Početna strana > Hronika > CINS: Najmanje 87 kandidata za parlament prekršilo Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, najviše ih je na listi SNS
Hronika

CINS: Najmanje 87 kandidata za parlament prekršilo Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, najviše ih je na listi SNS

PDF Štampa El. pošta
petak, 29. maj 2020.

 Najmanje 87 kandidata za parlament prekršilo je Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, pokazuje analiza CINS-a. Najviše ih ima na listi SNS-a, a većina funkcionera je za sukob interesa, upravljanje privatnom firmom i nakon stupanja na funkciju ili kašnjenje sa prijavom imovine i prihoda dobila samo upozorenje.

Kako navodi CINS, na deset izbornih lista koje su proglašene do 25. maja nalazi se bar po jedan političar koji je prekršio Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije. Ovaj zakon od 2012. do 2020. godine nije poštovalo najmanje 87 kandidata za Narodnu skupštinu, pokazuje analiza Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).

Dok su bili na funkcijama poslanika, ministara, gradonačelnika, direktora javnih preduzeća i slično, oni su bili u sukobu interesa, zapošljavali su članove svoje porodice, nisu prijavljivali imovinu i prihode na vreme ili su davali netačne podatke o istoj, piše CINS i dodaje da su neki ostajali u svojim privatnim firmama i nakon što su postali javni funkcioneri.

Za kršenje Zakona, Agencija je donosila mere upozorenja, javnog objavljivanja odluke o povredi zakona i preporuke za razrešenje. U težim slučajevima je podnosila prekršajne i krivične prijave.

Na listi prednjače kandidati SNS

Po broju postupaka koje je Agencija označila kao kršenje Zakona prednjače kandidati vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) sa 32 postupka protiv 29 osobe, od kojih su se protiv troje vodila po dva postupka.  

Milan Krkobabić, ministar bez portfelja i lider Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) danas se nalazi na izbornoj listi SNS-a. Smenu sa ministarskog mesta Agencija je tražila krajem 2019. jer je Krkobabić učestvovao u imenovanju svog sina za direktora javnog preduzeća Stara planina. U toku je žalba na tu odluku, navodi CINS.

Inače, za isti prekršaj je SNS-ov predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović 2017. dobio samo meru upozorenja, o čemu je CINS pisao.

U prijavi prihoda i imovine kasnili, prenose, ministar poljoprivrede i nosilac ovogodišnje liste SNS-a Branislav Nedimović, gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, kao i nekadašnji ministar kulture Ivan Tasovac, sada kandidat na listi SNS-a. Poslanik Aleksandar Martinović nije obavestio Agenciju da je promenio funkciju, dok je Veroljub Arsić dobio javnu opomenu jer je i kao narodni poslanik ostao direktor u svojoj firmi za prodaju mesa u Požarevcu.

Srpska radikalna stranka (SRS) na listi ima tri kandidata koja su kršila zakon.

Socijalistička partija Srbije (SPS) i Jedinstvena Srbija (JS) zajedno su predložili 25 kandidata za koje je utvrđeno da su kršili zakon kroz 31 postupak.

Zakon su kršili i predstavnici opozicionih lista: osam kandidata sa liste Ujedinjena demokratska Srbija (UDS) kasnilo je sa prijavom imovine i prihoda, to jest, u jednom slučaju, nije prijavljen sukob interesa. Pored toga, postupci su vođeni i protiv kandidata sa liste "Aleksandar Šapić – pobeda za Srbiju" koju predvodi predsednik opštine Novi Beograd Aleksandar Šapić i METLA 2020 na čijem je čelu predsednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Miloš Jovanović, piše CINS:

Protiv nosilaca ovih lista Agencija je takođe preduzela mere – Jovanović je upozoren 2014. jer je kasnio da podnese izveštaj o imovini, a pokrenut je i prekršajni postupak koji je rezultirao opomenom. Agencija je, prenose, 2016. od Poreske uprave tražila da ispita da li je Šapić pokušao da utaji porez jer nije objasnio zašto nije prijavio ličnu ušteđevinu i kako je stekao objekte na Savskom vencu čija vrednost prevazilazi 35 miliona dinara. Poreska uprava se obratila Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu koje je zaključilo da nema elemenata krivičnog dela jer je Poreska bila obaveštena o nekretninama na vreme, navodi CINS.

Najmanje prekršaja bilo je na listi koju predvodi Muamer Zukorlić: meru upozorenja dobio je Fahrudin Alagić, član opštinskog veća i predsednik odbora Stranke pravde i pomirenja u Priboju. On je kasnio sa izveštajem o imovini i prihodima.

Na pitanja novinarke samo dva odgovora   

Novinarka CINS-a je kontaktirala sve stranke čiji su kandidati kršili Zakon o Agenciji, ali su odgovore poslali samo iz dve. Nakon što su pitali ko je kršio zakon, iz Pokreta obnove Kraljevine  Srbije su zaključili da je njihova lista "čista kao suza".

"Od ukupno 250 kandidata za poslanike, 4 je rešenjem Agencije samo opomenuto, a jedan kažnjen novčanom kaznom što nije na vreme podneo izveštaj o imovini, nego je to naknadno učinio. Ne radi se ozbiljnijim propustima", naveli su.

Miloš Jovanović, nosilac liste METLA 2020, kaže da je svoj prekršaj iz 2014. regulisao čim je dobio opomenu Agencije, ali da za postupke protiv druga dva kandidata nije znao. Ipak, on veruje da su u pitanju nenamerni, "minorni" prekršaji: "Tu nemate nikog osuđenog, nema kriminalaca".

Vođeno 109 postupaka, krivične prijave protiv dve osobe

Protiv 93 kandidata za poslanike vođeno je 109 postupaka, nakon čega je utvrđeno da je 87 osoba prekršilo zakon u 100 slučajeva. Od toga je većina, odnosno 79, završeno merom upozorenja. CINS je i ranije pisao da je Agencija sklona izricanju ove najblaže mere.

Agencija je pokrenula krivičnu prijavu samo protiv dve od 93 osobe. Direktora Javnog preduzeća Srbijagas i potpredsednika SPS-a Dušana Bajatovića 2013. je optužila da je namerno prikrio svoju imovinu. Bajatović se nagodio sa tužilaštvom i uplatio 200.000 dinara u humanitarne svrhe, nakon čega je prijava odbačena.

Iz istog razloga Agencija je 2015. gonila i nekadašnjeg gradonačelnika Kragujevca Veroljuba Stevanovića, navodi CINS. Agencija je isprva mislila da je Stevanović kasnio sa dostavljanjem izveštaja o imovini, ali je kasnije podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je Stevanović namerno sakrio podatke. Prijava je odbačena tri godine kasnije, a Stevanović je danas kandidat za poslanika na listi koju predvodi predsednik Opštine Čajetina Milan Stamatović.

Prekršajna prijava podneta je u 36 slučajeva, a, prema analizi CINS-a, najčešći ishodi bile su novčane kazne u rasponu od 20.000 do 50.000 dinara. Osam postupaka je zastarelo, između ostalog protiv Dragana Šormaza i Marka Đurića iz SNS-a. 

"Agencija laže, zvaću Šešelja"

CINS piše da je na listi i Zoran Milivojević, direktor Doma zdravlja  Ćićevac, čiju smenu je 2013. Agencija uzalud tražila nakon što je, tri godine ranije, u DZ zaposlio oba sina, što je sukob interesa. U razgovoru sa novinarkom CINS-a Milivojević je tvrdio da Agencija laže, ali i pretio da će novinarka "odgovarati" zbog svoje priče. „Gde ste to našli, mila majka? Kako vas nije sramota? Kako vas nije sramota, neko vas je poslao da me provocirate. (…) Ja ću sad da zovem Šešelja, ja sam u glavnom odboru SRS-a i reći ću ko ste i šta ste i šta pravite od mene", dodao je Milivojević.

(CINS-N1)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner