljivo - iz Pekinga nam stiže 0,03 odsto bespovratne pomoći, a iz Moskve još manje, pa ove države nisu ni zavedene na listi „razvojnih partnera Srbije“, koja se može videti na internet sajtu Kancelarije. Posle fondova iz Brisela, na donatorskoj listi sledi Nemačka, koja je samo prošle godine Srbiji dala 41 milion evra bespovratne pomoći, a od 2000. ukupno 714 miliona evra. SAD su nam u protekloj deceniji poklonile ukupno 582 miliona evra, od čega 30 miliona u 2010. godini. Među najvećim donatorima je i Italija, koja je od 2000. dala Srbiji 273 miliona evra, od čega prošle godine 39,4 miliona. Švedska je 2010. poklonila 26 miliona evra, a ukupno poslednjih deset godina - 215 miliona evra. Norveška je od 2000. godine donirala ukupno 120 miliona evra. Japan je u 2010. izdvojio oko 7,5 miliona evra, a u protekloj deceniji ukupno oko 97 miliona. Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka, navodi za Danas da ni Rusija ni Kina u svetu nisu poznate kao zemlje donatori, već da one slede isključivo svoja strategijska pravila, s drugim državama negujući tesne komercijalne veze, što podrazumeva ekonomske odnose, trgovinu i investicije. Kako ističe, u srpskoj javnosti postoji predrasuda da Moskva i Peking mogu da budu alternativa Srbiji u odnosu na EU, „ali to sasvim sigurno nije slučaj“. „Potrebno je shvatiti da je Srbija vezana za Zapad. Na primer, svi naši veliki stručnjaci su se školovali, ili se trenutno školuju u zapadnim zemljama, a ne u Ruskoj Federaciji i Narodnoj Republici Kini“, naglašava Simić. Naš sagovornik navodi da se iluzija o velikom prijateljstvu s ovim državama završila posle petooktobarskih promena, „međutim, poslednjih godina se ta iluzija vratila, mada ne razumem zbog čega“. Miodrag Radojević, stručnjak Instituta za političke studije, objašnjava da Rusija i Kina nisu donatorske zemlje, i da „u tom smislu, teško odrešuju kesu“. On ističe da te dve zemlje nude kredite po povoljnim uslovima, kao i investicije svojih kompanija. Prema njegovom mišljenju, građani Srbije imaju percepciju da je šteta zbog bombardovanja 1999. nesrazmerna donacijama zapadnih zemalja, odnosno da su bespovratna sredstva licemerna, jer ne mogu nadoknaditi posledice tog događaja. „Takođe, građani smatraju da su EU, SAD i druge zapadne zemlje najveći zagovornici nezavisnosti Kosova i da je zbog toga nemoguće da one budu naši najveći donatori. Građani misle i da te donacije nisu dovoljno transparentne, jer često završe u pogrešnim rukama“, navodi Radojević. (Danas) |