Hronika | |||
Branko Ružić: Bojkot neće uspeti, možda 150.000 ljudi zbog toga neće izaći na izbore |
petak, 29. maj 2020. | |
Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić izjavio je u Novom danu da bojkot dela opozicionih partija neće uspeti i da će oni uticati na najviše 150.000 građana, koji će zbog njih bojkotovati predstojeće izbore. On je ocenio da su stranke koje bojkotuju izbore izabrale "totalno pogrešan pravac", da "pucaju u pogrešnu metu", kao i da čine "grešku za greškom". On je govoreći o biračkom spisku naveo da on nikada nije bio ažurniji, i da će se nastaviti sa njegovim ažuriranjem. "Jedinstveni birački spisak zaista nikada nije bio ažurniji, zahvaljujući pre svega digitalizaciji i činjenici da smo uvezali jedinstveni birački spisak sa registrom matičnih knjiga, pre svega umrlih i venčanih. U toku su prijave za glasanje po mestu boravišta, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. U inostranstvu se to radi preko konzularnih predstavništva i u zemlju ti spiskovi treba da stignu do 30. ovog meseca. Dakle, rade se redovne radnje koje se uvek rade i koje su se uvek radile", rekao je Ružić. Prema njegovim rečima, najveći posao u ažuriranju biračkog spiska je povezivanje sa matičnim knjigama, tako da je "sada mnogo lakše" i "otvorilo je mogućnost da se jednostavno ažurira birački spisak". Ističe da zbog svega toga mogućnost bilo kakvih neregularnosti su svedene na minimum. On je ocenio da su "takozvane mrtve duše" na biračkim spiskovima teren za manipulacije i rekao da mu nije jasno kako "duh" može da se sa dokumentom pojavi na biračkom mestu i glasa. "To je urbana legenda", zaključio je Ružić. On je podsetio i da građani na sajtu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave unošenjem jedinstvenog matičnog broja mogu da provere da li su i gde upisani u jedinstveni birački spisak. "Ažuriranje biračkog spiska se zaključuje 5. juna. Videće se kolika je ta razlika, koliko je to ažuriranje doprinelo da se u prethodne tri godine te stvari iščiste. U tom smilsu, na predsedničkim izborima u birački spisak je bilo upisano šest miliona i sedamsto dvadeset osam hiljada, otprilike. To će sada biti manje, ali neće biti drastično manje. Moramo imati u vidu, kada govorimo o izlaznosti, da vidimo koliko je punoletnih građana fizičko prisutno u Srbiji", rekao je on. Ističe da se vrši inspekcijski nadzor nad biračkim spiskom i da se on redovno ažurira na dnevnom nivou. "Svaku nepravilnost građani mogu i treba da prijave opštinskoj ili gradskoj upravi. Što se tiče upisa i ispravljanja tih nepravilnosti, nakon zaključenja jedinstvenog biračkog spiska, to preuzima Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave. Bilo da se građani obrate nama direktno, ili mogu da se obrate svojim referentima u opštinskim upravama, koji preko aplikacija šalju nama u ministarstvo", navodi Ružić. Dodaje da je od ove godine, za slepe i slabovide osobe omogućen audio fajl na portalu ministarstva, kako bi i oni mogli da provere da li su upisani u birački spisak i da li ima nekih nepravilnosti. Govoreći o našim građanima koji su u inostranastvu, on je najavio da je u "perspektivi uvoođenje elektronskog glasanja". "Ima argumentacije i za i protiv, i ja mislim da toj temi treba prići sa što širim političkim konsenzusom", naglasio je on. "Bojkot politički neodgovaran" Govoreći o promenama zakona koje su donete u vezi sa overavanje potpisa, on kaže da je želja bila da "se napravi što širi opseg ovlašćenih overitelja potpisa, potrebnih za predaju lista". "Upravo vođeni preporukama zdravstvenog štaba da se saniraju negativne posledice epidemije virusa Kovid 19, hteli smo da smanjimo mogućnost koncentracije izbornih aktera. To je jedan razlog. Drugi razlog je politički dogovor koji je usledio nakon sastanka predsednika SNS sa predstavnicima političkih lista koje žele ili učestvuju na izborima. To je inicijativa onih koji su mislili da će pored zdravlja, njima olakšati da taj proces sprovedu do kraja", rekao je Ružić. Komentarišući promenu izbornog cenzusa, on je naglasio da je pravilo da se pravila ne menjaju u izbornoj godini "nepisano pravilo, i da ono ne piše u Ustavu". "Ne piše niti u jednom zakonu. To je jedno džentlmenski dogovoreno ili nametnuto pravilo. Imate kritike koje dolaze spolja, da suspendujete razna prava, medijske slobode, politička prava, zloupotrebljavate skupštinske procedure, da maltene imate diktaturu, a onda se izađe sa predlogom da se smanji prag sa pet procenata na tri, a znate da time najviše gube oni sa najvećim brojem osvojenih glasova, u ovom slučaju SNS, pa SPS. Ali, to je manje važno pitanje. Mnogo je važnije da na ovaj način demokratija u Srbiji dobija. Reprezentativnost različitih političkih opcija, mogućnost da uđu u parlament", naveo je Ružić. Ocenjuje da je "bojkot obesmišljen mnogo pre donošenja zakona o smanjenju cenzusa za ulazak u parlament. "Obesmislili su ga upravo oni koji su bili inicijatori bojkota. Prvi ste imali onaj u parlamentu. Meni lično, kao građaninu, to je politički neodgovorno", kazao je Ružić i dodao da su stranke koje su bojkotovale parlament, a potom izašli na ulicu videle da to "tako ne pali". "To tako ne ide, ne daje rezultat. Počinje dijalog na FPN-u što je dobro i na kraju se vraća dijalog u parlament, što je dobro. Da bio dijalog bio na višem nivou, ne moraju da akteri pobegnu u mišju rupu", ocenio je Ružić. On kaže da je vlast ponudila rešenje, ali da opozicija nije prihvatila. "Vlada je donela odluku. Na čelu tog tima je bio, i još je Nebojša Stefanović. U saradnji sa OEBS-om, ODIR-om, sve mere koje su bile od ranijih godina su praktično inkorporirane. Sve je primenjeno. Zakonodavni okvir je promenjen, u skladu sa tim. I sada, mi treba da kažemo: 'Ništa se nije dogodilo'. "Pa, nije tačno, hajde da budemo pošteni. E sad, ako to nekome ne odgovara, 'ok', i bojkot je legitiman način političke borbe", poručio je on. Ružić ističe da "bojkot nije uspeo". "To neće uticati na, možda, 150.000 ljudi, koji zbog toga neće izaći na izbore. Totalno pogrešan pravac, pucanj u pogrešnu metu, greška za greškom. Programski totalno razjedinjena struktura te opcije", ocenio je Ružić. On je govoreći o uspesima aktuelne vlasti pomenuo otvaranje fabrika, završene autoputeve kao i smanjenje nezaposlenosti. Ružić je govoreći o zapošljavanju u javnom sektoru rekao da je zabrana bila mera fiskalne konsolidacije koja je dala rezultate. "Mi smo rashode u budžetu na osnovu plata želeli da svedemo ne neku meru koja je bila održiva i na osnovu programa kojeg smo sa MMF-om sprovodili u delo. Sada smo relaksirali tu zabranu što ide u prilog tezi da je to bilo uspešno. I to su relevantne institucije i dokazale", istakao je on. Na pitanje da li to znači da sada mogu građani da se zapošljavaju u javnom sektoru, Ružić je rekao da "mogu, uz jasnu proceduru". (N1) |