Početna strana > Hronika > Danas se obeležava Dan slovenske pismenosti i kulture
Hronika

Danas se obeležava Dan slovenske pismenosti i kulture

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 24. maj 2020.

 BEOGRAD - Danas je Dan slovenskih prosvetitelja Ćirila i Metodija, Grka iz Soluna, osnivača slovenske književnosti i tvoraca prvog slovenskog pisma - glagoljice. To pismo su stvorili prilagođavanjem grčke azbuke slovenskim glasovnim potrebama na koje su preveli više crkvenih knjiga.

Širenje pismenosti kod Srba tesno je povezano sa širenjem hrišćanstva. Sve je počelo 862. godine, na zahtev velikomoravskog kneza Rastislava, koji je od vizantijskog cara Mihaila tražio učitelje koji će da propovedaju na narodnom jeziku.

Idealni za taj posao bili su učeni filosof Konstantin i njegov brat, iguman Metodije, rodom iz Soluna, u čijoj je okolini živelo mnoštvo Slovena. Braća su znala njihov jezik. Zvanično, Sloveni do tada nisu imali pismo, pa su Solunska braća sastavila azbuku (glagoljicu), pomoću koje su prevela jevanđelja na slovenski jezik. Sa tim prevodima krenuli su u moravskopanonsku misiju – prosvetiteljsko delo među slovenskim narodima. Sa knjigama koje je tamošnji narod razumeo, propoved hrišćanstva išla je mnogo lakše.

Prevodili su i druge bogoslužbene knjige, i služili su liturgiju na slovenskom jeziku, takođe su rukopolagali i domaće sveštenike. Tako su mnogi (moravski i panonski) Sloveni primili pravoslavnu veru. Konstantin se zamonašio i dobio ime Ćirilo (Kirilo). Solunska braća su imala problema sa nemačkim, latinskim sveštenstvom, i već tu je počela borba za prevlast između rimokatoličanstva i vizantijskog pravoslavlja.

Bili su i proganjani, a njihovi učenici su nastavili njihovo delo, ali u zemljama Južnih Slovena – u Bugarskoj i na Ohridu. Najpoznatiji među učenicima su sveti Kliment i Naum. Oni su sastavili drugo, jednostavnije pismo – ćirilicu i nazvali je prema svetom Ćirilu. Tako su slovenska pismenost, a sa njom i hrišćanska vera, delom sa severa, iz Panonije, a delom sa juga, sa Ohrida, stigle i u Srbiju. Mnogi Srbi, a najpre vladari i vlastela, poverovali su u Hrista i primili hrišćansku veru. Tadašnji događaji se smatraju krštenjem Srbije.

Kod Rusa, Ukrajinaca, Bugara, Makedonaca, Slovaka i Čeha dan svetih Ćirila i Metodija je kulturni Dan slovenske pismenosti i kulture. Kod Pravoslavnih naroda obeležava se 24. maja svake godine. Kod Slovaka i Čeha obeležava se 5. jula.

(cirilica-beograd.rs-RTV)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner