Hronika | |||
Centar za evroatlantske studije: „U Srbiji i Crnoj Gori u bombardovanju ukupno poginulo 275 ljudi, 180 civila i 90 vojnika, a na Kosovu 484 ljudi“ |
četvrtak, 24. mart 2016. | |
Centar za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda poziva sve relevantne domaće i strane aktere i medije u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu da povodom sedamnaestogodišnjice NATO bombardovanja SRJ, ukažu pijetet prema žrtvama tako što će koristiti do sada najtačnije brojke do kojih je došao NVO Fond za humanitarno pravo u svojoj bazi podataka “Kosovska knjiga pamćenja” iz 2015. godine. U spomenutoj bazi podataka se mogu naći ovi podaci za broj poginulih od NATO bombardovanja: U Srbiji (bez Kosova) i Crnoj Gori je od bombardovanja NATO snaga život izgubilo 275 ljudi, i to: 180 civila, 90 pripadnika Vojske Jugoslavije (VJ), pet pripadnika MUP-a Srbije. Osim troje državljana Kine, svi ostali su bili državljani SRJ. Na Kosovu je život izgubilo 484 ljudi, i to: 267 civila (209 albanskih i 58 nealbanskih), 171 pripadnik VJ, 20 pripadnika MUP Srbije i 26 pripadnika OVK (19 od 26 pripadnika OVK stradalo je u NATO bombardovanju KPZ Dubrava kod Istoka). Fond je koristio dve metode za izgradnju baze podataka: uzimanje izjava i proveru podataka poređenjem sa drugim izvorima, te analizu dokumenta klasifikovanjem izjava, fotografija, medijskih priloga, ličnih dokumenata i sudskih dokumenata. Podsećamo da su rad Fonda na ovoj bazi podataka pohvalili svetski stručnjaci poput Patrik Bala iz Grupe za analizu podataka o ljudskim pravima i Majkla Špagat, profesor ekonomije na Rojal Halovej Univerzitetu u Londonu. Njihova analiza Fondove metodologije pokazala je da svaka prijavljena smrt ima više od 10 izvora i da je svaka smrt istražena do detalja. "Gotovo sve žrtve su zabeležene", rekao je Bal. Nadalje, u Srbiji se mnogo manje govori o činjnici da je od početka 1998. do kraja 2000. godine u sukobima na Kosovu poginulo ukupno oko 13.500 ljudi, od čega oko 10.800 Albanaca, 2.200 Srba i oko 500 Roma i drugih nealbanaca. O ovom kontekstu se u Srbiji mnogo manje priča, i pored masovnih grobnica kosovskih Albanaca otkrivenih na teritorji uže Srbije, za koje skoro niko pred domaćim sudovima još nije odgovarao. CEAS se slaže sa ocenom Izvršne direktorke FHP Sandre Orlović da je tokom 2014. i 2015. godine nastavljen trend malog broja optuženja, uz povećan broj nedovoljno pripremljenih optužnica, oborenih prvostepenih presuda i izostanak sudskih postupaka protiv visokorangiranih počinilaca. Izbor novog tužioca za ratne zločine bio je netransparentan, sa nedovoljno jasnim kriterijumima za izbor i podložnim političkom uticaju. CEAS pozdravlja činjenicu da je Vlada Srbije u februaru 2016. usvojila Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina i nada se da će je institucije Srbije konačno početi sprovoditi u dobroj veri. CEAS, takođe, pozdravlja činjenicu da je kosovska predsednica Atifete Jahjaga nedavno ratifikovala međunarodni sporazum sa Holandijom o organizaciji institucije Specijalnog suda Kosova koji je izmešten u Holandiju, čime je Kosovo ispunilo svoje međunarodne obaveze u vezi sa osnivanjem Specijalnog suda. CEAS smatra nedgovornim pozive da se region okrene u budućnosti ako oni podrazumevaju prestanak, zanemarivanje značaja ili opstrukciu suđenja za ratne zločine. Imajući u vidu velike terorističke napade u našem okruženju, CEAS poziva buduću vladu Srbije da među svoje prioritete uvrsti reformu sistema bezbednosti, pre svega otkljanjanje deficita u demokratskoj kontroli nad sistemom, na koje je ukazao i Zaštitnik građana u svom godišnjem izveštaju za 2015. godinu, usvajanje nove strategije nacionalne bezbednosti, u skladu sa Briselskim sporazumom, EU integracijama i Individualnim akcionim planom partnerstva sa NATO, kao na nastavak formiranja čvrstog političko normativnog okvira sa EU, NATO i regionalnim partnerima koji bi sistemu bezbednosti Srbije dao mogućnost da dodatno doprinese u zajedničkim naporima u borbi protiv terorizma i drugih bezbednosnih izazova. (CEAS) |