Početna strana > Hronika > Crnogorska NVO traži da Cetinje nazove ulicu po ubici kralja Aleksandra Karađorđevića
Hronika

Crnogorska NVO traži da Cetinje nazove ulicu po ubici kralja Aleksandra Karađorđevića

PDF Štampa El. pošta
utorak, 12. oktobar 2021.

Crnogorska NVO Montenegro internešnal podneće inicijativu parlamentu Cetinja da se Dečanska ulica u tom gradu preimenuje u ulicu Vlada Černozemskog, prenosi kotorski Skala radio.

Kako se navodi, nakon septembarskih događaja na Cetinju koji su pratili ustoličenje mitropolita Joanikija „stvara se potreba da se iz kulturno-istorijske slike crnogorske prestonice izbriše svaka asocijacija na srpske mitove i srpsku dominaciju, te da se iz zaborava i skrnavljenja njihove uloge u borbi protiv srpskih zločina, izvuku i rehabiltuju heroji koji su život dali za očuvanje imena svoje domovine i svoga naroda“.

Gestom imenovanja ulice po Vladu Černozemskom, Crna Gora, odnosno Cetinje, ojačaće veze sa prijateljskim makedonskim i bugarskim narodom, te svim narodima koji su bili žrtve srpskog terora

Ukazuju da je došlo takvo vreme da se istorijske ličnosti, među njima i crnogorske komite, i heroji proglašavaju fašistima i teroristima, zato njihova imena „trebamo sačuvati od zaborava, kao i od falsifikovanja istorije i same uloge odmetnika i komita u borbi za oslobođenje od okupatorskog i zločinačkog beogradskog režima“, a koji je, navode, vekovima unazad pa do danas, u krvi ugušio svaki otpor „srbizaciji, svaki pokušaj očuvanja sopstvenog identiteta i imena, posebnosti i nasleđa ostalih naroda koji žive i živeli su na bivšim jugoslovenskim prostorima.

Podsećaju da se atentat u Marseju na kralja Aleksandra I Karađorđevića odigrao u utorak, 9. oktobra 1934. prilikom njegove zvanične posete Francuskoj.

„Atentator, Vlado Černozemski, pripadnik Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (poreklom Makedonac), usmrtio je kralja Aleksandra sa četiri metka, a u organizaciji atentata učestvovali su hrvatski i makedonski rodoljubi koji nisu želeli da žive pod srpskom dominacijom, posebno nakon zavođenja šestojanuarske diktature u Jugoslaviji, već su se zalagali za stvaranje nezavisnih država Makedonije i Hrvatske“.

„Ovim gestom, gestom imenovanja ulice po Vladu Černozemskom, Crna Gora, odnosno Cetinje, ojačaće veze sa prijateljskim makedonskim i bugarskim narodom, te svim narodima koji su bili žrtve srpskog terora i ataka na teritorije, kulture i identitet nesrpskog stanovništva na prostoru Kraljevine Jugoslavije“.

Ovaj čin bi izbrisao tragove surovog trovanja istorijskim falsifikatima koji žele Crnu Goru vezati za kosovski mit i manastir Dečane, sa kojim naša kultura i nasleđe nemaju nikakve veze

Istovremeno, tvrde, da bi ovaj čin izbrisao „tragove surovog trovanja istorijskim falsifikatima koji žele Crnu Goru vezati za kosovski mit i manastir Dečane, sa kojim naša kultura i nasleđe nemaju nikakve veze“.

Organizacija MI će, najavljuju, organizovati prikupljanje potpisa da se Dečanska ulica na Cetinju preimenuje i dobije ime po ovom poznatom bugarskom revolucionaru Vladu Černozemskom „koji je lišio života takozvanog Acu Palikuću grobara crnogorske državnosti i naredbodavca belog terora nad crnogorskim narodom, nakon i tokom srpske okupacije 1918“.

(Danas, Portal Analitika)